Connect with us

Politika

VRIJEĐANJE ŽENA U POLITICI Od “vickastih” seksističkih komentara, preko “svaka joj je za šamara”

– Od “vickastih” seksističkih komentara, preko “svaka joj je za šamara”, do sigurne kuće, put nije dalek – kažu stručnjaci.

– Svaka joj je za šamara – rekao je 13.januara ove godine predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik komentarišući izjave odlazeće ministrice inostranih poslova BiH Bisere Turković na temu dodjele ordena ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

– Gospođa Smiljka, u suštini Milan Ljepojević PDP-a koja je pisanijem nekakve knjige i hvalospjeva o Stanivukoviću, kao Ljepojević o Dodiku, pokazala da je u suštini jedna obična luda i budaletina, tvrdi da ne vodim računa o interesima opozicije – napisao je juče na svom blogu narodni poslanik Nebojša Vukanović o Smiljani Babić-Moravac, kao reakciju na njenu izjavu da “Vukanović ne vodi računa o interesu opozicije, već samo o sopstvenim interesima”.

U svega deset dana rečene su, odnosno napisane, i to javno uvrede za dvije žene u politici od strane dva muškarca, dugogodišnja političara.

Žene su na pozicijama moći, a posebno politike, često izložene nizu rodnih stereotipa, ali i kritikama i komentarima koji su često, poput navedena dva sa početka teksta, neumjesni i vulgarni.

Na Opštim izborima u BiH procenat izabranih žena u Zastupnički dom Parlamenta BiH je svega 16,66% (2018 ih je bilo 21,4%), a u Narodnoj skupštini Republike Srpske ta tj procenat iznosi svega 18% izabranih žena. To je posebno apsurdno kada imamo u vidu da je udio žena u stanovništvu Bosne i Hercegovone veći od 50 posto.

I dok smo to od Dodika i, žalosno je reći, navikli, ipak je novost da se u ovakvo javno ophođenje upustio i lider Liste za pravdu i red i narodni poslanik Nebojša Vukanović koji dolazi iz redova opozicije i koji bi, makar formalno, trebao da nosi promjene i u ophođenju u javnom diskursu a pogotovo prema ženama.

Tanja Topić, politička analitičarka, smatra da je u pitanju jedan kulturološki i politički odnos prema ženama u našem društvu.

– Tužno je da svih oviih godina u javnom prostoru gledamo i slušamo uvrede na račun zena, mizogine komentare, vrijeđanje na jedan grub i neprimjeren, često primitivan način. Pri tome iza leđa tih mačo političara gledamo politicke konkubine koje se smiju i tapšu dok šefovi vrijeđaju druge zene, dok u isto vrijeme džender centri mudro šute provodeći riječ onih koji su ih tu birali. Znamo i koji političar prednjači u tome, pa otuda nas moze samo začuditi kad neki opozicionari pokusavaju biti blijeda kopija nenadmašnih originala – kaže za BLink Tanja Topić.

Ona ističe da to možemo tumačiti i kao poraz borbe za društvo u kojem će žene biti slobodoumne i ravnopravne, a ne ponižavane i vrijeđane zbog fizičkog izgleda i mentalnog stanja.

– Može se postaviti pitanje ko je politicčre muskarce ovlastio da vrijednuju i daju sertifikate na taj ružan i prizeman nacin, nadam se ne drustvo – zaključuje Topić u izjavi za naš portal.

Komunikolog Mladen Bubonjić za BLink kaže da je “trend” vrijeđanja političarki “samo “vrh ledenog brijega”, vidljiv zbog javnog djelovanja političara”.

– Međutim, problem je mnogo ozbiljniji i sveobuhvatniji samo od vrijeđanja političarki. Mizoginija je sveprisutna u našem društvu da se nažalost percipira kao opšte mjesto. Od “vickastih” seksističkih komentara, preko “svaka joj je za šamara”, do sigurne kuće, put nije dalek. Patrijarhalna kultura dodatno podstiče najblaže rečeno potcjenjivački odnos prema ženi jasno joj stavljajući do znanja gdje joj je mjesto. Kada se “tu i tamo” etiketira kao budaletina ili čak i gore, sve se podvodi pod uobičajenu patrijarhalnu narativnu matricu, u kojoj se podrazumijeva da je muškarac “za mudraca”, a žena “za madraca” – zaključuje Bubonjić.
BLINK.ba

Related Topics:

Politika

ZLOUPOTREBA DJECE I JAVNIH RESURSA CIK BiH izrekla kazne SNSD-u i Siniši Karanu

CIK BiH je na hitnoj sjednici kaznio SNSD i kandidata Sinišu Karana zbog zloupotrebe javnih resursa i djece u kampanji. Izrečene su tri novčane kazne.

