Vlasnici Nove željezare Zenica, SNSD-ov tajkun Gordan Pavlović i izvršilac njegovih naloga Ahmed Hamzić smislili su kako da od radnika koji traže isplatu dugovanja po osnovu otpremnina i regresa otmu dio radničkog novca.

Dok se čeka usvajanje zakona Vlade Federacije BiH o postupku vanredne uprave, predviđeno u Predstavnikom domu Parlamenta FBiH naredne sedmice, kao i odluka suda u Zenici o obustavi stečaja, tajkuni ne miruju.

Prema planu kojim se žele što više okoristiti, osmislili su model isplate regresa putem advokatskog ureda Radovanović iz Brčkog, koji podrazumijeva otkup potraživanja i isplatu radnicima kroz posrednički aranžman.

Od svakog radnika po 25 KM

Raport je dobio dokument iz kojeg je vidljivo da regres u iznosu od 832 KM ne bi bio isplaćen direktno, nego uz obavezno učešće u modelu u kojem svaki radnik ostavlja tri posto svog potraživanja kao naknadu za posredovanje.

U konkretnom slučaju to znači da bi svaki radnik izgubio oko 25 KM, dok bi advokatski ured iz Brčkog od oko 2.000 radnika Željezare, samo na proviziji za regres zaradio oko 50.000 KM, dok je provizija za ostala potraživanja, odnosno njihovu isplatu za sada nepoznata,ali vjerovatno ni ona nije ispod tri posto i s obzirom da su iznosi otpremnina veći i ukupan iznos koji ide advokatu je veći.

Tako su tajkuni, vlasnici Željezare uspjeli i na dugovanjima prema radnicima stvoriti dodatni profit, što je samo još jedan dokaz i primjer načina njihovog ‘poslovanja’.

S druge strane, jasno je da je riječ o smišljenoj pljački radnika koji bi iznos regresa trebali dobiti u punom iznosu i bez ikakvih posrednika i naplate provizije iz njihovih džepova.

Ono što posebno izaziva ogorčenje među zaposlenima jeste činjenica da se ovakav model pojavljuje u trenutku kada je kompanija već u dubokoj operativnoj i finansijskoj krizi, te kada se čeka političko i institucionalno rješenje kroz zakon Vlade Federacije BiH o postupku vanredne uprave.

Taj zakon, koji je upućen u parlamentarnu proceduru i bit će razmatran naredne sedmice, trebao bi omogućiti stabilizaciju poslovanja i očuvanje proizvodnje u Željezari, koja je ključna karika u širem industrijskom lancu Federacije BiH.

Međutim, vlasnici i upravljačka struktura kompanije, prema ranijim informacijama, oštro se protive ovom rješenju i najavljuju pravne postupke, uključujući i međunarodnu arbitražu, ukoliko zakon bude usvojen.

Kakva je uloga sina Dodikovog ministra

Do tada ubrzano iz kruga Željezare sumnjivim tokovima i putevima izvlače što više sirovina, prodaju potraživanja i kako tvrde Raportovi izvori prave cesiju s firmom sina ministra u Vladi Republike Srpske i bliskog saradnika Milorada Dodika iz Zvornika.

Raportovi sagovornici tvrde da su ugovor o cesiji potraživanja i određenog prijenosa poslovnih ugovora potpisali Pavlovićev Pavgord i firma Ferrum d.o.o. Zvornik kod koje je sad navodno dio potraživanja Nove željezare Zenica, što znači da moguće i ta firma ima sad određena prava u udjelu u Željezari.

Naši izvori kažu da to nije slučajno, jer je prema njihovim tvrdnjama vlasnik Ferruma, Gvozden Stevanović sin Zorana Stevanovića, nekadašnjeg direktora Pavlovićeve Alumine, bivšeg SNSD-ovog gradonačelnika Zvornika i sadašnjeg Dodikovog ministra u Vladi RS.

Prema podacima iz zvaničnih registara privrednih subjekata, Ferrum je firma registrovana za medijsko oglašavanje i ima godišnji promet od oko 29.000 KM, što je u izrazitoj nesrazmjeri sa ulogom koju sada ima u kompleksnim finansijskim aranžmanima vezanim za industriju čelika i upravljanje potraživanjima u višemilionskom iznosu.

Raport je pokušao kontaktirati firmu Ferrum, ali nema javno dostupnog nijednog kontakta ove firme.

No, s obzirom na informacije o istragama koje bi trebale ‘pretresti’ poslovanje SNSD-ovog tajkuna u Zenici vjerovatno će detaljnije informacije o svim njegovim malverzacijama i marifetlucima izaći na vidjelo.

Više od godinu dana nakon što je Udruženje mljekara Republike Srpske zatražilo jasnije označavanje proizvoda koji sadrže palmino i druga biljna ulja umjesto mliječne masti, njihov prijedlog je konačno dobio institucionalnu potvrdu.

U “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljen je Pravilnik o dodatnim zahtjevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast, odnosno druga biljna ulja i masti, kojim se uvode stroža pravila deklarisanja i prodaje proizvoda koji oponašaju mliječne proizvode.

Pravilnik propisuje da svi proizvodi kod kojih je mliječna mast djelimično ili potpuno zamijenjena biljnim mastima moraju biti jasno označeni posebnom grafičkom oznakom sa upozorenjem: “NIJE 100% MLIJEČNI PROIZVOD – SADRŽI PALMINO ULJE ILI DRUGO BILJNO ULJE”.

Oznaka će morati da bude postavljena na vidljivom mjestu na ambalaži, ali i uz cijenu ili izloženi proizvod u prodavnici, dok će kod neupakovanih proizvoda biti istaknuta neposredno pored artikla.

