Connect with us

Društvo

VRUĆINE UTIČU NA PSIHU! Ljudi postaju razdražljiviji i skloniji konfliktima

Visoke temperature imaju značajan uticaj na mentalno zdravlje ljudi, a posebno na one sa prethodno dijagnostikovanim psihičkim stanjima.

Toplota okruženja najčešće povećava nivo agresije i nasilja. Kada im je vrućina, ljudi postaju razdražljiviji i skloniji konfliktima.

Dok neki ljudi mogu osjećati smanjenje anksioznosti tokom toplijih dana, kod drugih se pojačavaju strepnja i nelagoda.
Toplotni talasi mogu da pojačaju i simptome depresije, posebno kod onih koji su već skloni ovom stanju, a ekstremne vrućine mogu da dovedu do gubitka energije i smanjenja produktivnosti.

Visoka vlažnost i temperatura mogu da otežaju koncentraciju i uzrokuju nesanicu, što dodatno utiče na mentalno zdravlje.

Proteklih 10 godina bilo je najtoplijih u istoriji. Dok se pripremamo za još jedno vrelo ljeto, vrijeme je da preduzmemo korake da bismo se prilagodili na ekstremne vrućine.

Potencijal toplotnog stresa, toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara su dobro poznate opasnosti od ekstremne toplote. Ipak, fizičko zdravlje nije jedini faktor koji treba uzeti u obzir – mentalno zdravlje, takođe, može da strada.

Toplota ugrožava pacijente sa šizofrenijom

Tokom toplotnih talasa, broj prijema u bolnicu zbog mentalnog zdravlja raste.

Mnogi ljudi imaju anegdotska iskustva zbog neprospavanih noći tokom vrelih ljetnjih mjeseci, ali za one koji žive sa mentalnim bolestima, međutim, opasnost od ekstremne vrućine je strašnija od iritirajućih reakcija na temperaturu.

“Iz mog istraživanja u Feniksu u Arizoni i rada tokom toplotnih ekstrema 2021. u Britanskoj Kolumbiji, znam da vrućina pogoršava postojeće mentalne bolesti, povećava vjerovatnoću hospitalizacije, pa čak i smrti osoba sa šizofrenijom”, ističe u kolumni za Piks Piter Krank, docent geografije Univerziteta Vaterlo, u Ontariju, Kanada.

Odnos između mentalnih poremećaja i temperature je tek nedavno prepoznat.

“Dio mozga koji je kod šizofrenije najviše pogođen, takođe, sadrži i naše termoregulatorne funkcije. To je dio koji nam govori da nam je previše vruće i da počnemo da se znojimo ili da nam je previše hladno i da treba da drhtimo da bismo ostali topli. Oboljeli od šizofrenije nisu u stanju da reaguju na ekstremne vrućine kao što to čini opšta populacija; njihova tijela im ne govore da preduzmu mjere predostrožnosti”, objašnjava Piter Krank, i dodaje:

“Lijekovi koji se koriste za liječenje šizofrenije, takođe, podižu tjelesnu temperaturu. To znači da kada uzimaju lijekove, šizofreničari su bliže pragu toplotnog stresa i moždanog udara nego opšta populacija. Oko tri procenta svih hospitalizacija zbog šizofrenije može se pripisati visokoj noćnoj temperaturi”.

Zeleniji gradovi

Iako postoji mnogo različitih faktora koji potencijalno doprinose mentalnoj bolesti, toplota igra sveobuhvatnu ulogu u širokom spektru problema mentalnog zdravlja.

Zajednički prvi korak bio bi da se svim psihijatrijskim pacijentima obezbijedi pristup klima-uređajima. Ipak, postoji bolji način: dizajnirati gradove da budu zeleniji, smatra Krank.

Postoji mnogo od ranije poznatih prednosti ozelenjavanja gradova: smanjenje urbanog toplotnog ostrva, poboljšanje kvaliteta vazduha i u nekim slučajevima povećanje vrijednosti imovine. Međutim, postoje i neke prednosti za mentalno zdravlje – urbano zelenilo je korisno i za mentalno zdravlje, uključujući smanjenu depresiju, iritaciju i agresiju.

Pokazalo se da urbani zeleni prostori poboljšavaju raspoloženje, samopoštovanje, pa čak i ubrzavaju oporavak od bolesti.

“Ekstremne vrućine će nastaviti, a negativni uticaji na najugroženije, uključujući i one koji žive sa mentalnim bolestima, mogu se djelimično smanjiti preduzimanjem koraka koji svima nama donose korist”, zaključuje Krank, prenosi “Politikin magazin”.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Prvi dio dana tropske vrućine, a ONDA STIŽU OBLACI

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će u prvom dijelu dana biti pretežno sunčano i veoma toplo, a poslije podne nestabilno.

Prolazne kiše ili pljuska biće u brdsko-planinskim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Blagi pad temperature uz jače naoblačenje u drugom dijelu dana donijeće kišu i lokalne pljuskove sa grmljavinom, pretežno na sjeveru i sjeveroistoku, a ponegdje su moguće lokalne nepogode, uz pojačan vjetar i pojavu grada.

Duvaće slab do umjeren vjetar, južni do jugozapadni, po podne u skretanju na sjeverni.

