Connect with us

Društvo

VRŠNJAČKO NASILJE SVE PRISUTNIJE! Agresivnost se uči u porodici

Vršnjačko nasilje sve je prisutnije u školama, a stručna pomoć se rjeđe traži na inicijativu roditelja, češće po zahtjevu škole, izjavila je Dejana Cocić Hadžiibrahimović, rukovodilac Centra za zaštitu mentalnog zdravlja u Doboju.

Hadžiibrahimovićeva je rekla da su djeca ono što su njihovi roditelji i čemu su ih naučili, da vaspitanje kreće od momenta kada se dijete rodi.

Ona je istakla da se agresivnost, kao i empatija, uči u porodici u kojoj su danas zamijenjene uloge, djeci se ispunjavaju sve želje bez uspostavljanja jasnih granica u vaspitanju.

– Mislim da nikada nije bilo više priče o empatiji, a manje njenog prisustva, kao i govora o moralu, a manje istog. Ne znam da li smo danas empatično društvo ali znam da dosta stvari polazi iz kuće – rekla je Hadžiibrahimovićeva.

Hadžiibrahimovićeva kaže da se agresija danas ispoljava podjednako kod oba pola, da više ne postoje starosne granice, a manifestuje se već u najranijem uzrastu.

– Ako je dijete do osme godine agresivno, ako do tada niste ništa napravili ili koristi agresivne obrasce da bi došlo do cilja, poslije nećete ništa napraviti – objasnila je Hadžiibrahimovićeva.

Ispoljavanje agresivnost razlikuje se tokom odrastanja, a prvi znaci ljutnje mogu se manifestovati kod beba već u sedmom mjesecu i ukoliko je roditelji ne uoče na vrijeme i socijalno preoblikuju, ona se ispoljava i u zrelijoj dobi.

Hadžiibrahimovićeva je navela da na agresivno ponašanje kod predškolske djece utiče porodična dinamika i izloženost ekranima, te preporučuje da djecu do treće godine ne treba izlagati nikakvim vrstama ekrana.

Ona kaže da osobe kojima je agresivnost crta ličnosti i koji cijeli život reaguju agresivno na frustraciju, to ne prepoznaju kao problem jer je to njihov stil života.

Takvi ljudi dolaze po stručnu pomoć tek kada su već u konfliktu, po preporuci ili obavezujućem nalogu ustanove.

Istakla je i da je u školama danas sve pristunije vršnjačko nasilje i da je u nedostatku adekvatne kazne žrtva potencijalni zlostavljač.

Agresivnost kod adolescenata izaziva veće posljedice, a istraživanja ukazuju da su u 80 odsto takvih slučajava stilovi vaspitanja i roditeljski pristup bili agresivni ili su i sami prošli kroz traumu.

Adolescenti se u Centar javaljaju često udruženo sa psihoaktivnim supstancama, alkoholizmom, prekršajima ili poremećajima u ponašanju.

Hadžiibrahimović je napomenula da i mediji utiču na agresivno ponašanje u skladu sa uzrastom, da agresivniji sadržaji privlače agresivnije ljude.

Kada je u pitanju empatija, i ona se uči od malih nogu, a kod djeteta se prepoznaje već sa napunjenih godinu dana.

Prema njenim riječima, u porodicama u kojima postoji autoritet najmanji je rizik od manifestacije agresivnosti.

Pojasnila se da su ratne generacije djece, čiji su roditelji učesnici rata i nosioci ratnih trauma, niskotolerantne na frustraciju sa smanjenim mogućnostima da organizuju život po ulasku u bračnu zajednicu bez pomoći starijih članova porodice, nespremni na promjene, a sa druge strane imaju naglašeni strah za dijete.

– To za posljedicu ima da kod njihove djece ne postoji autoritet već naučeno ponašanje – rekla je Hadžiibrahimovićeva i navela podatak iz ranijeg perioda kada svega šestoro djece u odjeljenju nije znalo da zaveže pertlu u prvom razredu osnovne škole, a danas je obrnuta situacija.

Isto tako, kaže, zbog raznih razloga danas su bez autoriteta ostali i nastavnici u školama, pa ponašanje djece u školi predstavlja u stvari njihovo ponašanje u kući, čemu su ih naučili roditelji.

SRNA

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno