U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nastavlja nestabilno i promjenljivo vrijeme sa kišom, uz najvišu dnevnu temperaturu do 23 stepena Celzijusova.

Ujutro je na sjeverozapadu moguća kratkotrajna kiša ili pljusak, a u ostalim krajevima promjenljivo oblačno i uglavnom suvo, dok su tokom dana mogući prolazna kiša i pljuskovi sa grmljavinom.
Lokalno je moguća pojava grada i jačih pljuskova uz obilnije padavine za kratko vrijeme, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorolškog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha od sedam do 14 stepeni, u višim predjelima od pet stepeni, a maksimalna dnevna od 18 do 23 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, pri jačim pljuskovima pojačan, promjenljivih smjerova.

Usamljenost je sve češće prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni problem, povezana sa povećanim rizikom od depresije, dijabetesa tipa 2, demencije i moždanog udara.

Novo istraživanje pokazalo je da se zemlje značajno razlikuju kada je riječ o tome koliko su stariji ljudi usamljeniji u poređenju sa onima u srednjim godinama.

Evropljani, kako se navodi u istraživanju, mogu da očekuju da će se osjećati sve usamljenije kako stare – dok bi Amerikanci mogli da prođu kroz najveću društvenu prazninu upravo u srednjim godinama.

Usamljenost je sve češće prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni problem, povezana sa povećanim rizikom od depresije, dijabetesa tipa 2, demencije i moždanog udara. Ipak, često se doživljava kao nešto što pogađa vrlo mlade ili vrlo stare, dok se populacija srednjih godina često zanemaruje.

U ovom istraživanju, naučnici su mjerili nivo usamljenosti kod više od 64.000 ljudi uzrasta od 50 do 90 godina iz 29 zemalja – većinom evropskih. Koristili su skalu koja mjeri koliko često ljudi osjećaju da im nedostaje društvo, da su isključeni ili socijalno izolovani.

Prema rezultatima, najusamljeniji u srednjim i poznim godinama bili su stanovnici Kipra i Grčke. S druge strane, najmanje usamljenosti zabilježeno je u Danskoj, Švajcarskoj i Austriji.

Usamljeniji sa godinama
Generalno gledano, ljudi postaju sve usamljeniji sa godinama – ali intenzitet tog osjećaja zavisi od zemlje u kojoj žive. U Bugarskoj i Letoniji zabilježen je najveći porast usamljenosti sa godinama.

U svim uzrastima, usamljenost je bila povezana sa time što osoba ne radi, nije u braku, pati od depresije ili ima loše zdravlje – ali značaj tih faktora razlikovao se od zemlje do zemlje i u zavisnosti od uzrasta.

U Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, nezaposlenost je bila snažno povezana sa usamljenosti u srednjim godinama. To je bila jedina zemlja u kojoj su ljudi srednjih godina bili usamljeniji od starijih. (Sličan trend zabilježen je i u Holandiji, ali su podaci iz te zemlje nepotpuni, pa se tumače sa oprezom).

“Signal da treba da tražimo više kontakta”
Razlike između zemalja i uzrasta sugerišu da usamljenost nije samo prirodna posljedica starenja, već je često rezultat šireg društvenog konteksta – poput obaveza na poslu ili u porodici, navode autori studije.

“Naši nalazi pokazuju da usamljenost nije problem isključivo starijeg doba”, rekao je Esteban Kalvo, dekan sa Univerziteta Major u Čileu i vodeći autor istraživanja.

“Pristup ‘jedna veličina za sve’ neće riješiti ovaj globalni izazov”, dodao je.

Izvještaj ima i nekoliko nedostataka – podaci su prikupljeni pre pandemije COVID-19, a u nekim zemljama odziv ispitanika bio je nizak, što može uticati na reprezentativnost rezultata.

Takođe, istraživači nisu posebno razdvajali uzroke usamljenosti koje su naveli. Na primjer, osoba koja nije u braku mogla je biti razvedena, udovica ili nikada nije bila u braku, a osoba bez posla mogla je biti nezaposlena ili u penziji – što su razlike koje mogu imati značajan uticaj.

“Neki aspekti jednostavno nisu pod našom kontrolom… Svi na kraju izgubimo partnera”, rekla je Katerina Mauri, istraživačica iz Instituta za društvene i populacione studije u Briselu, za Euronews Health. (Nije bila deo tima koji je sproveo ovo istraživanje.)

Ipak, s obzirom na povezanost usamljenosti sa zdravljem i kvalitetom života, ona smatra da je to tema kojoj treba posvetiti više pažnje – i to bez obzira na uzrast.

“Usamljenost je deo života, ali postaje problem kada je hronična, kada vodi u depresiju. Ona je pomalo kao glad – znak da treba da potražimo više kontakata”, zaključuje Mauri.

Građani BiH, koji očekuju da im, napokon, bude omogućen povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, nemaju previše razloga za slavlje, jer je ono što će uštedjeti već progutala inflacija.

