Formiran Gradski odbor PSS-a u Zvorniku, najavljena nova politička energija i borba za razvoj regije

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković čestitao je Mili Matiću na izboru za predsjednika Gradskog odbora PSS-a u Zvorniku, ističući njegovo dugogodišnje iskustvo i rezultate u privredi.

„Riječ je o čovjeku koji je godinama bio direktor Alumine i koji je od ovog preduzeća napravio velikog privrednog giganta“, poručio je Stanivuković.

Za potpredsjednika Gradskog odbora imenovana je Sanja Grubačić, dok je za zamjenika predsjednika izabran Velizar Aćimović.

Stanivuković je naglasio da formiranje odbora predstavlja početak ozbiljnog političkog djelovanja u ovom gradu i regiji.

„Sa kvalitetnim, odgovornim i odlučnim ljudima, ciljevi poput razvoja Zvornika i cijele regije nisu samo želja, već dostižna realnost“, istakao je on.

Dodao je da Zvornik treba da bude prepoznat kao grad poštenih ljudi i pozitivnih promjena, a ne po izbornim nepravilnostima, naglašavajući da predstojeći izbori u oktobru mogu donijeti šire promjene u Republici Srpskoj.

„Idemo dalje za snažnu i sigurnu Srpsku“, zaključio je Stanivuković.

Vlast u Republici Srpskoj je sa Vladom odlazećeg mađarskog premijera Viktora Orbana započela brojne projekte, međutim nakon pada Orbana, pobjednik izbora Peter Mađar je najavio da će se obračunati sa svim nezakonitim radnjama dosadašnje vlasti. To je otvorilo pitanje šta će biti sa mađarskim projektima u Republici Srpskom jer su brojni dogovoreni na krajnje netransparentan način i zahvaljujući ličnim odnosima vlasti predvođene SNSD-om sa Viktorom Orbanom.

Promjena vlasti u Mađarskoj otvorila je pitanje sudbine projekata u Republici Srpskoj vrijednih stotine miliona maraka.

Zbog bliskih veza Dodika i Orbana, Mađarska se pojavljivala i stajala iza Dodika, kad god bi mu neko u Evropi zatvorio vrata.

Tako je Mađarska u prethodnim godinama preuzela brojne projekte od čijeg je finansiranja odustala Njemačka nakon što su Dodiku i njegovom okruženju uvedene sankcije.

Među preuzetim projektima je vjetroelektrana Hrgud kod Berkovića vrijednosti veće od 120 miliona maraka sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci vrijedan više od 30 miliona konvertibilnih maraka i u javnosti najspornija Solarna elektranja Trebinje 1 – vrijednosti oko 100 miliona maraka.

Sporni projekti su pompezno najavljivani, posebno u predizbornim godinama, ali je na najavama sve i ostalo. Vjetropark Hrgud čije je otvaranje najavljivano 2023. godne, još nije proizveo ni megavat struje.

Mira Pekić iz PDP-a kaže da je Peter Mađar već najavio da će se obračunati sa svim koruptivnim radnjama iz perioda vladavine Viktora Orbana i navodi da od toga zavisi i sudbina projekata u Republici Srpskoj.

“Ja mislim da će tu pod lupu doći svi sporazumi i projekti koje je mađarska Vlada radila bilo gdje, ali s druge strane ako su ti projekti rađeni u skladu sa zakonima Mađarske ili kod nas sa zakonima Republike Srpske oni neće biti zaustavljeni i biće nastavljeni, ali ako se pokaže bilo kakav elemenat korupcije u tim zakonima ili bude sumnje u korupciju ili političke uticaje to će sve biti zaustavljeno i doći će pod lupu institucija u Mađarskoj”, kaže Pekićeva.

Srđan Traljić iz organizacije Transparensi BiH koja je pratila upravo projekat Solarne elektrene Trebinje 1, navodi da ti projekti iza sebe i te kako jesu imali političku pozadinu, a kredibilitet investitora je bio upitan.

“Tu firmu koja sada posjeduje koncesiju pronašli smo u jednoj zgradi gdje su registrovani privatni stanovi, ona nema nikakve prihode nikakav kredibilitet da bi radila posao vrijedan 100 miliona maraka. Svoju veb stranicu na kojoj navodi da ima višegodišnje iskustvo je pokrenula mjesec dana prije nego je ušla u taj posao.

Sve te informacije otvaraju sumnju šta se tu događa sa tim projektima gdje su se očigledno trebali određeni novci „prebiti“ za određene političke interese i toga smo se nagledali kroz brojne sporne koncesije koje smo davali”, kaže Traljić.

Bivši predsjednik Republike Srpske je već nekoliko puta izrazio žaljenje zbog pada starog saveznika, što nije čudno jer je Orban u proteklom periodu sprečavao da se Dodiku uvedu jedinstvene sankcije Evropske unije.

Kada su u pitanju mađarski projekti ni Dodik nije siguran u njihovu realizaciju.

“Svi projekti koje smo imali ovdje dogovoreni su sa vladom Viktora Orbana, u značajnom obimu su već realizovani, ako dođe do prekida to će biti jednostrani prekid sa mađarske strane”, kaže Dodik.

Mađarska je vlasti u Republici Srpskoj davala i kredite. Samo u posljednjih 5 godina su dobili oko 170 miliona evra od mađarske Izvozno-uvozne banke, kao i pomoć u poljoprivredi.

Sve se u Republici Srpskoj i te kako koristilo za krpljenje budžeta, ali i u službi predstavljanja kako vlast u svijetu ima prijatelje, posebno u izbornim godinama.

(BN)

Umjesto da se potrude da pomognu građanima koji su suočeni sa ogromnom inflacijom, ljudi iz vlasti brinu samo o tome kako sabotirati uvođenje skenera na izborima ove jeseni, kazao je predsjednik SDS Branko Blanuša, prilikom razgovara sa građanima banjalučkog naselja Borik.

Blanuša je poručio da će opozicija tražiti odgađanje izbora sve dok ne budu uvedene nove izborne tehnologije i da neće dozvoliti da, kao i mnogo puta do sada, izbori budu pokradeni.

Odgovarajući na pitanje građana o kandidaturi za predsjednika Republike Srpske, Blanuša je istakao da će on ispoštovati zaključke organa SDS koji su donijeli odluku da na izborima on bude kandidat za tu funkciju.

„U razgovoru sa građanima čuli smo njihovo viđenje trenutne situacije u našem društvu i probleme koje ih tište, kao i prijedloge za njihovo rješavanje. Opravdana zabrinutost zbog ekonomskog uništavanja Republike Srpske i prodaje njenih resursa i to se mora zaustaviti“, kategoričan je Blanuša.

Poručuje da su potrebne hitne i konkretne mjere kako bi se ublažila inflacija izazvana rastom cijena goriva.

„Vlast je građane ostavila na cjedilu, a trenutnu situaciju i inflaciju pokušava iskoristiti kako bi ubirala što veće poreze. To najbolje potvrđuje podatak da je BiH prije izbijanja rata u Iranu imala najniže cijene goriva u regionu, a da su one sada iste ili veće u odnosu na okolne zemlje“, kazao je Blanuša, napominjući da imamo tako visoke cijene uprkos tome što sve zemlje u okruženju imaju bolji standard on nas.