Specijalizovani sud u Hagu izreći će 17. novembra presudu nekadašnjem vođi terorističke OVK Hašimu Tačiju u predmetu za ometanje pravde, u kojem su optužena i četvorica bivših pripadnika te organizacije.
Tužilaštvo traži šest godina zatvora za Tačija
Specijalizovano tužilaštvo u Hagu zatražilo je 25. septembra da Tači bude osuđen na šest godina zatvora, bez uračunavanja vremena provedenog u pritvoru. Za Baškima Smakaja, Isnija Kiljaja i Fadilja Fazljijua tužilaštvo je predložilo kazne od po tri godine zatvora, dok je za Hajredina Kučija zatražilo devet mjeseci zatvora.
Optužbe za uticaj na svjedoke
Prema navodima optužnice, od 12. aprila do 2. novembra 2023. godine, tokom odvojenih posjeta koje nisu bile zaštićene pravilima povjerljivosti komunikacije s braniocem, Tači je Smakaju, Kiljaju, Fazljijuu i Kučiju navodno prenio povjerljive informacije o svjedocima tužilaštva u postupku za ratne zločine koji se vodi protiv njega. Tužilaštvo tvrdi da im je dao i detaljna uputstva kako da utiču na svjedoke.
Tači se tereti u tri tačke za pokušaj ometanja službenog lica u obavljanju službene dužnosti, učestvovanjem u zajedničkom djelovanju grupe, te u po četiri tačke za povredu tajnosti postupka i nepoštovanje suda.
Za šta se terete ostala četvorica?
Smakaj, Fazljiju i Kiljaj optuženi su za pokušaj ometanja službenih lica u obavljanju službene dužnosti i nepoštovanje suda. Kuči se tereti za nepoštovanje suda.
Presuda u ovom predmetu biće izrečena 17. novembra, saopštio je Specijalizovani sud u Hagu.

U Srbiji je danas počelo štampanje 6.450.523 glasačka listića za predstojeće parlamentarne izbore, što je jednako broju birača, saopšteno je iz Republičke izborne komisije /RIK/.

Predsjednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević rekao je da će glasanje biti organizovano na 8.392 biračka mjesta, od čega su 93 u inostranstvu, odnosno u 37 zemalja, dok će 29 birališta biti u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u Srbiji.

– Za birače sa teritorije Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija određeno je 60 biračkih mesta u Vranju, Kuršumliji, Raški i Tutinu – naveo je Dimitrijević.

Dimitrijević je podsjetio da će na glasačkom listiću biti 18 izbornih lista, da će glasački listići biti ljubičaste boje i da će se štampati na papiru zaštićenom vodenim žigom, kao i da će kontrolni list za provjeru ispravnosti glasačke kutije biti bijele boje.

– Listići će biti štampani u 29 jezičkih varijanti, u zavisnosti od toga koji su jezici i pisma u službenoj upotrebi u pojedinim opštinama i gradovima u Srbiji – rekao je Dimitrijević.

Parlamentarni izbori u Srbiji biće održani 25. oktobra, a 18 izbornih lista boriće se za 250 mandata u Skupštini Srbije.

Državljani Slovenije odbacili su na referendumu Zakon o parlamentarnoj istrazi, dok je na tri neobavezujuća referenduma većina podržala rješenja koja je predložila vlada, između ostalog i ukidanje TV pretplate, pokazuju gotovo konačni rezultati Državne izborne komisije.

Referendum su pokrenule organizacije civilnog društva nakon što je nova desničarska koalicija usvojila taj zakon u maju, čak i prije nego što je vlada zvanično imenovana.

Na preostala tri referenduma, koja je parlamentarna većina spojila sa obavezujućim referendumom, birači su podržali vladajuću koaliciju i vladu.

Najveći procenat glasova “za”, 61,2 odsto, zabilježen je na glasanju za uvođenje obaveznog rada kao uslova za primanje socijalne pomoći, dok je 38,8 odsto građana bilo protiv.

Većina od 55,9 odsto glasala je za to da se državljanima trećih zemalja uskrati pravo glasa na lokalnim izborima, u skladu sa zakonskim izmjenama koje je vladajuća većina usvojila u junu.

Takođe, većina od 50,7 odsto glasala je za ukidanje obavezne pretplate koja predstavlja glavni izvor finansiranja javnog emitera RTV Slovenija.

Prema gotovo konačnim rezultatima, izlaznost je bila gotovo 53 odsto, što je druga najveća izlaznost od sticanja nezavisnosti Slovenije, odmah iza referenduma iz 2003. godine o pristupanju zemlje EU i NATO-u, kada je glasalo više od 60 odsto birača.