U predmetu koji se odnosi na posjetu Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Siniše Karana zgradi policijske stanice u izgradnji u Milićima, CIK je utvrdio da je riječ o javnom objektu koji je iskorišćen za promociju stranke. SNSD je zbog toga kažnjen novčanom kaznom od 5.000 KM, a kandidat SNSD-a Siniša Karan sa još 4.000 KM.

U predmetu otvaranja pogona „Eko boks kontejneri“, gdje je na društvenim mrežama SNSD-a objavljena fotografija djeteta koje presijeca vrpcu, CIK je ocijenio da je riječ o zloupotrebi djece u političke svrhe. SNSD je zbog toga kažnjen sa 6.500 KM, dok odgovornost Siniše Karana u tom slučaju nije utvrđena.

U posebnom predmetu CIK je razmatrao i posjetu Siniše Karana jednoj porodici, uz objavu fotografija djece. Zbog te objave CIK je odlučio da SNSD bude kažnjen sa dodatnih 6.500 KM, a Karan lično sa 4.500 KM zbog zloupotrebe djece u kampanji.

BN

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK TVRDI “Luđački se kralo”

Igor Crnadak, član Glavnog odbora PDP-a, poručio je nakon održanih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, da se “ne smije ćutati na luđačku krađu u režiji SNSD i njegovog Bermudskog trougla Doboj – Zvornik – Laktaši”.

Naveo je da je odluka naroda Republike Srpske da započne promjene i da se okrene izgradnji normalnog i pristojnog društva nestala u pomenuta tri grada.

“Kao što su u dijelu okeana u blizini Floride nekada misteriozno nestajali avioni i brodovi, tako je juče u SNSD-ovom Bermudskom trouglu Doboj-Zvornik-Laktaši nestala volja naroda Republike Srpske da prekine vladavinu SNSD-a. Blanuša – Karan 8000 razlike u korist Blanuše u cijeloj Republici Srpskoj, a samo u ova tri grada 20 000 razlike za Karana. Ma nemojte?”, napisao je Crnadak na svom Facebook profilu.

Dodao je da se ovaj put ne smije dozvoliti da “lopovluk i drskost pobjedi poštenje i pristojnost”.

“Kad je u strahu, čovjek radi neke stvari nekontrolisano. Baš se zato juče luđački kralo, jer je SNSD osjetio da je gotovo”, poručio je Crnadak.

On je na kraju uporedio rezultate prijevremenih izbora u Doboju, Laktašima i Zvorniku, sa rezultatima opštih izbora 2022. godine, kada su u trci za predsjednika Republike Srpske bili Milorad Dodik i Jelena Trivić.

DOBOJ:

2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

2025. godine, na ukupno 19396 glasača  (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

ZVORNIK:

2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

2025. godine, na ukupno 19396 glasača (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

LAKTAŠI:

2022. godine, na ukupno 19111 glasača, razlika za Dodika 3143.

2025. godine, na ukupno 15561 glasača (3500 manje) razlika za Karana 4884.

“U zbiru, u SNSD-ovom Bermudskom trouglu danas je razlika 20 hiljada glasova u korist SNSD-a, šest hiljada više nego kada je  glasalo 22 000 ljudi manje”, poručio je Crnadak.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

Novim zakonom u FBiH uvodi se DISKRIMINACIJA SVIH KOJI NISU MUSLIMANI?

Novim nacrtom zakona o radu u Federaciji BiH uvodi se sedmična jednočasovna pauza za upražnjavanje vjerskih potreba kao pravo svih radnika, ali u praksi ono odgovara samo muslimanima, jer ostale vjerske zajednice to čine van radnog vremena, piše Večernji list, izdanje za BiH.

Dnevnik navodi da jedini vjerski obred koji se redovno održava usred radnog dana “jeste džuma-namaz, petkom oko podneva, u terminu koji se direktno preklapa sa radnim vremnom većine zaposlenih”. – Tu se dolazi do jednostavnog zaključka da će od svih radnika u FBiH, samo oni koji imaju obred u radnom vremenu moći, realno koristiti ovu odredbu – piše Večernji list, konstatujući da ostalim radnicima to pravo ostaje na papiru.

U tekstu se dodaje da se, kad se sabere jedan čas sedmično, isključujući prosječne četiri sedmice godišnjeg odmora, dođe do 48 radnih časova, odnosno punih šest dana.

Kada se tome dodaju četiri slobodna dana godišnje za vjerske praznike, koje nacrt zakona predviđa za sve radnike, to znači da će radnici muslimani godišnje imati 10 dana, a svi ostali četiri za praznike i vjerske obrede.

– Prednacrt se predstavlja kao univerzalan, iako njegova primjena pokriva samo jednu jedinu praksu. To više liči na zakonski manevar nego na iskren pokušaj uređivanja radnih odnosa – konstantuje Večernji list.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno