Prema presudi arbitražnog suda u Beogradu, RiTE Ugljevik dužan je da isplati i dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata zbog neisporučene električne energije u periodu od 2011. do 2022. godine. Nova potraživanja za period 2022–2024. iznose još gotovo 62 miliona evra.

31. maja je istekao rok koji je Elektrogospodarstvo Slovenije dalo Rudniku i termoelektrani Ugljevik (RiTE Ugljevik) za isplatu duga od 67 miliona evra. Ukoliko novac ne bude uplaćen, slovenačka kompanija će pokrenuti arbitražni postupak pred međunarodnim sudom u Vašingtonu, ukupne vrijednosti blizu 700 miliona evra, prenosi Al Jazeera.

Prema presudi arbitražnog suda u Beogradu, RiTE Ugljevik dužan je da isplati i dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata zbog neisporučene električne energije u periodu od 2011. do 2022. godine. Nova potraživanja za period 2022–2024. iznose još gotovo 62 miliona evra.

Kako bi ublažila pritisak, Vlada Republike Srpske nedavno je dala garancije za novo kreditno zaduženje ukupne vrijednosti 23 miliona evra – od čega je 10,2 miliona predviđeno za RiTE Ugljevik, a više od 12 miliona za Elektroprivredu Republike Srpske, koja novac planira da usmjeri na pokrivanje ranijih obaveza.

Uprkos pokušajima stabilizacije, Elektroprivreda Republike Srpske se u posljednjih šest mjeseci više puta zaduživala, a ukupni iznos kredita premašio je 77 miliona evra.

Iz Slovenije su juče jasno poručili: ako do isplate ne dođe 31. maja, slijedi tužba čije bi posljedice mogle biti ozbiljne po energetski sektor Republike Srpske.

Zbog produženog životnog vijeka i sve dužeg perioda provedenog u penziji, mnoge evropske zemlje povećavaju starosnu granicu za odlazak u penziju.

Prema projekcijama OECD, do 2060. godine prosječna starosna granica za penziju u Evropskoj uniji približiće se 67 godina, dok će neke zemlje podići prag i na 70, pa čak i više.

Evropa diže granicu za penziju
Danska prednjači u ovoj reformi i planira da do 2040. godine podigne starosnu granicu na 70 godina. Holandija, Velika Britanija i Irska već su usvojile zakone kojima se granica postepeno povećava.

Prema izvještaju OECD-a, Danska bi do 2060. godine mogla imati najvišu starosnu granicu – čak 74 godine.

Velike razlike među zemljama i polovima
Trenutno starosna granica za odlazak u penziju u zemljama EU varira: za muškarce se kreće između 62 i 67 godina, dok žene mogu u penziju između 60 i 67 godina. Najnižu starosnu granicu ima Turska, gdje žene mogu da se penzionišu sa 49, a muškarci sa 52 godine.

Ko ima najvišu granicu za penziju?
Tri nordijske zemlje – Danska, Norveška i Island – već imaju najvišu zakonsku starosnu granicu za penziju od 67 godina za oba pola. Slijede Holandija (66,6 godina), Velika Britanija i Irska (66 godina), dok je u Njemačkoj ona trenutno 65,8 godina.

U 23 evropske zemlje starosna granica za muškarce i žene je izjednačena, ali u devet zemalja muškarci i dalje odlaze u penziju kasnije. Najveća razlika bilježi se u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci u prosjeku rade čak pet godina duže od žena. U EU prosječna razlika između polova iznosi 0,9 godina.

Ko najviše povećava granicu do 2060?
OECD predviđa da će Turska do 2060. godine zabilježiti najveće povećanje – čak 13 godina više za muškarce i 14 godina za žene. Danska će granicu povećati za 7 godina za oba pola.

Očekuje se da će i druge zemlje, poput Estonije, Slovačke, Italije, Švedske i Kipra, povećati starosnu granicu za više od pet godina do 2060.

Penziona reforma postaje evropska realnost
Povećanje starosne granice za penziju postepeno postaje stvarnost širom Evrope. Mnoge zemlje već primjenjuju reforme prema zakonima koji su ranije usvojeni i očekuje se da će se taj trend nastaviti u godinama koje dolaze

Bankomat nije isplatio novac, iako je određena suma skinuta sa računa korisnika.

Na društvenoj mreži Reddit nedavno se pojavila objava korisnika koji je podijelio situaciju u kojoj se našao kada je otišao da podigne novac na bankomatu. Naime, iako se rijetko dešava, bankomat mu je skinuo novac sa računa, ali mu ga nije isplatio.

“Maloprije mi je bankomat skinuo pare sa računa, a nije mi dao novac. Je li imao neko istu situaciju”, napisao je jedan korisnik, što je odmah izazvalo brojne reakcije.

Mnogi su podijelili svoja iskustva i ukazali da je novac u takvim slučajevima moguće povratiti, ali uz malo strpljenja.

“Bez brige, bankomat vodi svoj zapis (log), novac će ti biti vraćen čim dođe tehničar i popravi bankomat. Ne moraš ići u banku”, glasio je jedan od odgovora.

Drugi korisnici su prenijeli da su postupkom reklamacije uspjeli da povrate sredstva, bilo da se incident dogodio na bankomatu sopstvene ili druge banke.

“Nazvao sam svoju banku, poslali su mi obrazac na mejl koji sam ispunio i vratio. Za nedjelju dana novac mi je vraćen”, napisao je drugi korisnik.

Ipak, ne ide uvijek sve glatko. Neki su iskusili i duže čekanje.

“Čekao sam 15 dana u jednoj banci da mi vrate novac. Nakon toga sam zatvorio račun jer sam predugo čekao”, navodi se.

Kako postupiti u ovakvim situacijama?
Sačuvajte potvrdu o transakciji, ako je bankomat izda.
Zapišite tačan datum, vrijeme i lokaciju gdje se sve dogodilo.
Odmah kontaktirajte svoju banku – putem telefona, aplikacije ili lično u filijali.
Zatražite i popunite obrazac za reklamaciju.
Pratite status prijave i raspitajte se o roku rješavanja.
Ukoliko ne dobijete odgovor u razumnom roku, možete se obratiti finansijskom regulatoru ili udruženju za zaštitu potrošača.