Connect with us

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Svako drugo dijete u BiH mlađe od 11 godina koristi društvene mreže

Svako drugo dijete u BiH mlađe od 11 godina ima profil na nekoj od društvenih mreža.

Ovaj frapantna informacija navodi se u istraživanju koje su na teritoriji BiH sproveli Kancelarija UNICEF-a i Regulatorna agencija za komunikacije, a iako je riječ samo o određenom broju anketiranih (obično nekoliko stotina ili par hiljada), podatak ni u kom slučaju ne može biti zanemaren.

U eri Instagrama, TikToka, Snapchata i drugih društvenih mreža, koje su dostupne svima koji imaju pametne uređaje, opasnost vreba na svakom ćošku, posebno ako se uzme u obzir da one gotovo pa nemaju starosnu granicu za pristup.

Nerijetko se o njih opeku i oni stariji, pa kako onda ne bi i najmlađi, koji teško mogu biti svjesni problema koje sa sobom nose klikovi, videa, fotografije ili objave.

S tim u vezi stiže još jedna zabrinjavajuća činjenica iz istog istraživanja, a to je da je više od 50 odsto ispitane djece doživjelo neprijatnosti na internetu, a da više od 85 odsto o tome nije ni sa kim razgovaralo, što je nedavno potvrdila Nineta Popović, voditeljka Odjeljenja za komunikacije UNICEF-a u BiH.

Ova organizacija, dodala je, radi na tome da internet učini sigurnim mjestom za učenje, druženje i izražavanje djece, te se sa nadležnima trude da promovišu bezbjednosne mjere na internetu.

No, opreza nikad dosta. Roditelji sa kojima smo imali priliku da razgovaramo podijelili su za “Nezavisne novine” svoja iskustva kako se bore sa dječjim zahtjevima, školskim obavezama i sve većom ulogom društvenih mreža.

“Djeci nikako nije mjesto na društvenim mrežama”, stav je Ivane K., majke devetogodišnje djevojčice, koja smatra i da društvene mreže nisu jedini problem.

“Imate danas i druge aplikacije, kao i razne igrice koje djeca igraju, a koje imaju opcije za dopisivanje. I na igricama djeca mogu da stupe u komunikacije sa nepoznatim ljudima”, napominje Ivana.

Bez obzira na to što u ovom slučaju govorimo o djeci koja spadaju u grupu mlađih osnovaca, dakle peti razred i niži, rijetkost je pronaći školarce koji ne posjeduju mobilni telefon. A gdje je tako, tu je i internet, a samim tim i društvene mreže.

“Problem među osnovcima su i Viber grupe u koje oni masovno ubacuju jedni druge i dijele kontakte”, poručuje za “Nezavisne” Jovana, majka troje osnovaca.

Iz iskustva kaže da su djeca u tim godinama nezrela i neiskusna, bez obzira na to koliko roditelji pokušavaju da pričaju sa njima.

“Zato olako mogu upasti u probleme jer ne mogu tako dobro i realno procijeniti opasnost od internet komunikacije”, navodi ona i dodaje da je jedna od mogućnosti uticaja na djecu kontrola sadržaja koje gledaju.

“Kao roditelji to možemo uraditi, možemo ograničiti šta mogu gledati i svakodnevno im pregledati sadržaje koje su gledali. Međutim, najvažnija stvar je svakako razgovor sa djecom jer u današnjem vremenu je najvažnije imati dobar odnos pun povjerenja, kako bi se oni mogli povjeriti roditelju čak i kada pogriješe i razumjeti da im je porodica jedini bezuslovni oslonac na koji uvijek mogu da računaju”, kaže Jovana.

Kontrola sadržaja i upotrebe mobilnog telefona ključ je i za Nikolinu J.

“Moja kćerka uskoro treba da krene u treći razred. Često dođe i traži da joj kupimo mobilni telefon, ali smo muž i ja protiv toga. Ona zna koliko dnevno može da koristi isključivo naš telefon, ali se i tu većinom radi o igricama”, pojašnjava Nikolina.

Pojedini sagovornici smatraju da je dozvoljavanje djeci da tako mlada imaju društvene mreže očigledan propust roditelja.

