Društvene mreže zapalila je potresna i brutalno iskrena objava Dragomira Mihajlovića, borca koji je sa svega 18 i po godina, davne 1991. godine, otišao na ratište. Mihajlović je prošao ratišta od Hrvatske pa širom Bosne i Hercegovine, bez ijednog dana prekida, a danas, tri decenije kasnije, od države za koju je krvario dobija mjesečni borački dodatak u iznosu od ponižavajuće 164 KM.

U svojoj emotivnoj ispovijesti, Mihajlović je ogolio surovu realnost sa kojom se susreću pošteni ratnici, dok su se političari i dezerteri, kako kaže, debelo obezbijedili.

„Ovo je bruka, sramota i poniženje za mene borca da dobijam borački 164 KM. Otišao sam sa svojih 18,5 godina na ratište 1991. godine u Hrvatsku, pa širom BiH. Naravno, ne svojom voljom. Bez dana prekida ratišta, što jedan mali broj može reći – da su čitavo vrijeme bili i da nisu bježali bar 7 dana“, započinje svoju priču Mihajlović.

Nikada nije dobio posao u opštini: „Lopovi su na vlasti“
Iako je godinama pokušavao da pronađe stabilno zaposlenje, vrata javnih institucija za njega su ostala zatvorena. Kako ističe, bezbroj puta je molio za posao obezbjeđenja u Opštini Ugljevik, ali odgovor nikada nije dobio. Radio je u korpusnoj policiji za 150 KM, da bi im primanja kasnije smanjili na 93 KM, što mu nije moglo pokriti ni putne troškove do Bijeljine, zbog čega je morao napustiti posao i otići u minus.

„Nisam ja imao bogatog oca, a ni živog oca da me zaštiti bar 20 dana da ne idem na ratište, sve je pucalo po meni u najboljim godinama… Zato, ne bi me iznenadilo da me poslije ove objave neko ponudi poslom. Kad bi se to desilo, pljunuo bih mu direktno u oči! Zašto mi nisu dali posao kad sam imao 24 godine? Kod nas je 98% lopova na vlasti“, ogorčen je ovaj borac.

Odriče se boračkog dodatka u korist bolesne djece svih nacija
Mihajlović naglašava da iz rata izlazi uzdignute glave jer nikome nije učinio zlo, te u znak protesta javno poručuje da se odriče i te jadne 164 marke koje mu država uplaćuje.

„Neka uzmu i ovih 164 KM. Neka daju za djecu koja se liječe od raznih bolesti i za koju se skuplja novac putem SMS poruka. Evo, ja se odričem tog novca, to je poniženje za mene. Neka mojih 164 KM daju za liječenje djece – i srpske, i bosanske, i hrvatske, jer nisam nacionalista. Ponos i dika mi je što sam izašao iz rata čist ko suza, nikome ništa loše nisam učinio i svakome smijem u oči pogledati. Ako nisam pomogao, nisam ni odmogao, a bilo nas je poštenih ratnika na sve tri strane.“

Danas ima više boraca nego u ratu, na izbore više ne izlazi
Ovaj bivši vojnik poslao je i oštru poruku onima koji danas vode boračke organizacije i predstavljaju ljude koji su stvarali Republiku Srpsku, ističući da se boraca sjete samo pred glasanje.

„Javno kažem da nikad neću izaći na izbore! Nek se stide oni koji predstavljaju borce, svi su oni sebe obezbijedili, a borcima dolaze samo kad im treba glas. Ja lično poznajem više osoba koje su bile par dana ili par mjeseci na ratištu, a imaju veći borački od mene. To treba dobro provjeriti, ko je bio borac i koliko vremenski dugo. Danas ima više boraca nego za vrijeme nesrećnog rata“, upozorava Mihajlović.

Za kraj, bez obzira na naciju i vjeru, Dragomir je poslao poruku mira svim građanima, citirajući čuvenu istorijsku mudrost o sudbini sirotinje u svakom ratu:

„Svima dajem lijep savjet: čuvajte mir kao zjenicu oka svog. Ne dozvolite da vas političari zavade, za mene je svako dobar ko je čovjek. Jer, kad je rat, vojska daje topove, bogati daju volove, sirotinja sinove. Kad se rat završi, vojska dobije topove, bogatim vrate volove, a sirotinja traži grobove…“
Banjaluka 24

Predstavnici Ekološkog udruženja Ozrenski studenac obratili su se danas ispred Narodne skupštine RS tvrdeći da su im narušena osnovna ljudska prava, nakon što im je MUP RS zabranio mirno okupljanje koje je bilo najavljeno za danas ispred parlamenta.

Okupljanje je uslijedilo samo nekoliko dana nakon referenduma održanog u mjesnoj zajednici Sočkovac, na kojem se gotovo 98 odsto građana izjasnilo protiv geoloških istraživanja nikla, kobalta i drugih metala na planini Ozren. Prema podacima organizatora, na referendum je izašlo 390 građana, a njih 382 glasalo je protiv projekta.

