Cijena nafte na svjetskim berzama dostigla je preko 92 dolara po barelu, zbog čega se očekuje novo poskupljenje goriva na pumpama. Litar dizela mogao bi u narednoj sedmici koštati i preko 3 KM, kazao je za Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Prema njegovim riječima, ukoliko cijena nafte na berzama dostigne 100 dolara po barelu, građani BiH će gotovo sigurno dočekati nove cjenovnike goriva na benzinskim pumpama.

“Ukoliko se to desi, možemo očekivati i cijene između 3,50 do 3,80KM po litri”, kazao je Bečarević. Razlika u cijenama dizela na benzinskim pumpama u Federaciji BiH dostiže i do 0,50 KM po litru, pokazuju podaci Federalnog ministarstva trgovine.

“Maloprodajne cijene dizelskog goriva (BAS EN 590) trenutno se kreću u rasponu od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz primjetne razlike između različitih prodajnih mjesta”, kazali su.

Iz Ministarstva pojašnjavaju da su ove razlike rezultat primjene mjera o ograničenju marži, budući da se zalihe nabavljene po ranijim cijenama prodaju po starim cjenovnicima, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim ulaznim troškovima. U cilju zaštite potrošača i stabilizacije tržišta, u Federaciji BiH i dalje su na snazi mjere ograničenja marži na naftne derivate.
Za trgovinu na veliko propisana je maksimalna marža od 0,06 KM po litru, dok je za trgovinu na malo taj iznos ograničen na 0,25 KM po litru.

Cijena dizela na pumpama u Banjaluci, kreću se od 2,62 do 2,85 KM po litru, rečeno je za “Nezavisne novine” sa nekoliko benzinskih pumpi.

Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, istakao je da se skok cijena goriva u Srpskoj očekuje u narednih nekoliko dana.

“U narednim danima približavamo se cifri od 3 KM”, rekao je Savić.

Rijeka Spreča nekada je na prostoru Evrope bila jedinstvena po bogatstvu različitosti ribljeg fonda, ali su je ljudski nemar i ekološki incidenti doveli u stanje u kojem je danas jedna od najzagađenijih.

Ribočuvari udruženja Mrena iz Živinica nastavili su radove na čišćenju i probijanju brana u donjem toku rijeke Spreče.

Zbog ilegalne sječe šume, voda je nanosila granje i stabla te godinama skupljala komunalni otpad koji rijeka donosi od samog izvora u Kalesiji, ali i otpad iz pravca Banovića i cijelog toka Oskove.

“Zbog toga je donji tok Spreče godinama bio gotovo neprohodan. Međutim, od danas, zahvaljujući velikom trudu, zalaganju i teškom fizičkom radu naše uprave i ribočuvara, ponovo je otvoren i prohodan riječni put Spreče, od njenog ušća u jezero Modrac pa sve do Živinica. Ovo je izuzetno važan korak u sprječavanju krivolova u donjem toku Spreče s obzirom da sada imamo kontrolu nad cijelim donjim tokom jer se upravo na tom području mrijeste ribe poput bucova i soma iz cijelog jezera Modrac”, kazali su iz Mrene.

Spreča od 138 kilometara je najduža pritoka Bosne i jedna je od najzagađenijih rijeka zbog nesavjesnih građana i privrednika te nadležnih koji ne sankcionišu zagađivače, prenosi Klix.

Danas je, zbog različitih vrsta zagađenja, ozbiljno ugrožen ne samo njen svijet nego i cijeli sistem, a o tome dovoljno govori činjenica da je Spreča nekada imala 40 vrsta ribe, a danas svega 16.

Ograničenje boravka profesionalnih vozača iz BiH u zemljama EU predstavlja veliki problem za privredu i može dovesti do poskupljenja transportnih usluga i gubitka konkurentnosti domaćih kompanija, izjavio je predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić.

Pravilo boravka u EU veliki problem za vozače iz BiH
Račić je za Srnu ukazao na to da je riječ o problemu koji pogađa sve zemlje regiona i da je neophodno da institucije BiH intenzivnije rade na njegovom rješavanju.

“To je veliki problem za sve zemlje zapadnog Balkana. Nažalost, vozači su na to upozoravali, ali mi nismo imali adekvatnu reakciju od vlasti na nivou BiH”, rekao je Račić u Srna podkastu.

Nedostatak dana boravka u šengenskom prostoru
On je naveo da trenutna pravila o boravku u šengenskom prostoru predstavljaju ozbiljno ograničenje za transportni sektor.

“Ono što je problem da u ovom momentu našim vozačima nedostaje negdje oko 40 do 60 dana da bi mogli da zadovolje taj odnos 90–180”, istakao je Račić.

Prema njegovim riječima, Komora se obraćala Savjetu ministara, u svakodnevnoj je komunikaciji sa prevoznicima, ali i razgovaraju sa kolegama iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

“Naša orijentacija od samog početka bila je da Savjet ministara treba da bude prva adresa kojoj se treba obraćati i da pokrene regionalnu inicijativu sa drugim članicama Zapadnog Balkana, i da zajedno idu sa tom inicijativom u Brisel”, naglasio je Račić.

Zahtjev za vanrednu sjednicu Savjeta ministara
On je naveo da je zatražena i vanredna sjednica Savjeta ministara na kojoj bi se razmatrala problematika prevoznika.

“Odgovor koji smo dobili jeste da ta sjednica treba da bude pripremljena od resornih ministara, što ne vidim nikakav problem da se učini i sjednica održi”, rekao je Račić.

On je istakao da bi problem prevoznika trebao biti u fokusu svih funkcionera koji mogu da doprinesu rješavanju problema, te upozorio da bi eventualni odlazak prevoznika u druge zemlje mogao imati značajne ekonomske posljedice.

Moguće ekonomske posljedice za privredu
“Po nekim našim procjenama, ako bi došlo do preregistracije i odlaska prevoznika u zemlje Zapadne Evrope, to bi povećalo cijene transportnih usluga za nekih 30 odsto”, rekao je Račić.

Prema njegovim riječima, takav razvoj situacije dodatno bi oslabio konkurentnost domaće privrede i mogao bi dovesti do problema u izvozu i investicijama.

Moguće blokade granica i posljedice po ekonomiju
“Sigurno da bi, ukoliko potraje ova situacija, moglo doći do novih blokada graničnih prelaza. Ako se ponovo blokiraju granični prelazi mislim da bi to bio veliki udarac na našu ekonomiju”, poručio je Račić.

Poskupljenje cijene transpornih usluga, dodaje Račić, moglo bi dovesti do poskupljenja i drugih usluga, a nerješavanje problema prevoznika i do problema prevoznika, dodao je Račić, moglo bi dovesti do zaustavljanja određenih inostranih investicija u Srpsku.

“Apelujem na Savjet ministara da se više angažuje po ovom pitanju, jer je ono u ovom momentu sigurno najvažnije ekonomsko pitanje u zemlji”, istakao je Račić.

Podsjećamo, plenum Konzorcijuma “Logistika BiH” najavio je blokade granica 12. marta ukoliko se ne riješi problem boravka vozača u EU.

Predstavnici sektora poručili su da će, ukoliko se do 10. marta ne postigne konkretno i operativno rješenje problema boravka profesionalnih vozača u državama Evropske unije, 12. marta biti pokrenute blokade svih graničnih prelaza Bosne i Hercegovine.

“Ova odluka nije politička. Ona je egzistencijalna“, navodi se u saopštenju

Plenum se bez odlaganja obratio Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara BiH, entitetskim vladama, nadležnim ministarstvima, komorskom sistemu i unijama poslodavaca.