Connect with us

Region

NATO AGRESIJA na SR Jugoslaviju počela prije 27 godina

Agresija NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju počela je na današnji dan 1999. godine u večernjim časovima, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, trajala je 78 dana, ubijen je 1.031 pripadnik Vojske i policije, a poginulo je oko 2.500 civila, među njima 89 djece.

Ranjeno je oko 6.000 civila, od toga 2.700 djece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo.

Prema prvom saopštenju Generalštaba Vojske Jugoslavije, 24. marta oko 20.45, u prvom naletu gađano je više od 20 objekata.

Prvi projektili pali su na kasarnu u Prokuplju u 19.53 časova. Uslijedio je napad na Prištinu, Kuršumliju, Batajnicu, Straževicu. NATO je započeo bombardovanje sa brodova u Jadranu, kao i iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji.

Tokom 11 sedmica agresije gotovo da nema grada u Srbiji koji se nije našao na meti. NATO je izvršio 2.300 udara i bacio 22.000 tona projektila, među kojima 37.000 zabranjenih kasetnih bombi i onih punjenih obogaćenim uranijumom.

Svjetskoj javnosti tada je predstavljeno da je razlog agresije bila situacija na Kosovu i Metohiji, odnosno teška humanitarna kriza na tom prostoru, a naredbu za napad dao je Havijer Solana, tada generalni sekretar NATO-a, generalu SAD Vesliju Klarku.

Kao izgovor iskorišćeni su događi u Račku, 15. januara, a onda i neuspjeh navodnih pregovora vođenih u Rambujeu i Parizu.

Pošto je Skupština Srbije potvrdila da ne prihvata odluku o stranim trupama na svojoj teritoriji, uz prijedlog da UN nadgledaju mirovno rješenje na Kosovu i Metohiji, NATO je započeo vazdušne udare.

U stvarnosti, na Kosovu i Metohiji se dogodila serija terorističkih akata koje je počinila takozvana OVK, kako protiv snaga bezbjednosti Srbije i SRJ, najviše policije, tako i protiv brojnih civila, ne samo Srba nego i Albanaca, objekata infastrukture, srpskih svetinja, podsjeća Tanjug.

Uništen je veliki dio infrastrukture u zemlji, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri. Procjene su oko 50 odsto proizvodnih kapaciteta Srbije.

Razoreno je ili oštećeno oko 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje. Bombardovane su rafinerije u Pančevu i Novom Sadu. NATO je, navodno prvi put, upotrijebio takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.

Razorena je ambasada Kine u Beogradu 7. maja 1999.

Zgrada RTS u Beogradu uništena je 23. aprila. Poginulo je 16 osoba i isto toliko ranjeno. Zgrada Televizije Novi Sad razorena je 3. maja 1999, na Međunarodni dan slobode medija.

O materijalnoj šteti koja je nanijeta tokom NATO agresije izneti su razliciti podaci. Tadašnje vlasti u Beogradu procijenile su je na približno stotinu milijardi dolara, a grupa ekonomista G17 na 29,6 milijardi ondašnjih dolara.

NATO je negirao da je imao gubitaka, a iz Beograda su dolazile tvrdnje da je oboreno više desetina letelica.

Ruska agencija APN objavila je da je NATO izgubio više od 400 vojnika i preko 60 letelica, dok je američki predsjednik Bil Klinton naveo u govoru 10. juna 1999. da NATO nije imao žrtava.

U Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu čuvaju se ostaci srušenih aviona F-117, F-16, bespilotnih letelica, krstarećih projektila.

Letjelica F-117, takozvani “nevidljivi” prethodno simbol superiornosti američke tehnologije, završila je u njivi u ataru sremskog sela Buđanovaci.

Do obustave agresije NATO došlo je poslije potpisivanja Vojno-tehničkog sporazuma kod Kumanova 9. juna 1999. godine. Tri dana kasnije započelo je povlačenje snaga Srbije odnosno SRJ sa Kosova i Metohije. Sporazum je odredio uspostavljanje misije Ujedinjenih nacija, UNMIK.

Havijer Solana, tadašnji generalni sekretar NATO-a, izdao je 10. juna 1999. naredbu o prekidu bombardovanja.

Posljednji projektili pali su 10. juna u rejonu sela Kololeč, kod Kosovske Kamenice, u 13.30, i na kasarnu u Uroševcu oko 19.35 časova. Bio je to 79. dan NATO agresije na Srbiju, odnosno SRJ.

Savjet bezbjednosti UN tada je usvojio Rezoluciju 1244. U sastavu misije KfOR na Kosovo i Metohiju je upućeno 37.200 vojnika.

Vrhunac čitavog procesa bilo je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova 17. februara 2008, koje su priznale zemlje koje su učestvovale u agresiji na Srbiju 1999. godine.

Region

RAT NA ULICAMA TIRANE! Studenti zapalili ministarstvo i banku “NE STAJEMO DOK RAMA NE PADNE”

Desetine hiljada studenata izašle su u srijedu na ulice Tirane, zapalivši jednu vladinu zgradu i banku, gađajući policiju kamenicama tokom protesta zbog rasta troškova obrazovanja i korupcije.

Filijala Rajfajzen banke u blizini Ministarstva obrazovanja takođe je zapaljena.