“Ako se vratimo nekoliko godina unazad, djeca nisu ni znala šta je pametni telefon, a kamoli imala profil na društvenim mrežama. Takođe, činjenica da je više od 50 odsto ispitane djece doživjelo neprijatnosti na internetu, a da više od 85 odsto o tome nije ni s kim razgovaralo, potvrđuje i to da roditelji ne obraćaju pažnju na društvene mreže koje su dopustili djeci da imaju”, navodi Marija iz Banjaluke.

Sociolog Mirjana Čeko navodi da je prisustvo djece na društvenim mrežama složen fenomen koji se ne može jednostavno objasniti, niti se problemi koji dolaze s njim mogu riješiti preko noći. I ona smatra da podaci istraživanja u BiH ukazuju na ozbiljan problem komunikacije, pa čak i povjerenja između djece i odraslih.

“Djeca su uplašena i osjećaju nelagodu da razgovaraju o svojim iskustvima, što dovodi do osjećaja izolacije, otuđenosti i nezadovoljstva. Osim toga, činjenica da se većina ovih profila nalazi na platformama kao što su TikTok, Snapchat i Instagram ukazuje na potrebu za većom regulacijom ovih platformi. Ali, pitanje regulacije društvenih mreža i zaštite djece na internetu je socijalni problem koji zahtijeva kolektivnu akciju. Ovo uključuje ne samo roditelje i staratelje, već i škole, vladine institucije, i same platforme društvenih mreža. Svi ovi akteri imaju ulogu u stvaranju sigurnog digitalnog okruženja za djecu”, naglasila je Čeko.

Related Topics:

Društvo

ZATO NAM JE OVAKO! BiH, zemlja iz koje odlaze svi osim političara

Možete li se sjetiti ijednog političara koji je u posljednje tri decenije napustio BiH? Ako vam to ne polazi za rukom, nije do vas – ogromne su šanse da takav ne postoji.

Trbuhom za kruhom iz BiH odlaze medicinari, inženjeri, kuvari, konobari, građevinari i mnogi drugi profili naših radnika, te, najčešće u članicama Evropske unije lako pronalaze posao.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da nema informaciju da je iz BiH otišao ijedan političar.

“Oni su zadovoljni, a radnici nisu. Radnici su nezadovoljni platama, ali i troškovima života. Svaki dan rastu cijene, od voća, povrća i tako dalje. Čak su u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj cijene faktički iste, a plate su tamo tri puta veće”, kaže Kurtović za “Nezavisne novine”.

“Pa gdje će političar”?

Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog savjeta BiH, daje slikovit odgovor na pitanje može li se sjetiti ijednog političara koji je napustio BiH.

“Pa gdje će političar? Vidite, ja sam imao jednu diskusiju ne samo za političare, nego za javni sektor. Bio je komentar: ‘Znate, u privatnom sektoru su male plate i zbog toga radnici odlaze vani, a u javnom su dobre i ljudi neće da idu.’ Moj komentar je glasio: ‘Ne, nego su radnici u realnom sektoru radna snaga koja treba Evropi.’ Kome treba jedan službenik iz opštine? Hajde da budemo otvoreni. Vidite, kod nas je, nažalost, politika postala ozbiljno zanimanje i profesija od koje se može lijepo živjeti. Sve dok je to tako, ja mislim da ovo društvo neće ići značajno naprijed”, kaže Smailbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su političari u BiH zaštićena vrsta, te da je prvo pitanje koje se postavlja – šta bi oni mogli raditi u inostranstvu, jer malo ko od njih govori strani jezik.

“Logično je da se neće odreći privilegija i života koji je udobniji od 90 odsto stanovnika u BiH da bi radili na gradilištima fizičke poslove, gdje ne bi imali lične vozače, obezbjeđenje, neograničeno telefoniranje na račun poreskih obveznika, pristup javnim resursima kao da su njihova privatna svojina”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Odlaze oni koji su potplaćeni

Odavde, dodaje ona, odlaze oni koji su potplaćeni, čiji rad nije cijenjen, a obrazovani su.

“Zašto bi išli oni kojima je politika obezbijedila život kao bubregu u loju”, pita Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Procjene pokazuju da na godišnjem nivou BiH samo po osnovu onih koji je napuste ostane bez 25.000 ljudi. Najviše nam odlaze mladi i kvalifikovani radnici, a to povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti u BiH.

Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva

Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet, doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 odsto u 2020. na 58 odsto do 2050. godine.

U ovom momentu niko ne zna tačan broj građana BiH u iseljeništvu. Postoji jedino procjena koja pokazuje da je u iseljeništvu 2023. godine živjelo 2,2 miliona građana koji vode porijeklo iz BiH.

Međutim, mnogi osporavaju relevantnost ove procjene, te podsjećaju da nije poznato ni koliko građana živi trenutno u BiH, jer popis nije urađen od 2013. godine.

Nastavi čitati

Društvo

Mlade sve manje uzimaju prezime muža “UDATA SAM, NISAM KUPLJENA”

Tema vjenčanja je uvijek aktuelna tema, posebno sada tokom jeseni kada i jeste sezona. Matičari se susreću sa mnogim zanimljivim i manje zanimljivim situacijama, a jedna od onih koja sve više ‘uzima maha’ jeste taj da mlade ne uzimaju muževljevo prezime.

U pitanju je rastući trend među milenijalkama i ženama iz Generacije Z da poslije udaje ne uzimaju prezime svojih muževa. Umjesto da se prilagođavaju tradiciji, ove moderne mlade odlučuju da zadrže svoje djevojačko prezime i na taj način sačuvaju svoj lični identitet. Tako je jedna djevojka pokrenula diskusiju na TikTok-u.

Naime, ova devojka koja se na ovoj društvenoj mreži zove ‘Lusi’, pitala je svojih 438.000 pratilaca: “Za moje djevojke koje nisu promijenile prezime, želim da čujem vaš razlog. Nikada čak nisam ni razmišljala o tome jer je ovo moje ime od rođenja”, glasilo je njeno pitanje. Njeno stanovište izazvalo je lavinu odobravanja, posebno među ženama koje vjeruju da brak ne znači odricanje dijela sebe.

– Nikada nisam razumjela zašto bih ga zamijenila za nekog drugog – dodala je Lusi, a mnogi su se složili da žene ne bi trebalo da napuštaju svoj izvorni identitet nakon što kažu ‘da’.

Nova pravila za moderno vrijeme
Ovaj fenomen dio je šireg trenda u kojem moderni parovi odbacuju konvencije i kreiraju sopstvena pravila. Od mlada koje biraju pantalonske kostime umjesto vjenčanica, do mladoženja koji napuštaju karijere da bi postali posvećeni očevi i domaći muževi, današnji parovi ne žele slijepo da slijede ustaljeni poredak. Linker
“Udata sam, nisam kupljena”
Žene na društvenim mrežama iznosile su različite razloge za svoju odluku. Mnoge su naglašavale da je to zastarjela praksa koja potiče iz vremena kada su žene smatrane imovinom.

“To je staromodan običaj zasnovan na posjedovanju, i ne vjerujem da ljudi treba da budu nečija imovina”, “Udata sam, nisam kupljena. Ne mislim da žena treba da mijenja svoj identitet nakon udaje”, “50% feminizam, 50% mržnja prema birokratiji” … bili su samo neki od komentara koji su podigli prašinu na društvenim mrežama.

Pojavila se i rasprava o statusu, pri čemu je jedna žena duhovito primijetila: “Moje prezime je King, a njegovo Butler. Zašto bih se ja ponizila?”.

Međutim, za većinu žena najvažnije je očuvanje sopstvene individualnosti. Kako je jedna od njih zaključila: “Ja sam ja, a ne on”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nigdje bez kišobrana

Zahlađenje sa kišom očekuje Republiku Srpsku i Federaciju BiH /FBiH/.

Ujutro će doći do zahlađenja sa jačom kišom i vjetrom na sjeveru i zapadu. Slabe padavine očekuju se ponegdje na jugu, dok će na istoku će biti suvo uz sunčane periode i znatno toplije. Tokom dana kiša će se premještati i ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim i večernjim časovima očekuje se prestanak padavina uz postepeno razvedravnje. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 19 stepeni, a dnevna od četiri do 11, a u višim predjelima od nula stepeni Celzijusovih.

Vjetar će oslabiti u većini predjela, samo će u Hercegovini po podne jačati bura.

Nastavi čitati

Aktuelno