Štaviše, još se uopšte ne zna datum kada će zaživjeti praksa povrata PDV-a, ali se zato zna da je poskupljenje stanova, u ogromnom iznosu, nastavljeno i u prošloj godini.

“Prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа po metru kvadratnom u četvrtom kvartalu 2024. godine, u poređenju sa četvrtim kvartalom 2023. godine, veća je za 16,6 odsto”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

Brojni građani računali su na uštedu kroz vraćanje PDV-a, planirajući da će taj novac koristiti za opremanje stana, ali je inflacija odradila svoje, tako da ono što, budući kupci neće platiti na mostu, već jesu na ćupriji. Ili, najjednostavnije rečeno, uštede neće ni biti.

Da su cijene nepodnošljive, uočili su i kupci, koji, kako kažu, godinama pregledaju oglase u nadi da će, napokon, pronaći nekretninu koju mogu da kupe. Kada god pogledaju cijene, oblije ih hladan znoj.

“Za pare, koje sada imamo, prije pet-šest godina mogli smo kupiti 100 kvadrata, a sada jedva 50. Za nas četvoro, a to smo supruga, ja i naših dvoje djece, treba nam trosoban stan. Nemoguće je da ga pronađemo za novac koji imamo. Ma, nema šanse. A svaki dan prelistavamo oglase, profile na društvenim mrežama i slično. I svaki dan se čudimo cijenama”, priča za “Nezavisne novine” jedan Banjalučanin.

Poskupljenja su, da nevolja bude veća, nastavljena i ove godine. U agencijama za promet nekretninama kažu – kvadrat je u Banjaluci, kod pojedinih investitora, “otišao” nagore za 100-200 maraka. Predviđaju novi rast cijena, od onog momenta kada bude omogućen povrat PDV-a. Tržišna pravila su jasna.

“Jednostavno, biće povećana potražnja, naročito za male stanove, za koje i sada vlada velika potražnja. Onda će investitori vidjeti kolika je potražnja za malim stanovima i oni će biti skuplji. Suštinski, građani neće dobiti ništa. Evo, cijene su već počeli dizati od Nove godine, za nekih 100-200 maraka”, kaže Stefan Vasilić iz agencije za promet nekretnina “Euro-agent” Banjaluka.

Glavni problem je, ocjenjuje, i dalje visoka potražnja, odnosno to što puno ljudi ima višak novca, koji nemaju gdje uložiti.

“Najmanje je ljudi koji kupuju stanove za život. Kupuju ih ljudi koji su zaradili neke pare, nemaju gdje da ih ulože, osim da kupe stan pa koliko-toliko očuvaju vrijednost novca. Plus, tu su ljudi iz inostranstva te ljudi iz drugih opština. Tako da lokalno stanovništvo, koje stanove kupuje za život, ima nelojalnu konkurenciju u vidu tih ljudi koji generišu veliku potražnju i stvaraju visoke cijene”, rekao je Vasilić za “Nezavisne novine”.

Da su, ne samo kod nas, već globalno, cijene nekretnina u konstantnom rastu već nekoliko godina, te kao takve izazivaju velike probleme i u puno većim i stabilnijim državama i ekonomijama od naše, ocjenjuje Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

U nekim državama, dodaje on, postoje manje ili više uspješne strategije kojima se bore s ovim problemom, s ciljem da pomognu građanima, posebno mladim koji kupuju prve nekretnine.

“Povrat sredstava od PDV-a je samo jedna od mogućih stvari koje se mogu uraditi, ali to se u našem slučaju pokazalo kao nedovoljno, upravo iz razloga što je rast cijena kvadrata novogradnje na godišnjem nivou veći i od PDV-a. Sa druge strane, problem je i što se ‘pomaže’ samo kupcima stanova u novogradnji, gdje je kvadrat znatno skuplji nego u starijim zgradama, čime se dovodi u pitanje koliko je zaista iskrena namjera zakonodavca da se pomogne mladima”, naglašava Arnautović.

Kako dodaje, stan u zgradi koja je stara 10-15 godina je i do 30 odsto jeftiniji od stana iste kvadrature u novogradnji, čime su stariji stanovi i bez povrata PDV-a atraktivniji mladima kao prva nekretnina.

“Mislim da bi nadležni trebalo da razmisle i o drugim metodama ako zaista žele pomoći mladima – od izgradnje subvencioniranih zgrada, gdje će se kvadrat stana prodavati po stvarnoj cijeni, a ne onoj koja je trenutno tržišna, odnosno, o uvođenju poreza na nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje, čime bi se ograničilo tržište stanova koji se izdaju po astronomskim cijenama, te snizila cijena kvadrata stana u prodaji. Povrat PDV-a je dobra stvar, ali u ovom trenutku nedovoljna i svakako se mora razmisliti o novim mjerama podrške, posebno svim osobama koje kupuju svoju prvu nekretninu za stalno stanovanje”, ističe Arnautović