Jedan od osnivača udruženja, Zoran Poljašević, poručio je da se stanovnici Ozrena već pet godina bore protiv projekta detaljnih geoloških istraživanja koje provodi kompanija registrovana u Australiji.

“Došli smo da pojasnimo situaciju koja se već pet godina dešava u mjesnoj zajednici Sočkovac, u opštini Petrovo, na planini Ozren. Mi se godinama borimo protiv projekta detaljnih geoloških istraživanja nikla, kobalta i drugih teških metala na Ozrenu, prvenstveno na području Sočkovca”, rekao je Poljašević.

On je podsjetio da je planina Ozren još od 1981. godine planirana za zaštitu na nivou nacionalnog parka i da je u svim prostornim planovima Republike Srpske kandidovana kao područje zaštite prirode.

„Danas imamo situaciju da strana privatna kompanija rezultate istraživanja plasira na australijsku berzu i da se vrijednost njihovih akcija povećava na osnovu podataka sa prostora na kojem mi živimo. Pitamo kako je moguće da se naši resursi, naše kuće i prostor za koji je u ratovima stradalo više od 1.800 ljudi praktično nude na međunarodnom tržištu bez saglasnosti stanovništva“, naveo je.

Poljašević tvrdi da su geološka istraživanja samo prvi korak ka otvaranju rudnika.

„Krajnji cilj je eksploatacija. Sama kompanija u izvještajima investitorima govori o mogućem rudniku i eksploataciji kritičnih minerala za zelenu tranziciju“, rekao je.

Govoreći o pravnoj borbi protiv projekta, istakao je da su mještani ranije uspjeli da ospore prvobitno rješenje o istraživanjima, ali da je u međuvremenu izmijenjen Zakon o geološkim istraživanjima.

„Danas lokalna zajednica više nema mogućnost da zaustavi dodjelu istražnih prava. Opština može dati samo mišljenje, dok konačnu odluku donosi Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske“, kazao je.

Podsjetio je da su načelnik opštine Petrovo i svi odbornici na posebnoj sjednici lokalnog parlamenta jednoglasno podržali protivljenje projektu, nakon čega je organizovan referendum u Sočkovcu.

Govoreći o zabrani današnjeg okupljanja, Poljašević je rekao da je skup uredno prijavljen i planiran u skladu sa zakonom.

„Nismo prekršili nijednu odredbu Zakona o javnom okupljanju, ali nam skup nije odobren uz obrazloženje da prijava nije adekvatno pripremljena i da među članovima udruženja postoje lica koja bi mogla predstavljati bezbjednosni rizik“, naveo je.

Dodao je da su predstavnici udruženja prije četiri godine, na poziv tadašnjeg ministra energetike Petra Đokića, prisustvovali sastanku u Narodnoj skupštini Republike Srpske upravo zbog problema geoloških istraživanja na Ozrenu.

„Tada nam je obećano da se kompanija više neće vratiti na područje Petrova. Danas ne možemo ni mirno da protestujemo ispred institucija Republike Srpske“, rekao je Poljašević.

Predstavnici udruženja poručili su da će nastaviti pravnu i građansku borbu protiv projekta, tvrdeći da se radi o pitanju zaštite životne sredine, prava lokalnog stanovništva i budućnosti planine Ozren.

Zoran Savanović, diplomirani inženjer elektrotehnike iz Sočkovca, poručio je da zabrana okupljanja pokazuje da se institucije plaše reakcije građana i širenja informacija o projektu.

„Došli smo da pokažemo da se donosioci odluka plaše istine. Zašto Sočkovcu nije dozvoljeno da dođe u Banjaluku? Zato što bi se ta istina proširila. Istina je da je ugrožen javni interes. Da bi neko učestvovao i radio ova istraživanja mora imati papir na berzi. Ovdje je u pitanju privatni interes i to je narod Sočkovca prepoznao“, rekao je Savanović.

On upozorava da bi eventualna eksploatacija rude mogla imati ozbiljne posljedice po lokalno stanovništvo.

„Eksploatacija bi značila potencijalno veliku opasnost od gubitka svojih domova. Ostali bismo bez vode i život bi postao nemoguć“, poručio je.

Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“ iz Republike Srpske prošle godine je samo kroz humanitarne događaje prikupila tek oko 10.000 evra manje nego cijela Srbija, iako Srpska ima sedam puta manje stanovnika, podatak je koji najbolje pokazuje koliko je posljednjih godina porasla podrška građana ovoj organizaciji.

Uz stalni rast broja donacija i volontera, Republika Srpska danas je, odmah iza Srbije, druga po ukupno prikupljenim sredstvima na globalnom nivou organizacije „Srbi za Srbe“.

Transparentnost kao temelj rasta
Da organizacija konstantno raste potvrđuje i podatak da su ove godine donacije veće za oko 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Predsjednik Humanitarne organizacije „Srbi za Srbe“ Republike Srpske Saša Vignjević kaže za BL portal da je upravo transparentnost bila ključ povjerenja građana.