Protesti predstavljaju najnasilniji izliv nezadovoljstva premijerom Edijem Ramom, koji je pobijedio na izborima u maju prošle godine i osvojio četvrti mandat, ali se od tada suočava sa sve većim nezadovoljstvom zbog sumnji u korupciju među visokim državnim zvaničnicima.

Demonstranti istovremeno odbacuju opozicione političare, smatrajući ih neprihvatljivom alternativom.
Nemiri su uslijedili nakon ljeta obilježenog mirnim protestima protiv Rame, pokrenutim zbog prijedloga za izgradnju luksuznog odmarališta na netaknutoj južnoj obali Albanije. Projekat podržava Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, a našao se u središtu pravnih sporova.

„Ovo je revolucija. Dosta nam je mirnih protesta. Nećemo stati dok Rama ne podnese ostavku“, rekla je za Rojters studentkinja koja učestvuje u protestu.

Drugi demonstranti uzvikivali su „Ostavka“ i „Policija kriminala“.

Širi talas protesta

Organizatori studentskih protesta saopštili su da su demonstracije pokrenute zbog uslova na univerzitetima, visokih troškova studiranja, nedostatka finansijske podrške i loših izgleda za zapošljavanje nakon diplomiranja.

Nemiri su dio šireg talasa studentskog aktivizma koji se širi Evropom, a čiji su povodi obrazovanje i životni uslovi.

U Francuskoj srednjoškolci već nedjeljama protestuju i blokiraju škole, zahtijevajući više nastavnika i bolje uslove.

Oni tvrde da loše stanje školskih zgrada i pretrpane učionice ugrožavaju kvalitet obrazovanja.
Albanski mediji izvijestili su da su se protesti u srijedu proširili i na univerzitete u Elbasanu i Skadru.

Vlada Albanije osudila nasilje

„Protestovanje je legitimno pravo, ali ono ne može biti izgovor za nasilje, uništavanje grada ili sukobe na ulicama“, objavila je potpredsjednica vlade Albana Kočiu na Fejsbuku.

„Pozivam studente i svakog poštenog građanina koji vjeruje u pravo na protest da se distanciraju od nasilja i vandalizma“, dodala je ona.

Policija je u saopštenju pozvala na smirivanje situacije.

„Svaka osoba koja koristi nasilje, pali ili uništava imovinu ili napada policijske službenike snosi individualnu odgovornost i suočiće se sa zakonom, u skladu sa počinjenim prekršajima i krivičnim djelima“, navedeno je u saopštenju policije.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ “Ako izgubimo, ČESTITAĆEMO POBJEDNICIMA”

Nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će u slučaju da ta lista izgubi na izborima 25. oktobra pružiti ruku i čestitati onima koji pobijede, a da će u slučaju da dobije povjerenje građana i pobijedi na izborima, nastaviti da radi.

„Ako izgubimo, mi ćemo da pružimo ruku. Ako pobijedimo, radićemo“, poručio je Vučić na predizbornom skupu liste čiji je nosilac u Šapcu.

Poručio je građanima da im je zahvalan na podršci koju mu pružaju i dodao da je ponosan na njih.

„Vi ste ljudi u trenutku kada je bilo mnogo lakše i kada su svi oni kojima je njihov donji dio leđa jedino važan u životu otišli na drugu stranu, mislili da prelaze na stranu pobjednika i rekli: ‘Na vrijeme smo to uradili’, vi to niste uradili. Vi ste ostali dosljedni sebi, vi ste ostali vjerni svojim principima, svojim idejama“, istakao je Vučić.

Dodao je da onaj ko ima principe i ideje, on mora za to da se bori, jer je taj spreman i da plati cijenu.

„Vi ste plaćali cijenu, trpjeli uvrede, trpjeli napade, ali ste čvrsto uvijek bili uz svoju Srbiju, uvijek uz svoju otadžbinu, i nigdje popustili niste. Zato vas volim najviše na svijetu, i zato vam beskrajno hvala za svaku vrstu podrške koju ste nam do sada pružili“, kazao je Vučić, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Region

KURTI SPREMA OPASAN SCENARIO! Nudi novac Amerikancima da Bondstil postane STALNA vojna baza

Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti predložio je tokom sastanka sa američkim senatorima Dikom Durbinom i Džin Šahin da kamp Bondstil postane stalna američka vojna baza.

To je izjavio senator Durbin, ocijenivši da taj prijedlog „treba ozbiljno razmotriti“.

Durbin je u intervjuu za RTK rekao da je vlada u Prištini „predložila finansijski sporazum“ u vezi sa tim pitanjem i da to ne bi predstavljalo „veliku novčanu žrtvu“, prenosi Radio Slobodna Evropa.Kamp Bondstil, koji se nalazi kod Uroševca, najveća je američka vojna baza na Balkanu.

Demokratski senatori Džin Šahin i Dik Durbin borave u Prištini u okviru posjete zapadnom Balkanu, gdje su se sastali sa predsjednicom privremenih institucija Vjosom Osmani, Kurtijem i predstavnicima Srpske liste.

Kako je saopšteno iz Srpske liste, predstavnici te stranke iznijeli su senatorima zabrinutost u vezi sa pravima i bezbjednošću Srba na Kosovu i Metohiji. Oni su, između ostalog, ukazali na nesprovođenje sporazuma postignutih u dijalogu Beograda i Prištine, posebno u pogledu osnivanja Zajednice srpskih opština.

Nastavi čitati

Aktuelno