Evropski berzanski indeksi danas su neujednačeni, cijena nafte Brent je i dalje u padu i danas se prodaje za manje od 99 dolara po barelu, dok su investitori umjereno optimistični i čekaju rasplet pregovora Sjedinjenih Američkih Država i Irana kojim bi se okončala globalna kriza snabdijevanja energentima preko Hormuškog moreuza.

Prema podacima sa berzi u 9.30 časova, cijena sirove nafte pala je za 2,45 odsto na 92,750 dolara, a nafte Brent za 2,61 odsto na 98,609 dolara.

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je da će njegova zemlja nastaviti vojne napade na Iran ako Teheran ne pristane na prijedlog Vašingtona za okončanje sukoba.

„Ako se ne slože, bombardovanje počinje, a nažalost, biće mnogo intenzivnije i u većem obimu nego ranije“, napisao je Tramp u objavi na mreži Truth Social.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova rekao je u srijedu za CNBC da Iran razmatra američki prijedlog za kraj rata na Bliskom istoku.

Evropski fjučersi gasa za jun danas su se na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavali po cijeni od 44,005 evra za megavat-sat.

Indeks Frankfurtske berze DAX porastao je za 0,19 odsto na 24.999,50 poena, francuski CAC 40 za 0,71 odsto na 8.358,17 poena, dok je FTSE 100 pao za 0,47 odsto na 10.393,59 poena, a moskovski MOEX za 0,41 odsto na 2.621,93 poena.

Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Foreks danas iznosi 1,17645 dolara.

Cijena zlata porasla je na 4.739,39 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice pala na 5,9501 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kilograma), prenosi Tanjug.

Američki berzanski indeks Dau Džons (Dow Jones) na zatvaranju berzi u srijedu porastao je za 1,24 odsto na 49.910,59 poena, S&P 500 za 1,46 odsto na 7.365,12 poena, a Nasdaq za 2,02 odsto na 25.838,94 poena.

Pojavili su se novi ratni snimci koji prikazuju kako Korpus čuvara islamske revolucije ispaljuje balističke projektile sa ravne i potpuno nezaštićene lokacije.

Cijela misija, kako se vidi na snimcima, protekla je bez incidenata uprkos prijetnjama neposrednim napadom.

Newly released wartime footage reveals the IRGC launching ballistic missiles from an unshielded, flat launch zone, executing the mission without incident despite imminent attack threats.

Follow: https://t.co/B3zXG74hnU pic.twitter.com/GhXjOSSJnl

— Press TV 🔻 (@PressTV) May 7, 2026

Strane snage moraju otići
Mohsen Rezaei, bivši komandant Korpusa čuvara islamske revolucije, a danas član iranskog Savjeta za razboritost, poručio je kako Iran “neće ni sa kim pregovarati o nuklearnom pitanju” te da kontrola nad Ormuskim moreuzom mora ostati u iranskim rukama.

Njegove izjave prenijela je iranska novinska agencija ISNA, piše Al Jazeera.

Strateška važnost moreuza
“Ako kontrola i upravljanje Ormuskim moreuzom ispadnu iz ruku Irana, neprijatelj će to ponovo iskoristiti kao oružje protiv naše zemlje i naroda”, upozorio je Rezaei.

Poziv na odlazak stranih sila
Naglasio je da se iranski pristup bezbjednosti zasniva na regionalnoj samodovoljnosti.

“Naš model je jasan: region mora sam osigurati sopstvenu bezbjednost. Strane snage – bile one američke ili evropske – moraju otići”, zaključio je Rezaei.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan u razgovoru sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom dodatno je zaoštrio retoriku prema Vašingtonu, optuživši SAD da je “diplomatiju zamijenio prijetnjama, pritiskom i sankcijama”.

Kako prenosi Al Jazeera, Pezeškijan je poručio da Teheran zbog takvog ponašanja više ne može vjerovati Sjedinjenim Državama.

“U oba navrata kada smo ulazili u dijalog sa SAD paralelno su se događale vojne agresije na Iran. Takvo ponašanje je poput zabijanja noža u leđa”, rekao je iranski predsjednik.

Uslovi za pregovore
Pezeškijan je naglasio da ozbiljni pregovori mogu biti mogući jedino uz prekid rata i čvrste garancije da se neprijateljski potezi protiv Irana neće ponoviti.

Takođe je odbacio optužbe da je Iran preduzeo vojne akcije protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Govoreći o Ormuskom moreuzu, poručio je da je Iran decenijama bio garant bezbjednosti na tom strateškom plovnom putu, ali da su američke akcije, uključujući pomorsku blokadu, destabilizovale region.

“Svaki pregovor o potpunom otvaranju Ormuskog moreuza zahtijeva ukidanje američke pomorske blokade”, rekao je.

Makron podržao prekid vatre
Prema saopštenju iranskog predsjedničkog kabineta, Makron je tokom razgovora izrazio podršku okvirnom sporazumu o prekidu vatre te priznao da američka pomorska blokada i izraelski napadi na Liban predstavljaju njegovo kršenje, prenosi Index.

Francuski predsjednik navodno je takođe poručio kako je Pariz spreman pomoći u nastavku pregovora i učestvovati u procesu postepenog ukidanja sankcija Iranu.

Dvije osobe u teškom stanju evakuisane su sa kruzera MV Hondius zbog izbijanja hantavirusa i prebačene na liječenje u Holandiju, dok se brod sa još 146 putnika nalazi pod strogim mjerama predostrožnosti.

MV Hondius sada plovi ka španskim Kanarskim ostrvima nakon što je tri dana bio usidren u blizini Zelenortskih Ostrva, arhipelaga kod obale zapadne Afrike.

