Connect with us

Društvo

VIŠESTRUCI RAZLOZI NEGATIVNOG POSLOVANJA: “Šume Srpske” za godinu dana u manjku od pet miliona KM

“Šume Republike Srpske” na kraju 2023. godine prijavile su dobit od 2,3 miliona KM, čime su u značajnoj mjeri anulirale gubitak sa polovine te godine, kada je finansijski saldo imao predznak od čak minus 5,1 milion KM.

Ali, uprkos ovim podacima, ne može se sakriti činjenica da je prošla godina bila mnogo lošija nego 2022, kada su “Šume” imale dobit od 7,754 miliona KM, što znači da su za godinu dana izgubile više od pet miliona KM.

“Kada se u obzir uzme kompletno finansijsko poslovanje u 32 organizacione jedinice u ‘Šumama Republike Srpske’, ukupan prihod je bio 253.560.525 KM, a rashod 251.236.143 marke, što znači da je neto dobit bila 2.324.382 KM”, kazao je Radenko Laketić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Ono što je takođe razlika u odnosu na septembar prošle godine jeste to da se smanjio i broj organizacionih jedinica koje su poslovale negativno, pa je broj sa tadašnjih 16 pao na 11. Ipak, ukupan gubitak koji su ostvarile te jedinice iznosio je 5,8 miliona KM, a prednjači ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš sa gubitkom od 924.573 KM.

“Nakon njih, slijedi ŠG ‘Maglić’ Foča sa 918.895 maraka, zatim ŠG ‘Drina’ Srebrenica sa 778.313 KM, ‘Vučevica’ Čajniče sa 765.565 KM, ‘Panos’ Višegrad sa 663.830 KM, ŠG ‘Doboj’ sa 633.674 KM, Centar sjemensko-rasadničke proizvodnje (CRSP) Doboj sa 543.148 maraka, ‘Zelengora’ Kalinovik sa 201.698 KM, ‘Rudo’ iz Rudog sa 183.352 KM. Potom slijedi ŠG ‘Čemernica’ Kneževo sa 116.582 KM i Šumarska kuća ‘Ognjište’ sa 63.008 maraka”, pojasnio je Laketić za “Nezavisne novine”. S druge strane, 21 organizaciona jedinica je poslovala pozitivno, a najveću dobit imala je ŠG “Romanija” Sokolac sa 2.608.917 KM.

Razlozi negativnog poslovanja, prema njegovim riječima, višestruki su.

“Specifičan je, na primjer, ŠG ‘Panos’ iz Višegrada, gdje je većina šumskih drvnih sortimenata crni bor, za koji nema potražnje. Pored toga, problemi su i nedostatak radne snage kod izvođača radova na poslovima sječe i izvoza. Imali smo velike probleme u prvoj polovini godine kada su u pitanju vremenski uslovi, jer nije bilo ostvarenja fizičkog obima proizvodnje. U trećem kvartalu je bilo nešto bolje, ali smo dosta nadoknadili u četvrtom, mnogo više nego što je bio plan”, naglašava Laketić.

Kada su na kraju 2023. godine bili objavljeni rezultati poslovanja u “Šumama Srpske” do kraja septembra te godine, resorni ministar Savo Minić kazao je da će nakon cjelokupnog godišnjeg bilansa dio menadžmenta u ŠG sigurno postati bivši jer su poslovali loše.

Ali, jedini koji je u ovoj godini ostao bez rukovodeće pozicije je Slaven Gojković, sada već bivši vršilac dužnosti direktora “Šuma RS”, koji je smijenjen. Ostalih 11, čini se u ovom trenutku, preživjeće “sječu”.

Međutim, Laketić podsjeća da je u 2023. godini i te kako bilo smjena u “Šumama”.

“U prošloj godini, gdje god je bilo loše poslovanje, izvršene su kadrovske promjene. Promijenjeni su direktori u Banjaluci, Ribniku, Kotor Varošu, Foči, Srebrenici, Čajniču, Višegradu, Foči, Driniću”, napominje Laketić.

Prema njegovim riječima, iako su “Šume RS” 2023. godinu završile pozitivno, to je nedovoljno dobro i daleko od očekivanog.

“Kada sve saberemo, mnogo je manja potražnja nego prethodnih godina, zato što sa drugih strana ulaze drugi sortimenti. Manja je potražnja i kada je u pitanju četinarsko drvo, tu je najveći problem u Šipovu. Kada je u pitanju lišćarsko drvo, došlo je do značajnih poremećaja jer sortimenti dolaze iz Ukrajine i drugih država. Takođe, mala je potražnja i zato što nismo imali ‘jaču’ ogrevnu sezonu. Pored toga, imali smo i zabranu izvoza, pa su ostale velike zalihe”, pojašnjava Laketić.

Ipak, kako kaže, 2024. godina obećava, jer je u prvom kvartalu situacija znatno bolja, prije svega zbog odličnih vremenskih uslova.

