Connect with us

Politika

ZA PREDSJEDNIKE BIRAČKIH ODBORA biće imenovani i kandidati političkih partija

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine priznala je da ima problema sa imenovanjem predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, i da će vrlo vjerovatno na te funkcije imenovati i one koji dolaze iz političkih partija, a što je zabranjeno Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

“Imamo situaciju da nemamo dovoljno predsjednika i zamjenika predsjednika, i u tom smislu smo tražili pomoć opštinskih izbornih komisija da nam daju svoje prijedloge, iz svojih ranijih rezervnih sastava, osoba koje nisu iz političkih stranaka, a koje se nisu prijavile za predsjednike. Ako ne dobijemo tu strukturu, bićemo prinuđeni da imenujemo osobe koje dolaze na prijedlog politike kako bismo završili proces imenovanja i imali operativne biračke odbore”, rekla je na juče održanoj sjednici CIK-a Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a.

CIK je juče odbio šest prigovora na ranije odluke o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, iako je i više nego jasno bilo da ima elemenata da se o njima razgovara, jer su prijave sadržavale i dokaze da se radi o osobama koje imaju veze sa političkim partijama.

“Zbilja ima elemenata, ali prijave su došle sa mjesec zakašnjenja. Za neke osobe postoje dokazi da imaju jaku spregu sa političkim strankama. Treninzi su već u toku, kasnimo već sa planovima i rokovima i moramo imati ljude na raspolaganju, i većina njih će biti imenovana”, kazao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH.

Podsjećanja radi, birački odbori su još ranije ocijenjeni kao najslabija karika izbornog procesa i jedan od načina da se unaprijedi njihov rad bilo je da se političke partije eliminišu iz postupka izbora predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

To je urađeno nametanjem Izbornog zakona BiH kojim je predviđeno da predsjednike i zamjenike predsjednika po osnovu raspisanog konkursa imenuje CIK, a ne lokalne izborne komisije, kako je ranije bilo.

Takođe, Izbornim zakonom BiH predviđeno je i da predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora koje imenuje CIK ne smiju biti članovi političkih partija, niti smiju biti povezani sa njima.

S obzirom na to da u BiH ima oko pet hiljada biračkih mjesta na lokalnim izborima, odmah nakon nametanja Izbornog zakona BiH, članovi lokalnih izbornih administracija rekli su da CIK neće uspjeti imenovati deset hiljada ljudi koji nisu povezani sa političkim partijama, a što se na kraju ispostavilo kao tačno.

Na prvi konkurs koji je raspisao CIK nije se prijavio dovoljan broj kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, a poslije toga raspisan je i drugi konkurs na kojem, takođe, nije bilo dovoljno kandidata.

Osim toga, CIK je na ranijim sjednicama neke članove koje su stavili na spisak za imenovanje uklonio, upravo zbog povezanosti sa političkim partijama.

“Ne možemo pustiti u nedogled ovaj postupak. Rok za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika bio je 22. avgust, a mi smo skoro u polovini septembra, a proces nije završen. I dalje stižu sumnje, osnovane ili neosnovane, i ovaj posao ne može trajati u nedogled. To je posao koji se ove sedmice mora završiti kako bi se pristupilo intenzivnim treninzima”, rekla je Hadžiabdićeva.

Ipak, u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine juče su rekli i da svi oni koji budu imenovani, bilo da se radi o predsjednicima, zamjenicima ili članovima biračkih odbora, moraju raditi u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Kako je istaknuto na samoj sjednici, za koga se dokaže da je kršio Izborni zakon, i koji se na sam dan izbora ponašao neprofesionalno, biće zamijenjen taj isti dan.

