Connect with us

Društvo

RAČIĆ UPOZORAVA: EU pravilo za vozače prijeti privredi BiH

Ograničenje boravka profesionalnih vozača iz BiH u zemljama EU predstavlja veliki problem za privredu i može dovesti do poskupljenja transportnih usluga i gubitka konkurentnosti domaćih kompanija, izjavio je predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić.

Pravilo boravka u EU veliki problem za vozače iz BiH
Račić je za Srnu ukazao na to da je riječ o problemu koji pogađa sve zemlje regiona i da je neophodno da institucije BiH intenzivnije rade na njegovom rješavanju.

“To je veliki problem za sve zemlje zapadnog Balkana. Nažalost, vozači su na to upozoravali, ali mi nismo imali adekvatnu reakciju od vlasti na nivou BiH”, rekao je Račić u Srna podkastu.

Nedostatak dana boravka u šengenskom prostoru
On je naveo da trenutna pravila o boravku u šengenskom prostoru predstavljaju ozbiljno ograničenje za transportni sektor.

“Ono što je problem da u ovom momentu našim vozačima nedostaje negdje oko 40 do 60 dana da bi mogli da zadovolje taj odnos 90–180”, istakao je Račić.

Prema njegovim riječima, Komora se obraćala Savjetu ministara, u svakodnevnoj je komunikaciji sa prevoznicima, ali i razgovaraju sa kolegama iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

“Naša orijentacija od samog početka bila je da Savjet ministara treba da bude prva adresa kojoj se treba obraćati i da pokrene regionalnu inicijativu sa drugim članicama Zapadnog Balkana, i da zajedno idu sa tom inicijativom u Brisel”, naglasio je Račić.

Zahtjev za vanrednu sjednicu Savjeta ministara
On je naveo da je zatražena i vanredna sjednica Savjeta ministara na kojoj bi se razmatrala problematika prevoznika.

“Odgovor koji smo dobili jeste da ta sjednica treba da bude pripremljena od resornih ministara, što ne vidim nikakav problem da se učini i sjednica održi”, rekao je Račić.

On je istakao da bi problem prevoznika trebao biti u fokusu svih funkcionera koji mogu da doprinesu rješavanju problema, te upozorio da bi eventualni odlazak prevoznika u druge zemlje mogao imati značajne ekonomske posljedice.

Moguće ekonomske posljedice za privredu
“Po nekim našim procjenama, ako bi došlo do preregistracije i odlaska prevoznika u zemlje Zapadne Evrope, to bi povećalo cijene transportnih usluga za nekih 30 odsto”, rekao je Račić.

Prema njegovim riječima, takav razvoj situacije dodatno bi oslabio konkurentnost domaće privrede i mogao bi dovesti do problema u izvozu i investicijama.

Moguće blokade granica i posljedice po ekonomiju
“Sigurno da bi, ukoliko potraje ova situacija, moglo doći do novih blokada graničnih prelaza. Ako se ponovo blokiraju granični prelazi mislim da bi to bio veliki udarac na našu ekonomiju”, poručio je Račić.

Poskupljenje cijene transpornih usluga, dodaje Račić, moglo bi dovesti do poskupljenja i drugih usluga, a nerješavanje problema prevoznika i do problema prevoznika, dodao je Račić, moglo bi dovesti do zaustavljanja određenih inostranih investicija u Srpsku.

“Apelujem na Savjet ministara da se više angažuje po ovom pitanju, jer je ono u ovom momentu sigurno najvažnije ekonomsko pitanje u zemlji”, istakao je Račić.

Podsjećamo, plenum Konzorcijuma “Logistika BiH” najavio je blokade granica 12. marta ukoliko se ne riješi problem boravka vozača u EU.

Predstavnici sektora poručili su da će, ukoliko se do 10. marta ne postigne konkretno i operativno rješenje problema boravka profesionalnih vozača u državama Evropske unije, 12. marta biti pokrenute blokade svih graničnih prelaza Bosne i Hercegovine.

