Connect with us

Društvo

ZABRINUTOST SE POJAČAVA: Uskoro grade skladište za radioaktivni otpad?

Prije nekoliko dana završeno je rušenje osam građevina na lokaciji bivše vojne kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada.

Ovo je zvanična informacija koja je objavljena u hrvatskim medijima.

Podsjećamo, Hrvatska namjerava svoj radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško skladištiti na granici sa BiH, na Trgovskoj gori, koja je vazdušnom linijom udaljena od Novog Grada manje od kilometra.

Ranije su stručnjaci govorili da ovo ugrožava 13 lokalnih zajednica u slivu rijeke Une te oko 250.000 stanovnika Bosne i Hercegovine.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma saopštili su da je ova vijest izazvala veliku zabrinutost kod stanovništva u pograničnom području sa Hrvatskom, kao i zbunjenost cjelokupne javnosti u BiH zbog pripreme lokacije za sprovođenje projekta izgradnje dugoročnog skladišta, a da projekat nije prošao proceduru procjene uticaja na životnu sredinu.

“Nismo dobili nikakvo zvanično obavještenje preko Ministarstva spoljnjih poslova BiH, od institucija Republike Hrvatske u vezi s rušenjem navedenih objekata, niti ima bilo kakve zvanične informacije o statusu, odnosno spremnosti studije uticaja na životnu sredinu, kao i načinu na koji će ista biti pružena na uvid javnosti BiH “, naveli su iz nadležnog ministarstva.

Napomenuli su da rušenje ne može biti povezano sa izgradnjom centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer centar još nema potrebne dozvole za početak rada, zato što još nije objavljena studija uticaja na životnu sredinu.

“Takođe, još nismo dobili povratnu informaciju od strane Hrvatske u kojoj mjeri su usvojeni prijedlozi dati na dokument o sadržaju studije. Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru datog u Strategiji pravne zaštite interesa BiH u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, formalne konsultacije koje suštinski ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije. Stav eksperata je da se studija ne može uraditi bez zajedničkog rada i istraživanja eksperata sa obje strane, koje se mora odvijati u obezbijeđenim terenskim uslovima od svake opasnosti, koja može nastati usljed prisustva minsko-eksplozivnih sredstava”, naveli su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kaže za “Nezavisne novine” da su građevinski radovi na Trgovskoj gori čisto kršenje međunarodnih konvencija.

“Poseban nivo tragikomedije su objašnjenja zašto se u Hrvatskoj odvijaju građevinski radovi na Trgovskoj gori. Kažu kako, oni samo ruše objekte da mogu graditi skladište za radioaktivni otpad, a ne jer grade skladište za radioaktivni otpad. I još kažu ‘samo’, a Evropa ćuti li ćuti. U građevinskim radovima su, a nisu ni okončali sve potrebne procedure za objekat tog tipa. Da to BiH radi, imali bismo sankcija više nego Rusija, ali očigledno su u pitanju dupli aršini. Pozitivno je u tome svemu što sada imamo dovoljno formalno-pravnog materijala za tužbe, ali ono što nije dobro, da uprkos pisanjima medija, francuskoj pravnoj kući koju je BiH angažovala prošle godine još nije uplaćena ni marka”, istakao je Crnković.

Dodao je da je Trgovska gora klasičan primjer da i institucije u Hrvatskoj, koja je član EU, mogu biti taoci loših ljudi i loših odluka.

“Slučaj ‘Trgovska gora’ nije samo priča o radioaktivnom otpadu na granici dvije zemlje, globalno gledano, to je najmanje bitno, to je uspostavljanje nove prakse, da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu na silu gurati na granice zemalja ili želimo nešto normalnije ponašanje. Često nas ubjeđuju da smo mi u BiH mjerna jedinica za loše prakse, da treba da slijedimo EU, pa se postavlja pitanje da li i BiH treba da gura raspoložive otpade na granice. Možda su to nove prakse održivog razvoja koje nismo usvojili ili je u pitanju licemjerstvo prema zemlji kojoj treba ruka pomoći, a ne evropska radioaktivna burad uz rijeku koju pije”, zaključio je Crnković.

Društvo

NOVAC STIŽE ZA NEKOLIKO SEKUNDI: Pušten sistem instant plaćanja u BiH

Centralna banka BiH pustila je u funkciju domaći sistem instant plaćanja, koji omogućava da prenos novca sa jednog na drugi račun bude izvršen za svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je radni dan, vikend ili praznik.

Novi sistem dostupan je 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine, a predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u modernizaciji platne infrastrukture BiH u posljednjih 25 godina.

Novac stiže odmah, bez čekanja na radno vrijeme banaka
Iz Centralne banke BiH saopšteno je da je sistem od prvog dana dostupan svim komercijalnim bankama u zemlji.

U početnoj fazi priključile su se:

Ove tri banke zajedno čine oko četvrtine ukupne aktive bankarskog sektora u BiH, a njihovi klijenti već mogu koristiti brže transakcije.

Kada se priključe i ostale banke, građani i privredni subjekti moći će da obavljaju plaćanja za samo nekoliko sekundi, bez obzira na termin u kojem se transakcija obavlja.

Koristi za građane i privredu
Uvođenje instant plaćanja donosi brojne prednosti za građane, kompanije, banke i cjelokupnu ekonomiju.

Iz Centralne banke BiH navode da će građani imati:

novac dostupan odmah nakon uplate;
brži prenos sredstava između računa;
veću jednostavnost i sigurnost prilikom plaćanja.
Za privredu novi sistem znači:

brži priliv novca;
efikasnije upravljanje novčanim tokovima;
poboljšanu likvidnost kompanija.
Bankama će omogućiti razvoj novih digitalnih usluga i unapređenje korisničkog iskustva.

Naknade niže od postojećeg sistema
Centralna banka BiH navela je da je naknada za obradu transakcije u sistemu instant plaćanja niža u odnosu na naknadu koja se trenutno primjenjuje u sistemu žiro kliringa.

Selimović: BiH dobila modernu infrastrukturu po evropskim standardima
Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da je uspostavljanjem ovog sistema BiH dobila savremenu platnu infrastrukturu koja je usklađena sa evropskim standardima.

– Uspostavljanjem i puštanjem u funkciju domaćeg sistema instant plaćanja, BiH dobija modernu platnu infrastrukturu koja je spremna za budući razvoj digitalnih finansijskih usluga – rekla je Selimovićeva.

Projekat realizovan uz podršku Evropske unije
Domaći sistem instant plaćanja uspostavljen je po uzoru na evropski sistem instant plaćanja, koji je za zemlje Zapadnog Balkana prilagodila Banka Italije uz saglasnost Evropske centralne banke.

Projekat je realizovan uz podršku Evropske komisije i Delegacije Evropske unije u BiH.

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka rekao je da pokretanje ovog sistema predstavlja važan korak ka jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije.

– Usklađivanjem platne infrastrukture sa evropskim standardima, Centralna banka doprinosi sigurnim, jednostavnim i trenutnim finansijskim transakcijama za građane, istovremeno otvarajući put budućoj integraciji u prekogranične evropske platne mreže – rekao je Soreka.

On je naveo da Evropska unija izdvaja dva miliona evra za podršku izradi Projekta TIPS klon i finansiranje njegovog održavanja tokom prve godine.

Slijede nove funkcije i dodatne usluge
Centralna banka BiH najavila je da će u narednom periodu nastaviti razvoj sistema kroz uvođenje novih funkcionalnosti i dodatnih usluga.

Cilj je da građani i privreda dobiju još jednostavnije, sigurnije i inovativnije načine plaćanja, prenosi Glas.

Nastavi čitati

Društvo

PRAVDA NA PAPIRU, KOPANJE NA TERENU: Uprkos presudi, bageri ne staju na Bukovoj Kosi

Iskopavanje uglja na lokalitetu “Bukova Kosa” kod Prijedora nastavljeno je uprkos nedavnoj odluci Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je poništena koncesija za istraživanje ovog ležišta.

Iako su mještani odluku suda dočekali kao važnu pravnu pobjedu, ona nije zaustavila rad rudnika, jer kompanija “Drvo-Export” iz Teslića već dvije godine posjeduje koncesiju za eksploataciju uglja, izdatu nakon završetka istražnih radova.

Odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Teslića Srđan Klječanin Rufi, koji stoji iza ove firme, za CAPITAL kaže da rudnik radi punim kapacitetom i da će eksploatacija biti nastavljena i u narednom periodu.

To zavisi od naših potreba, kao i kupaca iz Srbije. Sve zavisi od potreba naših kupaca. Što se tiče poništene koncesije, istraživanje na ovom lokalitetu je davno završeno. Ta koncesija je, takođe, istekla prije dvije godine“, kaže Klječanin.

Mještani pričaju da kompanija “Drvo-Export” iz Teslića iskopavanje vrši punom parom, ali da ugalj ne odvoze iz rudnika nego lageruje na tri velike deponije.

Tvrde da se posljedice rudarenja svakodnevno osjećaju, posebno zato što na njima neprestano izbijaju požari više od godinu dana.

Bojana Knežević koja živi nedaleko od ovog lokaliteta kaže da je situacija oko rudnika katastrofalna, da su kuće obavijene čađi i dimom, a da radnici požare na deponijama povremeno ručno gase.

