Cijene goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini posljednjih dana bilježe pad za oko pet feninga po litru, a prema riječima naših sagovornika, očekuje se da bi ovaj trend mogao biti nastavljen i u narednom periodu.

Naime, kako ističu, trenutna situacija koja se dešava u “Naftnoj industriji Srbije” (NIS) i privremeni prestanak rada Rafinerije u Pančevu za sada se ne odražava na bh. tržište, te su njihova očekivanja da će domaće tržište naftnih derivata ostati stabilno.

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske, potvrdio je da su cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj proteklih dana pale za oko pet feninga po litru, te da se očekuje dodatno pojeftinjenje.

“Ukoliko se cijena sirove nafte na svjetskom tržištu zadrži na sadašnjem nivou, u narednim danima moglo bi doći do novog pada cijena goriva za još dva do tri feninga”, rekao je Savić.

Prema trenutnim podacima, u Banjaluci se cijene dizela kreću od 2,4 do 2,45 KM, dok litar benzina košta od 2,35 do 2,40 KM.

Savić ponavlja da dešavanja u NIS-u zasad ne utiču na domaće tržište.

“Još ne vidimo promjene. Pratimo situaciju i reagovaćemo ukoliko bude potrebe”, jasan je Savić.

Pojasnio je da od kraja septembra nema uvoza derivata iz Pančeva, ali da ovaj prekid isporuke ne bi trebalo da dovede do većih poremećaja na tržištu.

“Pratimo dešavanja u Srbiji i iskreno se nadamo da će naše tržište ostati stabilno”, rekao je Savić, dodajući da će cijene goriva u narednom periodu najviše zavisiti od kretanja naftnih derivata na svjetskim berzama.

Energetski stručnjak iz Sarajeva Almir Bečarević kazao je da je u BiH došlo do pada cijena goriva, a razlog tome su niže cijene nafte na svjetskim berzama.

Dodao je da se i u narednim danima očekuju sitne korekcije cijene goriva na pumpama i da će dalje kretanje zavisiti od situacije na berzama.

“Došlo je do pada cijena barela nafte, pa tako sada košta 62 dolara”, kazao je Bečarević.

Pojasnio je da aktuelna dešavanja u Srbiji neće značajno uticati na tržište goriva u BiH.

“Svi distributeri su se već okrenuli novim dobavljačima”, istakao je Bečarević.

Pojasnio je da bi eventualne posljedice mogle biti vidljive jedino na benzinskim pumpama koje su ranije dominantno preuzimale derivate iz NIS-a, gdje bi moglo doći do manjih korekcija cijena.

“To je tako mali uticaj da ne može ozbiljnije poremetiti tržište”, zaključio je Bečarević.

Iz Rafinerije nafte Pančevo ranije je saopšteno da je pokrenut proces obustave rada proizvodnih postrojenja zbog nedostatka sirove nafte, što je direktna posljedica sankcija koje je američko Ministarstvo finansija uvelo NIS-u.

“Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primjenjuje kada je riječ o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožim ekološkim standardima i pravilima bezbjednosti i zdravlja na radu”, navode iz NIS-a.

Podsjetimo, cijene nafte u srijedu na svjetskim berzama pale su drugi dan zaredom, dok investitori čekaju pomake u pregovorima između Rusije i Ukrajine koji bi trebalo da omoguće veću ponudu.

Naftni distributeri u Republici Srpskoj ne očekuju da će doći do značajnog poremećaja na domaćem tržištu naftnih derivata zbog prekida rada Rafinerije u Pančevu, ali ne znaju kako će se to dugoročno odraziti.

– U ovom trenutku problem kod nas će sigurno imati benzinske pumpe NIS-a i Gasproma koje se snabdijevaju gorivom iz Pančeva, dok ostali imaju druge snabdjevače – objašnjava za Fenu direktor „Krajina petrola“ Milovan Bajić. Njegova kompanija ima ugovor s INA-om, dok drugi uvoze naftu posredstvom luka u Pločama i Kopru.

– Ova situacija sa NIS-om u Srbiji je loša za cijeli region. Prije smo imali rafinerije u Sisku, Pančevu, Rijeci, Skoplju, te Brodu. A sada imamo samo Rijeku i nešto malo u Skoplju – navodi Bajić.

On smatra da je teško bilo šta prognozirati u vezi sa tržištem nafte i naftnih derivata, jer su to posljedice poteza velikih, odnosno globalnih igrača u kojima mali često budu kolateralna šteta.

Trenutno je na benzinskim pumpama u RS pojefitinilo gorivo za pet pfeninga po litru, a razlog je pad cijena sirove nafte na svjetskim berzama.

Sjedinjenje Američke Države uvele su sankcije NIS-u, a Rafinerija u Pančevu je prestala s proizvodnjom usljd nedostatka sirovine jer nije dobila američku licencu za rad.

Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele rafineriji NIS u Pančevu neće značajno uticati na snabdijevanje gorivom u Bosni i Hercegovini.

To je izjavila je za Fenu savjetnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo, osvrćući se na informaciju da je rafinerija ostala bez sirove nafte za preradu.

Maslo je naglasila kako BiH iz Srbije uvozi oko 20 posto ukupnih količina naftnih derivata, i to isključivo putem Republike Srpske, dok se Federacija BiH dominantno snabdijeva iz pravca Hrvatske, preko rafinerija i distributivnih lanaca koji nisu obuhvaćeni sankcijama.

– To osigurava stabilnost tržišta i kontinuitet isporuke. Sankcije NIS-u neće značajno uticati na tržište goriva u Bosni i Hercegovini, ni na snabdijevanje građana i ekonomije – kazala je Maslo.

Dodala je kako Ministarstvo trgovine kontinuirano prati stanje na domaćem i regionalnom tržištu energenata te, u saradnji sa nadležnim institucijama, poduzima sve potrebne mjere kako bi se osigurala uredna i stabilna opskrba.

– U ovom trenutku nema razloga za zabrinutost, niti očekujemo poremećaje u dostupnosti ili snabdijevanju gorivom na području Federacije BiH – poručila je savjetnica ministra.

Fena

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) traži da joj se iz budžetske rezerve hitno isplati 1,58 miliona maraka kako bi mogla da plati obaveze prema dobavljačima jer će u suprotnom doći do problema u radu.

Iz agencije navode, kako piše portal Capital.ba, da je problem nastao po usvajanju budžeta za ovu godinu gdje im je budžet smanjen za 4,64 miliona KM. – S obzirom na navedeno Agencija neće moći realizovati planirane aktivnosti u skladu sa Zakonom jer neće moći izmiriti obaveze prema dobavljačima koje proizilaze iz zaključenih ugovora – navode oni u svom prijedlogu upućenom Savjetu ministara BiH.

Navode da će sredstva koristiti za ugovorene obaveze za registarske tablice, lične karte, vozačke dozvole i putne isprave.

Podsjećamo, budžet BiH koji je nedavno usvojen iznosi 1,5 milijardi maraka.

Capital.ba