“Ova odluka nije politička. Ona je egzistencijalna“, navodi se u saopštenju

Plenum se bez odlaganja obratio Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara BiH, entitetskim vladama, nadležnim ministarstvima, komorskom sistemu i unijama poslodavaca.

Related Topics:

Društvo

BURA ZBOG DOPLATE LIJEKA ZA TRUDNICE! Oglasio se FZO RS i pojasnio nova pravila za Utrogestan

Nakon pritužbi trudnica da moraju doplaćivati lijek Utrogestan, iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske stiglo je objašnjenje.

Terapija nije ukinuta niti je pravo na besplatan progesteron promijenjeno, ali izbor proizvođača može značiti dodatni trošak od oko 1,20 KM po kutiji.

Progesteron i dalje na teret Fonda

Iz FZO RS podsjećaju da od 2019. godine finansiraju lijek generičkog naziva progesteron, koji se nalazi na A listi lijekova i dostupan je trudnicama koje za njega imaju medicinsku indikaciju.

Ovo pravo prošireno je i na žene koje prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje.

Kako objašnjavaju, sistem referentnih cijena lijekova primjenjuje se još od 2008. godine, a njegov cilj je da podstakne dobavljače da snize cijene, piše Srpskainfo.

Problem sa doplatom nastaje kada pacijentkinja izabere lijek proizvođača čija je cijena viša od utvrđene referentne cijene. U tom slučaju potrebno je doplatiti razliku od oko 1,20 KM po kutiji.

Kako do progesterona bez doplate?

Iz Fonda naglašavaju da trudnice i dalje mogu dobiti progesteron na recept, o trošku FZO RS, bez participacije i dodatnog plaćanja, ukoliko izaberu lijek po referentnoj cijeni.

– Trudnice i dalje mogu da na recept preuzmu progesteron u apotekama o trošku Fonda, bez participacije i bez doplata, ukoliko je riječ o lijeku po referentnoj cijeni.

Novi dobavljač je ponudio nižu cijenu koja je postala referentna i za taj lijek trudnice ne moraju ništa dodatno da plaćaju. Ukoliko žele lijek drugog proizvođača koji je istog hemijskog sastava, doze i oblika, treba da doplate oko 1,20 KM po kutiji – ističu u FZO RS, prenosi Srpskainfo.

Apoteke moraju ponuditi lijek po referentnoj cijeni

Iz Fonda dodatno pojašnjavaju da je svaka apoteka koja ima ugovor sa FZO RS dužna da osiguranicima obezbijedi lijek po referentnoj cijeni.

Pacijentkinje, međutim, imaju mogućnost da izaberu i lijek drugog proizvođača, uz doplatu razlike u cijeni.

U FZO RS ističu da su, kao upravljači javnim sredstvima, obavezni da posluju racionalno i transparentno.

Cjenovnik lijekova sa referentnim cijenama, kao i prateći akti, javno su dostupni na internet stranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

DETALJNA PROGNOZA ZA POČETAK NOVEMBRA! Evo u kojim dijelovima se očekuje kiša, a gdje stiže snijeg

Meteorolog Nedim Sladić poručuje da ćemo imati tmurno i hladnije vrijeme nego je to uobičajeno za početak novembra

– Česta, jesenja kiša je izgledna u nizinama, pogotovo u centralnim i sjeverozapadnim predjelima. U područjima iznad 900 metara nadmorske visine početkom iduće sedmice često na granici kiše i snijega, a na planinama snijeg. Za razliku od prošlog puta padavine su ravnomjernije raspoređene, te samim tim povoljno će se odraziti na poboljšanje hidrološke situacije, a rijeke bi trebale izaći iz biološkog minimuma. Veće poteškoće i rizici se ne očekuju, a najprikladniji opis situacije je tipična kasna jesen – kaže Saldić.