Tri evakuisane osobe su Britanci, Holanđani i Nijemci. Oceanwide Expeditions je saopštio da je njemačka evakuisana osoba bila “blisko povezana” sa Njemicom koja je preminula na brodu 2. maja. U međuvremenu, dvije američke države su potvrdile za BBC da prate tri putnika koji su se vratili u SAD nakon ranijeg iskrcavanja. Svi trenutno ne pokazuju simptome.

Odjeljenje za javno zdravlje Džordžije saopštilo je da su dva stanovnika pod praćenjem i da su u dobrom zdravstvenom stanju, bez znakova infekcije. Zdravstveni odsjek Arizone saopštio je da je jedan stanovnik koji je bio pod praćenjem, ali nije imao simptome.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je takođe potvrdila da je muškarac koji se vratio u Švajcarsku nakon iskrcavanja sa broda bio pozitivan na hantavirus i da se nalazi na lečenju u bolnici u Cirihu.

“Pacijent je odgovorio na imejl od operatera broda kojim su putnici obaviješteni o zdravstvenom događaju”, rekao je u saopštenju šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus.

Ukupno 146 ljudi iz 23 različite zemlje ostaje na brodu MV Hondius pod “strogim merama predostrožnosti”, saopštila je kompanija Oceanwide Expeditions.

U svom posljednjem izvještaju, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je saopštila da je do sada identifikovano osam slučajeva hantavirusa – tri potvrđena i pet sumnjivih – kod ljudi koji su bili na brodu.

Južnoafričke zdravstvene vlasti su saopštile da je soj hantavirusa Andes, popularan u Latinskoj Americi, odakle je krstarenje krenulo, pronađen kod dva potvrđena pacijenta nakon što je Nacionalni institut za zarazne bolesti sproveo testove.

Stručnjaci su primijetili širenje soja Andes među ljudskim pacijentima u prethodnim epidemijama. Južna Afrika kaže da su napori da se pronađu svi kontakti i dalje u toku.

Tri osobe koje su bile na brodu preminule su otkako je brod isplovio iz Argentine prije mjesec dana. Zvaničnici su rekli da je jedna od preminulih imala virus, dok su druge dvije smrti pod istragom.

Jedna od smrtnih slučajeva uključuje Holanđanku koja je napustila brod MV Hondius kada se zaustavio na ostrvu Sveta Jelena 24. aprila. Njen muž je preminuo na brodu 11. aprila, ali to nije potvrđen slučaj.

Holanđanka je otputovala u Južnu Afriku, gdje je preminula 26. aprila. Zvaničnik SZO, dr Marija van Kerkhove, rekla je za BBC da zdravstveni stručnjaci sprovode praćenje kontakata na letu kojim je letjela.

KLM erlajns je u srijedu izdao upozorenje u kojem se navodi da je žena takođe kratko bila na jednom od njihovih letova iz Johanesburga za Amsterdam 25. aprila prije nego što je posada odlučila da joj ne dozvoli da leti zbog njenog zdravstvenog stanja. Treći smrtni slučaj, žena iz Njemačke, takođe nije potvrđen slučaj. Njeno tijelo ostaje na brodu.

Nijedna od tri osobe koje su medicinski evakuisane u srijedu nije do sada bila pozitivna na hantavirus, ali dvije pokazuju simptome. Španski ministar zdravlja je ranije rekao da je Britanac lekar, ali je BBC kasnije saznao da to nije tačno.

Ovo dolazi nakon što je Agencija za zdravstvenu bezbjednost Velike Britanije saopštila da su dva Britanca u samoizolaciji kod kuće u Velikoj Britaniji nakon potencijalnog izlaganja virusu na brodu. Napustili su brod ranije tokom njegovog putovanja i nisu imali simptome.

Hantavirus se obično širi sa glodara, ali zdravstveni stručnjaci vjeruju da je u ovom slučaju mogao da pređe između ljudi koji su bili u bliskom kontaktu. Testiranje kako bi se potvrdilo da li su drugi ljudi na brodu zarazili virusom je u toku. Zdravstveni zvaničnici su naglasili da je rizik od prenošenja na širu javnost nizak.

Brod je bio usidren u blizini Zelenortskih Ostrva prije nego što je u srijedu krenuo ka Kanarskim Ostrvima. Španske vlasti su pristale na potez, ali predsjednik Kanarskih Ostrva se usprotivio planu i zahtijevao hitan sastanak sa španskim premijerom.

“Ne mogu dozvoliti da uđe u Kanarska ostrva. Ova odluka nije zasnovana ni na kakvim tehničkim kriterijumima, niti smo dobili dovoljno informacija”, rekao je Fernando Klaviho španskom radiju Onda Sero.

Španska ministarka zdravlja Monika Garsija rekla je da će svi na brodu proći medicinsku procenu kada stignu na Tenerife i, ako budu sposobni za putovanje, oni iz inostranstva biće repatrirani u svoje matične zemlje. Španci će, u međuvremenu, biti poslati u vojnu bolnicu u Madridu na karantin.

Evakuacijom bi se “izbjegao kontakt” sa građanima Kanarskih ostrva i da “neće biti rizika” za njih kada brod stigne na Tenerife u narednim danima, rekla je Garsija. Dr Van Kerkhove je rekla da je način prenosa hantavirusa “veoma drugačiji od COVID-a i gripa”.

“Ne govorimo o slučajnom kontaktu sa velike udaljenosti jedni od drugih”, rekla je, već o “stvarnom fizičkom kontaktu”.