Sigurno deset mjeseci niko nije odvozio ugalj iz rudnika. Napravljene su tri ogromne deponije. Sve su razvalili i uništili privatnu svojinu. Ono što nisu otkupili od mještana, zagadili su kopanjem i prašinom“, kaže Kneževićeva.

Podsjećamo, Vrhovni sud Republike Srpske poništio je nedavno odluku Vlade RS o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na Bukovoj Kosi, prihvativši argumente Centra za životnu sredinu i mještana da javnost nije bila adekvatno uključena u postupak dodjele koncesije.

Presuda bez uticaja

Sud je ocijenio da građani imaju legitiman pravni interes da osporavaju odluke koje mogu ugroziti njihovo pravo na zdravu životnu sredinu.

Međutim, ta presuda za sada nema neposredan uticaj na eksploataciju uglja, jer se ona odvija na osnovu koncesije za eksploataciju koju je Vlada Republike Srpske dodijelila “Drvo-Exportu” 2024. godine.

Međutim, sudovi su poništili druge dozvole na ovom lokalitetu, ali ništa od toga nije zaustavilo razaranje ovog sela.

CAPITAL je ranije pisao da je ekološka dozvola za ovaj rudnik dva puta poništavana pred sudom, da su mještani godinama upozoravali na nestanak izvora vode, zagađenje i proširenje eksploatacionog polja, te da su tvrdili kako se radovi odvijaju mimo prvobitno odobrenih granica

Iz Centra za životnu sredinu nakon presude su upozorili da iako presuda Vrhovnog suda predstavlja važan pravni presedan, ona sama po sebi nije riješila probleme na terenu.

Rekli su da se eksploatacija uglja na Bukovoj Kosi i dalje odvija nesmetano, uprkos tome što su prethodno poništavane pojedine dozvole, a građani i dalje ukazuju na posljedice po životnu sredinu.

Inače, iskopavanje na ovom lokalitetu na Kozari počelo je gotovo godinu dana prije izdavanja bilo kakvih dozvola i koncesije koju imaju od 2024. godine.

Dozvolu su naknadno dobili od Vlade RS koja je prethodno godinu dana ignorisala žalbe mještana i molbe da se u njihovim selima ne otvaraju novi rudnici.

Mještani su stalno isticali da se eksploatiše ugalj koji sadrži visok udio sumpora, od devet do 13 odsto i da im prijete požari i teško zagađenje vazduha i vode.

Voda obojena teškim metalima

Isticali su da su stručnjaci i ranije upozoravali da se ugalj sa tolikom količinom sumpora ne eksploatiše i ne sagorijeva upravo zbog štete koja se nanosi prirodi i zdravlju ljudi.

Kasnije analize iz Instituta za biohemiju u Srbiji pokazale da su oborinske vode u ovom kraju promijenile boju u narandžastu, te da sadrže teške metale.

Površina eksploatacionog polja, po izjavama mještana, prelazi dozvoljene granice i sa 9,7 hektara popela se na 46 hektara, iako eventualni projekat proširenja nije bio predmet prethodne procjene uticaja na životnu sredinu.

Uz to, po tužbama Centra za zaštitu životne sredine Banjaluka, ekološka dozvola za ovaj rudnik je, do sada, poništena dva puta i još uvijek je predmet spora.

Ipak, nakon odluke Vrhovnog suda, mještani očekuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, naročito prava na zdravu životnu sredinu, poštovanje privatnog i porodičnog života, i prava na imovinu.

Kako su njihova prava i interesi ozbiljno ugroženi realizacijom koncesije, čija dodjela je bila nezakonita, mještani i ekolozi traže hitno revidiranje zakonitosti rudnika na “Bukovoj kosi” i sličnih privatnih projekata.

Takođe, u decembru 2025. godine, problemi sa zakonitošću koncesija u BiH izneseni su i pred Komitet UN-a po pitanjima usklađenosti sa Aarhuskom konvencijom.

Komitet UN-a je prihvatio žalbu Centra, te je postupak preispitivanja usklađenosti u toku.

Podsjećamo, CAPITAL je o ovom rudniku i nezakonitostima koje prate njegov rad napisao seriju tekstova.

Nastavi čitati

Društvo

LJETNI ALARM ZA ZALIHE KRVI: Građani pozvani da pomognu i spasu živote

Zavod za transfuzijsku medicinu Republike Srpske u prvih šest mjeseci ove godine prikupio je 7.450 doza krvi, a iako su zalihe trenutno stabilne, ljetni mjeseci predstavljaju poseban izazov zbog smanjenog odziva dobrovoljnih davalaca.

 

 

Iz Zavoda navode da su godišnji odmori i ljetni raspust najčešći razlozi zbog kojih se tokom ljeta bilježi manji broj davanja krvi, dok su istovremeno potrebe zdravstvenih ustanova povećane zbog većeg broja saobraćajnih nesreća i različitih povreda.