Jutarnja temperatura vazduha od 16 do 22, u višim predjelima od 13, a dnevna od 30 do 34, u višim predjelima od 25 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

POČINJE PETROVDANSKI POST! Ove godine traje od 1. do 11. jula

Apostolski post ove godine traje od 1. do 11. jula, odnosno do Petrovdana koji svake godine praznujemo 12. jula.

Početak posta, a samim tim i trajanje uvijek zavisi od datuma Vaskrsa, pa najkraće može trajati jednu sedmicu, a najduže 6 sedmica.

Drugi po redu višednevni post posvećen Sv. Apostolima Petru i Pavlu, odnosno, svim Apostolima. U toku ovog posta ponedjeljak, srijeda i petak se poste na vodi; utorak i četvrtak na ulju; a subota i nedjelja na ribi.

Za vrijeme trajanja posta Svetih Apostola ne jede se meso, bijeli mrs i jaja. Riba, vino i ulje se jedu svaki dan osim, naravno, srijede i petka koji se poste “na vodi”. Dan uoči Petrovdana se takođe strogo posti, osim ako padne u subotu ili nedjelju, kada je dozvoljena upotreba ulja.

Na dan Rođenja Svetog Jovana Krstitelja jedemo ribu, iako padne u srijedu ili petak. Ukoliko Petrovdan padne u srijedu ili petak, toga dana ne mrsimo već jedemo ribu, vino i ulje.

Svrha posta, kako kažu pravila vjere, ne može se postići samo uzdržavanjem od mrsne hrane, već i uzdržavanjem od loših misli, riječi i djela.

Petrovski post naziva se još i apostolski, počinje prvog ponedjeljka poslije Duhovske nedjelje i traje do praznika Svetih apostola Petra i Pavla.

Početak Petrovskog posta je pokretan, jer zavisi od Vaskrsa, a završetak je nepokretan. Zbog zavisnosti početka ovog posta o Vaskrsu, Apostolski post najkraće može da traje jednu nedjelju i jedan dan, a najduže šest nedjelja.

Ovaj post sličan je Božićnom, mada nešto blaži.

Agencije

Nastavi čitati

Banjaluka

“Banjaluka više nije samo sezonska destinacija”: Konstantno RASTE BROJ TURISTA U SRPSKOJ

Nešto više od 113.000 noćenja turista evidentirano je u Srpskoj u prošlom mjesecu, što je za 15 odsto više nego u istom periodu lani.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u maju su ostvarena 49.133 dolaska turista, što je u odnosu na april više za 24,6 odsto, te 113.444 noćenja turista, što je u odnosu na april više za 16,7 odsto.

-Broj dolazaka turista u maju 2024. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći je za 6,8 odsto, dok je broj noćenja veći za 15,1 odsto – navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

Rukovodilac Sektora za razvoj i promociju Turističke organizacije Republike Srpske Marko Radić za “Nezavisne” ističe da su rezultati za maj baš onakvi kakve su predvidjeli i prije zvanične statistike.

-Oko 20.000 više registrovanih noćenja u ovoj godini u odnosu na isti period prethodne govori da ćemo zasigurno još jednom brisati stare rekorde i upisivati nove momente u turizmu Republike Srpske, koji je jedan od najsvjetlijih segmenata privrede. U ovom periodu godine cijela Republika Srpska kao destinacija živi turizam, mnogo je aktivnosti, događaja i manifestacija kojima se upotpunjuje i obogaćuje ponuda u velikom dijelu lokalnih zajednica – ističe Radić.

Prema njegovim riječima, Banjaluka, Trebinje i Istočno Sarajevo su tri destinacije sa najviše aktivnosti, s tim da su banje standardno dobro posjećene tokom čitave godine.

-Izdvojio bih još i rafting na Tari kao najuzbudljiviju aktivnost za ovaj period godine, uprkos tome što statistički to ne možemo opravdati zbog visokog, skoro stoprocentnog rada u sivoj zoni u kampovima – kaže Radić.

Što se strukture turista tiče, kako kaže, ona se mnogo ne mijenja, uglavnom su to, pored domaćih, turisti iz regiona, a uz standardne Nijemce, Turke i Austrijance, primjetan je porast dolazaka Rumuna, Makedonaca i Kineza, između ostalih.

-Sve je više zainteresovanih da svoj kapital investiraju u određene vidove ponude, što će primorati i odgovorne da se više posvete infrastrukturi, koja nam je možda i najveći problem pri građenju destinacije kakvu želimo – dodaje on.

I Branka Branković, viši stručni saradnik za odnose sa javnošću u Turističkoj organizaciji Banjaluke, kaže da je u Banjaluci u maju evidentirano 16.055 noćenja, s tim da je zabilježena tendencija rasta u odnosu na mjesec ranije.

-Bilo je 11.307 dolazaka turista, što je takođe više u odnosu na april. Većinom su to stranci, a od navedenog broja, bilo je 7.350 stranih državljana. Kada su u pitanju noćenja, evidentirano je 10.766 noćenja stranih turista, dok je domaćih bilo 5.200 – kaže Brankovićeva.

Navodi da se očekuje da će u narednom periodu rasti broj noćenja i dolazaka turista, s obzirom na to da nas već sljedeće sedmice očekuju “Banjalučki etno-dani”, a zatim počinje i “Ljeto na Vrbasu”, te druge manifestacije.

Dodaje da Banjaluka više nije sezonska destinacija, već da turisti dolaze tokom cijele godine i većinom se zadržavaju po dva-tri dana.

Nastavi čitati

Aktuelno