Jedna od najvažnijih novina jeste zabrana korišćenja naziva i marketinških izraza koji bi mogli dovesti potrošače u zabludu. Tako proizvodi koji ne spadaju u kategoriju mliječnih više neće smjeti koristiti nazive ili formulacije poput “sir”, “biljni sir”, “analog sira”, “tip sira”, “stil”, “inspirisano” ili “a la”, niti će biti dozvoljeno korišćenje fotografija i vizuelnih prikaza koji asociraju na prave mliječne proizvode.

Pravilnik obuhvata širok spektar proizvoda. Pored fermentisanih mliječnih proizvoda, pavlake, maslaca, sireva, mliječnih namaza, deserata i napitaka, nova pravila odnose se i na pekarske proizvode sa mliječnim nadjevima, poput sirnica, pita, štrudli, lisnatih peciva, mekika i đevreka, kao i na pice koje sadrže zamjene za mliječne proizvode.

Posebna obaveza za trgovce biće i odvojeno izlaganje ovih proizvoda. Oni će morati da budu fizički odvojeni od pravih mliječnih proizvoda u rashladnim vitrinama i na policama, kako bi potrošači jasno mogli razlikovati proizvode sa biljnom mastima od onih proizvedenih isključivo od mlijeka.

Za sprovođenje pravilnika biće zadužene nadležne inspekcije, dok će proizvodi koji su već stavljeni na tržište prije njegovog stupanja na snagu moći da ostanu u prometu do isteka postojećih zaliha.

U Udruženju mljekara Republike Srpske još ranije su upozoravali da veliki broj potrošača nesvjesno kupuje proizvode koji sadrže palmino ulje, vjerujući da je riječ o klasičnim mliječnim proizvodima. Upravo zbog toga su još prije više od godinu dana pokrenuli inicijativu za donošenje ovakvog pravilnika, koja je sada i zvanično usvojena.

Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 21 milijardu maraka.

U poređenju s istim periodom prošle godine više smo izvozili, ali to nije bilo dovoljno da popravi ukupnu statistiku, jer smo znatno više uvozili, što je na kraju rezultiralo negativnim saldom u razmjeni sa inostranstvom u iznosu od čak šest milijardi maraka. Na ovaj način višegodišnji negativni trend se, naročito kada je riječ o uvozu, nastavlja.

I pored svih problema sa kojima se suočava domaća privreda, izvoz bilježi blagi rast u ovoj godini. S druge strane, mnogo više i uvozimo. U prvih pet mjeseci ove godine izvoz Bosne i Hercegovine iznosio je skoro 7 milijardi i 400 miliona, a uvoz 13 milijardi i 400 miliona maraka. Ostvaren je deficit od 6 milijardi KM”, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Osim rasta cijena energenata, na povećan uvoz u prvom redu utiče pad industrijske proizvodnje koji bilježimo već nekoliko kvartala za redom. Problem je i struktura naših izvozno orijentisanih kompanija koje su uglavnom nekonkurentne, naročito proizvođačima sa dalekog istoka.

“Moramo mijenjati odnos prema industrijama koje želimo da razvijamo. Moramo se više fokusirati na usluge, na turizam, a osnovni preduslov da to uradimo jeste prvo da napravimo infrastrukturu”, izjavio je ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.

Uglavnom poslujemo sa zemljama Evropske unije koja je za nas najznačajnije tržište, s obzirom da se na EU odnosi gotovo tri četvrtine naše ukupne robne razmjene.

“Posmatrano po državama, najviše izvozimo, ali i uvozimo iz Hrvatske i Srbije. Sa ove dvije susjedne zemlje imamo i najveći minus u razmjeni roba. U prvih pet mjeseci on je bio 2,2 milijarde KM”, naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

“Imamo uvoznički lobi koji radi na tome da zatrpa domaće tržište robama iz te dvije zemlje. Kupus kada dospije u Makedoniji naš još nije, ali kad dođe naš, onda je makedonski na kraju pa je džabe. Ne samo kupus nego bilo koji poljoprivredni proizvod. Mi moramo zatvoriti granice za uvoz one robe koju sami proizvodimo, kada dođe berba za tu robu. To je normalno. To svaka zemlja radi”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Od 2020. do kraja prošle godine Bosna i Hercegovina je u razmjeni sa inostranstvom ostvarila minus od čak 70 milijardi KM.

“U zadnjih šest godine najmanji spoljnotrgovinski deficit bio je 2020. i iznosio je 6,37 miliijardi. Prošle godine bio je preko 14 milijardi KM”, navode iz Uprave za indirektno oprezivanje BiH.

Podaci o spoljnotrgovinskom deficitu iz godine u godinu su sve nepovoljniji i krajnje je vrijeme, smatraju ekonomisti, da se ovaj negativni trend, ako ne zaustavi, onda bar ublaži.

“Kada bismo uspjeli da spasimo, ali ne samo spasimo u smislu nekog vegetiranja, već da dalje razvijemo industriju čelika, prateće industrije, mi bi smo mogli, uslovno rečeno, s lakoćom i za milijardu da poboljšamo godišnje naš odnos spoljnotrgovinske razmjene. Sa samo malim iznosom toga dijela za ulaganje u domaću proizvodnju bismo mogli opet srezati značajno taj debalans. Ne možemo ga mi svesti na nulu”, ističe ekonomski analitičar Igor Gavran.

Iz godine u godinu imamo sve veći deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. To je novac koji nepovratno odlazi iz Bosne i Hercegovine. Trenutno nas u životu održava jedino naša dijaspora, odnosno novac koji šalje u domovinu. Možda je rješenje da nas još ode vani i da na taj način doznake iz inostranstva budu još veće.