“U ljetnom periodu, kada su tradicionalno smanjene zalihe krvi, a zbog ograničenog roka trajanja krvi i krvnih komponenti, potrebno je dodatno animirati građane da dolaze i daruju krv”, naveli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

Dodaju da se godišnji planovi potreba i zaliha krvi unaprijed pripremaju, a stabilnost sistema održava se zahvaljujući brojnim organizovanim akcijama dobrovoljnog davanja krvi.

Među uspješnim akcijama izdvajaju se one koje organizuju Crveni krst Čelinac, Crveni krst Kotor Varoš, Crveni krst Laktaši, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, banjalučki srednjoškolci, kao i mnoge druge organizacije i kolektivi.

Krvne grupe i potrebe pacijenata mijenjaju stanje zaliha

Kada je riječ o krvnim grupama, iz Zavoda ističu da se stanje zaliha pojedinačnih grupa mijenja iz dana u dan i zavisi od potreba pacijenata i zahtjeva ljekara.

“Svaki pacijent prima krvnu grupu koja odgovara njegovoj, tako da je svakodnevno stanje zaliha po krvnim grupama promjenjivo”, navode iz Zavoda.

Najzastupljenija krvna grupa u populaciji Republike Srpske je A RhD pozitivna, koja čini oko 35 odsto stanovništva, dok je najrjeđa AB RhD negativna krvna grupa, zastupljena kod oko 1,5 odsto populacije.

Iz Zavoda podsjećaju da su zalihe krvi najčešće najstabilnije tokom proljećnog perioda, kada se organizuje veći broj akcija dobrovoljnog darivanja, odziv građana je veći, a vremenski uslovi povoljniji za njihovu realizaciju.

Apeluju na građane, posebno tokom ljetnih mjeseci, da se odazovu akcijama dobrovoljnog davanja krvi i na taj način pomognu onima kojima je krv najpotrebnija, navode Nezavisne novine.

Kotor Varoš ima 725 aktivnih davalaca krvi

Opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor Varoš već godinama bilježi odlične rezultate u dobrovoljnom davalaštvu krvi, a zahvaljujući dobroj organizaciji i saradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu Republike Srpske, njihove akcije okupljaju veliki broj humanih ljudi.

Sekretar Opštinske organizacije Crvenog krsta Kotor Varoš Sanela Kučuk istakla je za “Nezavisne novine” da se tokom godine organizuju tri redovne akcije dobrovoljnog davanja krvi, uz mogućnost organizovanja vanrednih akcija kada se ukaže potreba.

“Ove godine smo akciju ‘Maturanti svome gradu’, koju inače organizujemo u aprilu povodom Dana opštine Kotor Varoš, priključili našoj martovskoj redovnoj akciji. To se pokazalo kao dobra odluka jer učenici nisu bili na ekskurzijama, a imali smo veliki broj prvih davanja, njih 17”, rekla je Kučukova.

Prema njenim riječima, prošle godine u Kotor Varošu obezbijeđena je 431 doza krvi, dok baza aktivnih davalaca broji 725 ljudi.

“Status aktivnog davaoca znači da je osoba u posljednjih 12 mjeseci jednom ili više puta dala krv. Zbog blizine Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, osjetili smo to kao našu dugogodišnju obavezu da damo doprinos. Kada se smanje zalihe krvi, reagujemo po pozivu transfuzije i organizujemo vanredne akcije”, navela je Kučukova.

Mladi sve više pristupaju dobrovoljnom davalaštvu krvi

Posebno ističe da se u Kotor Varošu vodi računa i o pacijentima kojima je potrebna svježa krv ili trombociti.

“Za pacijente sa teškim dijagnozama, kojima su potrebni trombociti, naši davaoci se često odazovu i u vrlo kratkom roku. To nije pomoć samo našim sugrađanima, već svim pacijentima kojima je krv potrebna”, dodala je ona.

Veliki broj odaziva, prema njenim riječima, rezultat je dobre komunikacije sa davaocima i korištenja savremenih načina informisanja.

“Svakom od naših 725 davalaca šaljemo poruku na lični broj i pozivamo ih na akciju. Kroz zajedničku promociju i dobru organizaciju uspijevamo da imamo između 200 i 250 ljudi po akciji”, rekla je Kučukova.

Dodala je da veliku podršku pruža i lokalna uprava, koja godišnje izdvaja 5.000 KM za potrebe animiranja i promocije dobrovoljnog davalaštva krvi.

Kako ja kazala, posebna pažnja u Kotor Varošu posvećena je uključivanju mladih u ovu humanu aktivnost. Kroz saradnju sa osnovnim i srednjim školama, kao i Klubom mladih Crvenog krsta, učenici se od ranog uzrasta upoznaju sa značajem dobrovoljnog davalaštva.

Nastavi čitati

Aktuelno