U toku 2024. godine “Plavi telefon”, kao ključna savjetodavna linija za djecu i mlade, zaprimio je 6.026 poziva i 1.941 upit putem e-savjetovanja. Iako je radno vrijeme smanjeno, u prosjeku se nije odgovorilo na 400 poziva mjesečno, što ukazuje na potrebu za proširenjem dostupnosti ove usluge.

Kako je za “Nezavisne novine” kazala Maja Kovačević, koordinatorka “Plavog telefona”, najveći broj upita odnosio se na teme mentalnog zdravlja, nasilja i zlostavljanja, vršnjačkih odnosa, porodičnih problema te seksualno-reproduktivnog zdravlja.

“Djeca i mladi, posebno uzrasta od 13 do 20 godina, najčešće su tražili pomoć zbog straha, anksioznosti, depresije, usamljenosti, ali i zbog problema u školi, partnerskih odnosa i vršnjačkog nasilja”, kazala je Kovačevićeva.

Kako ističe, jedan od ključnih zadataka “Plavog telefona” jeste pružanje podrške onima koji se suočavaju s nasiljem, a tokom 2024. godine upućeno je 57 prijava sumnji na nasilje, od čega se najveći broj prijava odnosio na nasilje u porodici.

“Takođe, djeca su se često javljala zbog nasilja putem interneta i vršnjačkog nasilja.

‘Plavi telefon’ nije samo linija za savjetovanje, već i sigurno mjesto gdje djeca i mladi mogu anonimno prijaviti bilo koji oblik nasilja. Kroz pravovremenu reakciju i saradnju sa institucijama kao što su policija, centri za socijalni rad i ombudsmani za dječja prava, osigurava se zaštita djece i mladih, te se pruža adekvatna pomoć u kriznim situacijama”, kazala je ona.

Kako je dodala, s ciljem poboljšanja kvaliteta usluga i proširenja dostupnosti, planira se povratak na trinaestočasovno radno vrijeme, jer statistike pokazuju veliku potrebu za ovom uslugom, posebno u večernjim satima.

“Međutim, zbog finansijskih ograničenja, proširenje rada još uvijek nije moguće.

‘Plavi telefon’ ostaje neprocjenjiv resurs za djecu, mlade i odrasle osobe koje traže pomoć u suočavanju s izazovima mentalnog zdravlja, nasilja i drugih životnih teškoća, a njegov rad svakodnevno doprinosi zaštiti prava i dobrobiti najmlađih”, kazala je Kovačevićeva.

Podsjećamo da je uslugu “Plavi telefon” pokrenulo  Udruženje “Nova generacija” iz Banjaluke 2013. godine. Do danas je zaprimljeno više od 68.900 poziva, preko 8.400 upita putem chat savjetovanja, te je nadležnim institucijama upućeno više od 270 prijava sumnji na nasilje nad djecom i odraslim osobama. Prilikom zvanja nije potrebno ostavljati lične podatke, a zahvaljujući saradnji s kompanijom “M:tel”, svi pozivi su besplatni, bez obzira na mrežu iz koje osobe pozivaju. Takođe, važno je naglasiti da su sve aktivnosti “Plavog telefona” podržane, te da se sprovede u saradnji s UNICEF-om u Bosni i Hercegovini.

Bijeljinsku bolnicu “Sveti vračevi” zahvatila je prava epidemija odlaska ljekara, čiji se kraj uskoro ne nazire.

Kako za Srpskainfo otkrivaju odlično obaviješteni izvori, samo u posljednjih mjesec dana svoju radnu knjižicu iz bijeljinske bolnice pokupili su načelnik tamošnje hirurgije, dr Milan Todorović, koji je novo zaposlenje dobio u Tuzli, kao i neuropsihijatar dr Dragan Savković, koji je iz “Svetih vračeva” trbuhom za kruhom otišao u Beograd.

Bijeljinsku bolnicu, takođe, napustila je i psihijatar dr Lukrecija Manojlović, koja je otišla u Brčko. Iz Bijeljine je u Beograd otišla i dojučerašnji pedijatar u “Svetim vračevima”, dr Mirjana Pantović, dok je bivša načelnica pedijatrije, dr Ivka Džuveleković, otišla u Ugljevik. Među ljekarima koji su u posljednjih mjesec dana napustili bijeljinsku bolnicu nalazi se i radiolog, dr Stanko Lazarević, dok je šef neurologije, dr Aleksandar Jovičić, u otkaznom roku.

– Na izlaznim vratima bolnice su i dr Jovica Vidović, vaskularni hirurg koji je konkurisao za posao u Brčkom, kao i pedijatar, dr Vanja Jokić. Blizu odlaska su još jedan hirurg, anesteziolog, dvoje internista i pedijatar, ali njihova odluka još nije konačna – otkrivaju naši sagovornici iz bijeljinske bolnice koji su insistirali na anonimnosti.

Posebno težak udarac za tu zdravstvenu ustanovu, kako ističu, predstavlja odlazak dr Milana Todorovića, koji slovi za najperspektivnijeg hirurga u BiH.

– On je u martu 2023. u bijeljinskoj bolnici uradio prvu laparaskopsku operaciju smanjenja želuca u BiH. Todorović je svakodnevno, takođe jedini u BiH, radio i laparaskopske operacije debelog crijeva i kile – navode izvori Srpskainfo.

Komentar o egzodusu ljekara iz bijeljinske bolnice pokušali smo dobiti od direktora te zdravstvene ustanove, Mikajla Lazića, ali se u njegovom kabinetu niko nije javljao na naše pozive.

Inače, odlukom Vlade Republike Srpske od aprila 2024. godine na čelu bijeljinske bolnice “Sveti vračevi” nalazi se Mikajlo Lazić. On je široj javnosti postao poznat ubrzo nakon toga jer ga je Gradski odbor SNSD, samo dva mjeseca nakon što je imenovan za direktora, izabrao kao svog kandidata za gradonačelnika Bijeljine na lokalnim izborima u oktobru prošle godine.

Iako su Lazića, kao kandidata za gradonačelnika podržale sve stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, na izborima je prilično glatko poražen od Ljubiše Petrovića.

Dok se Lazić bavio politikom i aktivno učestvovao u kampanji za gradonačelnika, prema nezvaničnim informacijama, gomilali su se i dugovi bolnice kojoj je na čelu. Prema neprovjerenim tvrdnjama, dug prema dobavljačima bolnice “Sveti vračevi” u posljednjih nekoliko mjeseci porastao je na oko 7 miliona KM.