“Veliki pozdrav za režimske televizijske kuće @RTRSvijesti @AtvBanjaluka”, napisao je Marinko Božović (SDS), načelnik opštine Istočna Ilidža na svom X nalogu.

“Ove sa ATV ću pitati da objasne kako isplaćuju plate radnicima?

Ako primaju plate u nekim drugim javnim preduzećima i institucijama, a stvarni posao obavljaju na ATV prave krivično djelo i oni koji su im to omogućili će morati odgovarati za zloupotrebe položaja!

Ove sa RTRS ću zamoliti da pažnjivije prate moje nastupe, jer kasne sa objavama!”, naveo je on.

Da li je Šmit visoki predstavnik najbolje znaju, kako navodi, Dodik i Stevandić, koji su istog priznali tako što je NSRS po nalogu Šmita stopirala isplate za SNSD i US!

Ako je suditi po stavovima lidera partija u Bosni i Hercegovini, politička kriza u BiH trajaće još dugo, s obzirom na to da u ovom trenutku svako vodi svoju politiku u kojoj nema ništa zajedničko, a ni minimum saglasnosti o budućnosti ove zemlje.

Hrvati insistiraju na izmjenama Izbornog zakona BiH, koji će omogućiti da biraju svog člana Predsjedništva BiH, Bošnjaci prizivaju intervenciju međunarodne zajednice oličenu u Kristijanu Šmitu, kako bi se razriješila politička kriza, a Srbi traže dijalog od kojeg u ovom trenutku u BiH svi bježe. Zanimljivo, svima je zajedničko pozivanje na Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum, a kako vrijeme odmiče i kako se približava izborna godina u BiH, rješenja je sve manje.

“Republika Srpska želi dijalog, a ne diktat. Bošnjačka politička scena, dajući vjetar u leđa Kristijanu Šmitu, još više rasplamsava tenzije u BiH. Mi želimo svoja prava koja su nam data u Ustavu i nemamo nijedan problem u BiH. Njihov primarni cilj je unitarizacija BiH. Mi prihvatamo da oni imaju svoj legitimni cilj, ali imamo ga i mi. Dolaskom Šmita, čije djelovanje potpuno odbacujemo, ponovo je ta tema aktuelizovana. Sve njegove odluke želimo poništiti, jer drugačije neće moći”, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Dodikov poziv na dijalog i dogovor već mjesecima odbijaju predstavnici bošnjačkih političkih partija i kažu da se s njim nema šta razgovarati i da se sa bjeguncima od pravosuđa ne pregovora.

Naglašavaju i da upravo Dodik ima najveću odgovornost za postojeću krizu, i njegovo djelovanje ocjenjuju kao “napad na ustavni poredak”.

Za razliku od Dodika, Bošnjaci, nebitno iz koje partije dolaze, prizivaju asistenciju međunarodne zajednice, uključujući i EUFOR, od kojeg traže da uhapsi Dodika. U nekoliko navrata pozvali su i Šmita da riješi političku krizu, jer kako navode, on ima ovlaštenja da to uradi.

“Visoki predstavnik ima rješenje u svojim rukama”, rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH i lider NiP-a, dodajući da će lobirati kod međunarodne zajednice da ima svijest o tome.

Rekao je i da nije optimističan kada je riječ o političkom dogovoru te da “Šmit mora preuzeti odgovornost”, a sve je rekao u kontekstu toga da Šmit nametne izmjene Zakona o Savjetu ministara BiH kako bi neko drugi, umjesto predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, mogao da predloži imenovanje ministra u Savjetu ministara BiH.

Dok Srbi pozivaju na dijalog, Bošnjaci na intervenciju međunarodne zajednice, Hrvati traže izmjene Izbornog zakona na način da im Bošnjaci ne biraju člana Predsjedništva BiH kao što je sada slučaj sa Željkom Komšićem, članom Predsjedništva BiH. Za razliku od ranije, predstavnici Hrvata sve češće spominju i formiranje još jedne federalne jedinice, što je u potpunosti suprotno onome čemu teže Bošnjaci, a to je što jača BiH.

“Moguće su brojne promjene, a ako želimo dugoročno funkcionisati kao normalno uređeno društvo, možda ćemo se morati osloboditi naglaska na nacionalizmu. Ako imate tri federalne jednice, riješili ste aposolutno sve. Sve presude Suda u Strazburu bile bi provedene, a put prema Evropskoj uniji otvoren. Imali bismo u toj strukturu diskontinuitet teritorija, a rješenja bi slijedila ekonomsku, privrednu, saobraćanju i infrastrukturnu logiku. Na temelju toga postojale bi tri federalne jedinice, prepoznatljive s većinama bošnjačke, srpske i hrvatske strukture. Naravno da je to budućnost”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

Ova izjava Čovića i njegovo insistiranje na izmjeni Izbornog zakona BiH dovoljni su da Bošnjaci za političku krizu u ovom trenutku optužuju, osim Dodika i SNSD-a, i HDZ, a koji istovremeno pozivaju u novu koaliciju.

Kakva je situacija na relaciji Bošnjaci – Hrvati u BiH, možda najbolje govori izjava Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, koji je rekao da već danas može prognozirati skoru svađu Konakovića sa Čovićem.

“Sad će mu trebati još svađa sa Čovićem da bi politički preživio sljedeće izbore. I predviđam da će se tako i desiti”, rekao je nedavno Izetbegović.

Kakva je politička situacija u BiH, možda najbolje govori to što u jednoj izjavi Konaković, govoreći o HDZ-u i Čoviću, kaže da su “njegovi nastupi u zadnjih nekoliko mjeseci nekorektni”, a nekoliko minuta nakon toga da se ovaj mandat “teško može efikasno završiti bez HDZ-a”.

Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, optužio je vlast Srpske da su juče faktički priznali Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, uprkos godinama negiranja njegovog legitimiteta.

Kako je Crnadak saopštio, Vlada Republike Srpske isplatila je redovne budžetske tranše svim parlamentarnim političkim partijama – osim SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj – čime je, prema njegovim riječima, sprovedena odluka koju je Šmit nametnuo, a koja upravo ukida finansiranje tih dviju stranaka.

„Sva priča vlasti Republike Srpske o tome da je Šmit neizabrani stranac, čije se odluke neće provoditi, juče je pala u vodu“, poručio je Crnadak.

On je istakao da odluka OHR-a nije automatski stupila na snagu, već da su je „mirno, ponizno i bez ijedne riječi“, sproveli premijer Radovan Višković i ministarka finansija Zora Vidović.

„Time su obrisali sve što su do sada tvrdili – i oni, i lideri SNSD-a i svi akteri koji su godinama uvjeravali građane da se Šmitove odluke neće primjenjivati u Republici Srpskoj“, rekao je Crnadak.

Dodao je da je ovaj čin potpunog povlačenja vlasti pred OHR-om „proslavljen u Sarajevu uz šampanjac“, jer je, kako navodi, „veliki problem nepriznavanja Kristijana Šmita od strane vlasti Republike Srpske – riješen“.

Crnadak je pozvao javnost da shvati dvoličnost vlasti: „Dok vas ubjeđuju da ste u pravu i da se borite za Srpsku, oni tiho provode sve što im se naloži iz Sarajeva“.