Related Topics:

Politika

HOĆE LI STATI NA DODIKU? Sankcije Njemačke i Austrije mogu biti proširene

Sankcije koje su Njemačka i Austrija uvele Miloradu Dodiku i rukovodstvu Republike Srpske mogu se proširiti i na druge osobe koje podržavaju Dodikovu secesionističku politiku, poručila je u intervjuu za BN TV njemačka ministrica za evropske poslove i klimu Ana Lirman, nakon što je juče posjetila Banjaluku, a vlast Srpsku je Lirmanovu proglasila nepoželjnom na teritoriji Republike Srpske.
“Ja sam na strani stanovništva Republike Srpske, svaki put iznova čujem da oni žele u EU što i nije slučaj sa rukovostvom RS. Dodik i oni imaju iznova mjere, dakle djeluju protiv ustavnog poretka BiH, takođe postoji nalog za njegovo hapšenje. Upravo zbog toga smo mi odlučili da preduzmemo korake kako bismo ih pozvali na odgovornost”, poručila je Lirman.

Komentarišući informaciju da su u Srpskoj nedavno povučeni neki projekti koje je trebala da finansira Njemačka, Lirman ističe da je osoba koja je zasutavila te projekte ustvari Dodik.

“Sa svojom secesionističkom retorikom i djelovanjem pokazao je da odstupa od zajedničkog cilja – pridružianje EU. Bili smo prisiljenin da pošaljemo jasnu poruku da i zaustavimo projekte. Ta sredstva su zamrznuta, a radi se o izuzetvo važnim projektima”, poručila je.

Lirman je istakla da moraju jasno da kažu da kao EU, a to i činimo, da gospodin Dodik i oni koji ga podržavaju da su prešli preko nekoliko crvenih linija zbog toga imamo te zabrane ulaska u zemlju to je prvi korak.

“Provjeriće se da li će se sankcije proširiti na dodatne osobe koje podržavaju taj secesionistični pravac djelovanja i mi tu sarađujemo, takođe i u okviru EU gdje smo osudili ove korake. Na temelju toga Dodik je u sve većoj mjeri izolovan”, istakla je u intervjuu za BN TV njemačka ministrica.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ SA UNIVERZITETA NA FLORIDI “Nastavljamo da učimo, gradimo prijateljstva i donosimo mudre odluke u interesu naroda”

Predsjednik Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković boravio je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je posjetio Univerzitet na Floridi i učestvovao na nizu predavanja o regionalnoj i međunarodnoj politici. Ova posjeta predstavlja nastavak njegovog kontinuiranog rada na sticanju novih znanja i iskustava, kako bi, kako ističe, mogao što kvalitetnije zastupati interese Republike Srpske.

– Posjeta Univerzitetu na Floridi i učešće na značajnim predavanjima o regionalnoj i međunarodnoj politici predstavljaju još jedan korak u našem kontinuiranom radu na sticanju novih znanja i iskustava. Kao predsjednik Partije demokratskog progresa, koja je član Evropske narodne stranke, imao sam priliku da iz prve ruke saznam više o procesu donošenja političkih odluka, posebno u kontekstu koraka koje preduzimamo u ime Republike Srpske unutar institucija BiH – izjavio je Stanivuković.

Dodao je da je razumijevanje globalnih tokova jedan od najvažnijih preduslova za donošenje odgovornih i dalekosežnih odluka koje su u interesu građana.

– Razumijevanje globalnih političkih tokova i opštih kretanja od ključnog je značaja za donošenje mudrih i odgovornih odluka u interesu našeg naroda. Zato nastavljamo da učimo, razgovaramo i stvaramo prijateljstva, jer samo tako možemo predstavljati našu zemlju i narod na najbolji način, gledati u budućnost i ići prema naprijed – zaključio je predsjednik PDP-a.

Nastavi čitati

Politika

NA SNAZI NJEGOVO RUŠENJE: Srpska će zatražiti ZAŠTITU DEJTONA od Srbije, Hrvatske, Rusije, SAD i Francuske

Imajući u vidu ukupno stanje vezano za rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma sasvim je prirodno da kao strana koja je potpisala sve anekse Dejtona Republika Srpska zatraži zaštitu Dejtonskog sporazuma i naše pozicije od Srbije i Hrvatske jer su one potpisnice okvirnog sporazuma, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na sjednici Vlade Srpske.

Dodik je istakao da će Srpska isto tako od Rusije, SAD i Francuske kao garanata Dejtonskog sporazuma zatražiti zaštitu Dejtona, prenosi “RTRS”.

Nastavi čitati

Aktuelno