On navodi da se očekuju dnevne temperature vazduha početkom novembra do svega 11 °C u Hercegovini, u Bosni od 1 do 7 °C, ali zbog većinom umjerenog u Bosni, često u Hercegovini i jakog istočnog i sjeveroistočnog vjetra subjektivni utisak biće i niži.

Nastavi čitati

Društvo

PAZITE KOGA PUŠTATE U DOM! Na Svetog Luku važi jedno staro vjerovanje, evo šta nikako ne smijete unijeti preko praga

Sveti Luka pada u subotu, 31. oktobra, i u mnogim kućama to je bio dan kada se kvaka nije otvarala bez razmišljanja. Naši stari su gledali u jednu osobu, onu koja prva prekorači prag, kao da u njoj čitaju mjesece pred sobom.

Zvuči kao sujevjerje? Možda. Ipak, iza tog običaja stoji nešto vrlo ljudsko: strah od duge zime i želja da se u nju uđe sa dobrim predznakom.

Vjeruje se da prvi gost nagovještava kakva će biti zima

U pojedinim krajevima pričalo se da prvi gost na Lučindan nosi sa sobom raspoloženje cijele zime. Ako uđe vedar, nasmijan i zdrav, zima će biti blaga, a kuća puna. Ako stigne mrzovoljan, bolestan ili sa lošom viješću, domaćini su se brinuli da ih čekaju teški mjeseci.

Nije slučajno baš kraj oktobra. Polja su tada prazna, ambari puni, a seljak više nije mogao ništa da promijeni. Ostajalo je samo da se čeka i da se traže znaci. Gost na pragu bio je najbliži znak koji su imali.

Kakvog gosta su stari priželjkivali na Svetog Luku

Najviše su se radovali vedrom, poznatom čovjeku dobre naravi, nekome ko ne dolazi praznih ruku i ne donosi svađu. Takav prvi gost dočekivan je kao i položajnik o Božiću: sa ponudom, rakijom i riječima dobrodošlice.

Obratite pažnju na jednu stvar. Običaji se ovdje razlikuju od kraja do kraja, pa ono što se poštovalo u jednom selu Šumadije komšije iz Pomoravlja možda nisu ni znale. Zato ne postoji jedno pravilo za cijeli narod, već mnogo kućnih priča koje su se prenosile uz ognjište.

Najljepši dio ovog vjerovanja, po mom mišljenju, nije proricanje. Ljepše je to što je domaćin morao da bude spreman: čista kuća, topla soba i nešto na stolu za svakoga ko pokuca.

Sveti Luka: Šta kaže crkva, a šta narodno vjerovanje

Ovdje treba povući jasnu liniju. Crkva tog dana slavi apostola i jevanđelistu Luku, pisca jednog od četiri Jevanđelja i Djela apostolskih, koga predanje pamti i kao ljekara i prvog ikonopisca. Crkveno učenje ne uči da gost na pragu određuje sudbinu kuće.

Vjerovanje o prvom gostu pripada narodu, a ne crkvi. Ono je izraslo iz seoskog kalendara, iz brige za stoku, drva i zimnicu. Oba sloja žive zajedno u istoj kući, ali nisu ista stvar, i dobro je to znati prije nego što sutra nekome zatvorite vrata.

Kako su naši stari dočekivali goste na ovaj praznik

Ono što su stari zapravo čuvali bila je sreća u kući, a ona ne zavisi od toga ko prvi pozvoni. Zavisi od toga kako ga dočekaju. Neka ne uđe ljutnja, neka ne uđe stara zamjerka, neka se na stolu nađe kafa za svakoga ko svrati.

Ako sutra prvi na vrata pokuca poštar sa računom za struju, nema razloga za paniku. Nasmijte se, ponudite ga čašom vode i dajte zimi priliku da bude blaga.

Nastavi čitati

Aktuelno