„Transparentnost, prije svega. Mi se svih ovih godina trudimo da jačamo tu transparentnost i pokušavamo da budemo transparentni. Sve i jedan račun, prihod, donaciju, trošak, mi objavljujemo na našem internet sajtu i za sve i jedan trošak prikazujemo skeniran račun. To je temelj na kome je sve postavljeno“, rekao je Vignjević.
Linker
Jedna od najvećih prekretnica za organizaciju bile su poplave 2014. godine koje su pogodile Republiku Srpsku i Srbiju. Upravo tada veliki broj ljudi prvi put je čuo za rad organizacije, a uspostavljena je i platforma koja je omogućila ljudima širom svijeta da jednostavno doniraju sredstva za pomoć ugroženima.

Vignjević ističe da je njegov lični cilj da organizacija jednog dana od svakog stanovnika Republike Srpske mjesečno dobije makar jednu konvertibilnu marku.

„To je bio cilj, da nekih milion maraka prihoda ostvarujemo mjesečno, čime bismo riješili sve moguće probleme u vrlo kratkom roku, stambena pitanja, da ojačamo porodice sa troje i više djece i još mnoge druge socijalne slučajeve“, naveo je Vignjević.

Od traktora do izgradnje kuća
Pomoć socijalno ugroženim porodicama jedan je od glavnih projekata organizacije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Nakon što dobiju informacije o porodicama kojima je potrebna pomoć, članovi organizacije ih obilaze, razgovaraju sa njima i pokušavaju utvrditi šta im je najpotrebnije.

Koordinator projekta „Pomoć porodicama“ Mladen Malić kaže da danas organizacija može pomoći na mnogo više načina nego ranije.

„Sada smo, Bogu hvala, došli do tog nekog nivoa da pomažemo porodice na različite načine, bilo da su u pitanju određeni kućanski aparati ili zamjena stolarije, neke poljoprivredne mašine i priključci, pa sve do izgradnje i opremanja kuće“, rekao je Malić za BL portal.

Porodice se organizaciji najčešće javljaju putem mejla i društvenih mreža, ali veliku ulogu imaju i sveštenici, kao i centri za socijalni rad koji godinama sarađuju sa organizacijom.

Prema riječima Malića, za petnaestak godina rada u Republici Srpskoj pomogli su između 350 i 400 porodica.

„Mahom su to bile mašine i traktori, renoviranje kuća, zamjena krova, izgradnja novih kuća. Svake godine probijamo svoje ciljeve i granice, nismo ni sami svjesni koliko uspjevamo postići“, istakao je Malić.

Dodaje da najveću satisfakciju ipak predstavljaju dječiji osmijesi.

„Ne trebam govoriti koliko za nas predstavlja satisfakciju kada se dijete usreći jer ima novu sobu, svoj krevet, a do nedavno je spavalo sa petero braće i sestara u istom krevetu“, rekao je Malić.

„Trojka iz bloka“ postala zaštitni znak

Humanitarni događaji vremenom su postali jedan od glavnih pokretača organizacije, a među njima se posebno izdvojila „Trojka iz bloka“.
Aleksandar Mršić iz sektora događaja kaže da je ideja bila da svi događaji nose prepoznatljiv naziv „Iz bloka“.

„Htjeli smo da sve naše prijatelje, poznanike, sponzore, saradnike, a i one buduće koji žele da nam se priključe, da ih to odmah asocira na organizaciju Srbi za Srbe“, rekao je Mršić.

Organizacija je danas registrovana u 11 zemalja, dok aktivnosti ima u više od 40 država širom svijeta.

Mršić navodi da najveći broj donacija dolazi upravo kroz kampanje za konkretne porodice.

„Funkcioniše tako što istaknemo neku porodicu, postavimo na društvene mreže, a ta informacija se onda širi. Preko tih kampanja mi dobijamo te namjenske donacije. To je najveći izvor donacija“, rekao je on.

Poznati sportisti i javne ličnosti uz organizaciju

Rad organizacije podržavaju i brojne poznate ličnosti, posebno iz svijeta sporta, iako mnogi žele ostati anonimni.

Mršić kaže da su na jednoj donatorskoj akciji u Beogradu prisustvovali brojni bivši i sadašnji sportisti, dok je pjesnik Matija Bećković jedan od onih koji otvoreno stoji uz organizaciju.

„Samo njegovo prisustvo ovjekovječuje naše događaje. Jedan naš poznati košarkaš, koji želi ostati anoniman, dao je jedan ozbiljan iznos u humanitarne svrhe“, naveo je Mršić.

Građani pomoć organizaciji mogu pružiti pozivom na humanitarni broj 17763, čime doniraju tri konvertibilne marke, ali i putem donatorskih kutija, platformi i uplata na račun organizacije.

Detaljnije informacije možete saznati na sajtu organizacije.

Dragan Milošević, BL portal