“Zbog zimskih mjeseci, u prvom kvartalu uvijek planiramo manju proizvodnju, računamo da je plan negdje oko 15 odsto godišnje. Međutim, u tri mjeseca je taj plan premašen, pa smo imali izvršenje od oko 19 odsto godišnjeg plana. I dalje za određenim sortimentima nema potražnje, zbog blage zime, a i kraj je grijne sezone. Ali, očekujemo da se i to normalizuje”, zaključio je Laketić.

Related Topics:

Društvo

KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom

Mirza Hadžibegić, direktor Željeznica FBiH, potvrdio je da se intenzivno radi na uspostavljanju linije Sarajevo – Zagreb, preko Doboja, Banjaluke i Novog Grada.
“Postoji zajedničko operativno tijelo, formirano od Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koje tretira neke administrativne procedure koje se odnose na granične prelaze, ali jedna od inicijativa je povezivanje Sarajeva, Banjaluke i Zagreba”, rekao je Hadžibegić.

Kako je dodao, putnički saobraćaj nije profitabilan i u svim zemljama je subvencioniran od države.

“Na linijama od Sarajeva do Čapljine, odnosno Maglaja, imamo subvencije Vlade FBiH. Uspostava novih linija značila bi nove troškove i to je stvar lokalnih zajednica i njihovih potreba”, rekao je Hadžibegić za Avaz.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 40 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vruće, uz dnevnu temperaturu do 40 stepeni Celzijusovih.

Na zapadu se u poslijepodnevnim časovima očekuje umjeren razvoj oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 18, u višim predjelima od 10, a dnevna od 34 do 40 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar, istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MMF UPOZORIO BiH: Potrebne hitne reforme i fiskalna disciplina

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorava da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.

Na nedavno završenim redovnim konsultacijama sa predstavnicima BiH, misija MMF ocijenila je da je privredni rast BiH ubrzan sa dva odsto u 2023. na 2,5 posto u 2024. godini, podstaknut snažnom domaćom potražnjom, rastom kredita, privatnim investicijama i doznakama, piše Capital.

Nezaposlenost je pala na 11,7 odsto, a realne plate bilježe godišnji rast od osam odsto. Istovremeno, inflacija je nakon pada na 1,7 posto u 2024. ponovo počela da raste, dostižući 3,7 odsto u maju, prvenstveno zbog viših cijena hrane.

Ipak, MMF upozorava da su ekonomski izgledi i dalje neizvjesni. Predviđa se rast BDP-a od 2,4 posto u 2025, ali uz visoke rizike – od potencijalnog pogoršanja geopolitičke situacije, preko oscilacija cijena hrane i energije, do političke nestabilnosti unutar zemlje.

Fiskalna politika, iako trenutno još u granicama, suočava se s izazovima, poručili su iz MMF-a.

“Deficit generalne vlade (razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda svih nivoa vlasti u BiH) ostao je na 1,75 posto BDP-a, ali se za 2025. predviđa porast na 2,6 posto zbog povećanja plata i penzija“, rekli su u MMF-u i poručili da vlasti treba da izbjegavaju daljnje diskrecione mjere koje povećavaju deficit i da hitno izrade planove za krizne situacije.

Entiteti se, prema izvještaju, suočavaju sa velikim potrebama za finansiranjem. Federacija BiH planira emisiju euroobveznica, dok se RS oslanja na bilateralne kredite i domaće tržište. MMF naglašava potrebu za izgradnjom finansijskih rezervi, reformom javnog sektora i unapređenjem programa socijalne pomoći.

Valutni odbor ostaje stub makroekonomske stabilnosti u BiH, a Centralna banka (CBBiH) zadržava snažan nivo deviznih rezervi. MMF podržava planove za jačanje okvira obavezne rezerve i nadzor nad bankarskim sektorom. Upozorava se i na rizike usljed brzog rasta kredita i tržišta nekretnina, te se preporučuju dodatne makroprudencijalne mjere kako bi se očuvala stabilnost.

Reforme ključne za pristupanje EU i zadržavanje investicija

Politička fragmentacija i slabi kapaciteti institucija usporavaju reforme, smatra MMF i naglašava važnost Plana rasta za BiH, koji može donijeti milijardu evra EU sredstava u periodu 2025–2027. Posebno se insistira na reformama energetskog sektora i uspostavljanju mehanizama za određivanje cijene ugljika, uoči implementacije evropskog CBAM sistema.

“BiH mora hitno implementirati mjere MONEYVAL-a kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu FATF-a 2026. godine, što bi moglo ozbiljno ugroziti međunarodne finansijske tokove i investicije. Istovremeno, razvoj digitalnog identiteta, e-usluga i modernizacija tržišta rada prepoznati su kao ključni faktori za unapređenje poslovnog okruženja“, navodi se u izvještaju.

MMF poručuje da BiH mora hitno unaprijediti fiskalnu disciplinu, reformisati javni sektor i ojačati institucionalne kapacitete kako bi osigurala stabilnost, podstakla rast i ubrzala evropski put.

Nastavi čitati

Aktuelno