Connect with us

Zanimljivosti

Zagrijavanje POREMETILO POLARNI VRTLOG Evo, kakva nas ZIMA čeka!

Severe Weather Europe (SWE) objavio je dugoročnu prognozu u kojoj objašnjava da je stratosfersko zagrijavanje iznad Južnog pola poremetilo polarni vrtlog, što će dovesti do stvaranja jakih anomalija na površini.

Uticaj bi mogao biti dalekosežan te bi se mogao odraziti i na zimu 2024/2025. na sjevernoj hemisferi, navodi SWE, prenosi N1.

Južna hemisfera ne doživljava stratosfersko zagrijavanje vrlo često. To se dogodilo tek nekoliko puta u proteklim decenijama. Ali, ovakvi događaji mogu imati dalekosežan učinak uprkos tome što se odvijaju na drugom kraju svijeta.

Cirkulacija polarnog vrtloga

Pokretačka snaga ovog događaje je polarni vrtlog. Polarni vrtlog samo je naziv koji opisuje široku zimsku cirkulaciju nad sjevernom (i južnom) hemisferom.

Polarni vrtlog proteže se visoko u atmosferu. Najniži nico naziva se troposfera, gdje se događaju svi vremenski događaji. Ali iznad toga, imamo stratosferu, dublji i suvlji sloj u kojem se nalazi i ozonski omotač.

Ukratko, polarni se vrtlog ponaša kao vrlo veliki ciklon, pokrivajući cijeli sjeverni pol do srednjih geografskih širina. Povezan je kroz sve atmosferske nivoe, od temelja, ali može imati različite oblike na različitim visinama.

Stoga ga dijelom na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio.

Kako polarni vrtlog utiče na vrijeme?

SWE pojašnjava da polarni vrtlog može imati snažan uticaj na svakodnevno vrijeme. Snažan/stabilan polarni vrtlog obično znači jaku polarnu cirkulaciju i mlazno strujanje. To zadržava hladniji vazduh u Arktičkom krugu, stvarajući blaže uslove za većinu SAD i Evrope.

Nasuprot tome, slabi/poremećeni polarni vrtlog stvara slab uzorak mlazne struje. Kao rezultat toga, teže obuzdava hladan vazduh, koji onda može iz polarnih područja doći u SAD i Evropu. Dakle, slab polarni vrtlog može više poremetiti vremenske obrasce. Dalje, polarni vrtlog može uticati na vrijeme u sjevernoj hemisferi, naročito tokom zime u Evropi i Sjevernoj Americi.

Stratosfersko zagrijavanje

Događaj stratosferskog zagrijavanja (SSW) je poput bolesti polarnog vrtloga. SWE to opisuje kao groznicu koja remeti polarni vrtlog, a budući da je povezan s nižim nivoima, s vremenom može promijeniti i vrijeme.

Jedno takvo zagrijavanje zabilježeno je u januaru 2021. kada se jezgro polarnog vrtloga razdvojilo na dva dijela i tako se poremetila atmosferska cirkulacija.

Šta možemo očekivati?

Zagrijavanje je počelo sredinom jula. Vrlo snažan talas zagrijavanja pritiskao je jezgru južnog polarnog vrtloga, šireći se duboko u polarni krug. Polarni vrtlog bio je pod pritiskom dvije anomalije visokog pritiska koje su izuzetno jake i mogu mijenjati oblik vrtloga.

Najnovija analiza takođe pokazuje jaku temperaturnu anomaliju na ovom nivou, a talas stratosferskog zagrijavanja proširio se i okružio polarni vrtlog, podižući temperature mnogo iznad normalnih vrijednosti. Ali stratosfersko zagrijavanje se proširilo ne samo oko polarnog vrtloga, već i na vertikalnim nivoima.

SWE ističe da je riječ o snažnom događaju stratosferskog zagrijavanja koji već počinje uticati na vrijeme, a može imati ulogu tokom zime 2024/2025. nad sjevernom hemisferom.

Već se vidi uticaj na pritisak, a gledajući prognozu površinske temperature za sljedeću sedmicu, uočljiva je jako topla anomalija nad Antarktikom, s hladnim vazduhom pomaknutim prema Južnoj Americi i Atlantiku. Ovo je očekivani rezultat snažnog zagrijavanja stratosfere i poremećaja polarnog vrtloga, budući da anomalije visokog pritiska potiskuju hladan vazduh izvan pola.

Uticaj na nadolazeću zimu

Gledajući globalnu cirkulaciju vazduha, mnogo je više protoka i dinamike na zimskoj hemisferi, dok je ljetna hemisfera uopšteno mirnija. To se naziva “Brewer-Dobsonova cirkulacija” i povezuje cirkulaciju iz obje hemisfere više u atmosferi.

Uz trenutni događaj stratosferskog zagrijavanja, mogu se pratiti promjene nižeg pritiska.

SWE ukazuje na to da dugotrajne anomalije visokog pritiska iznad Južnog pola u razdoblju od avgusta do oktobra mogu ukazivati ​​na niski pritisak iznad srednjeg zapada, sjeveroistoka i jugozapada SAD u razdoblju od decembra do februara. Za Evropu je indicirana anomalija visokog pritiska.

Podaci o temperaturi stratosfere za isto razdoblje pokazuju isti signal: natprosječnu temperaturnu anomaliju iznad sjevernog pola. To je u skladu s potpisom događaja stratosferskog zagrijavanja i slabljenjem sjevernog polarnog vrtloga.

Snažne promjene ili događaj stratosferskog zagrijavanja iznad južnog polarnog vrtloga mogu uticati na sjeverni polarni vrtlog sljedeće zime i, posljedično, na zimsko vrijeme, navodi SWE.

Prošli podaci i studije pokazuju da dugotrajne anomalije visokog pritiska iznad Južnog pola u razdoblju od avgusta do oktobra mogu uticati na vrijeme na sjevernoj hemisferi u sljedećim sedmicama/mjesecima.

Prevladavajući signal u podacima pokazuje da jake anomalije visokog pritiska iznad Južnog pola u razdoblju od avgusta do oktobra odgovaraju anomalijama nižeg pritiska iznad SAD i Kanade u zimskoj sezoni. Podaci takođe pokazuju da su temperature niže od normalnih u većem dijelu centralnih i istočnih dijelova SAD. Iznad Evrope prevladavajući signal je anomalija visokog pritiska i više temperature tokom zimske sezone.

Budući da je sjeverna hemisfera trenutno u ljetnom režimu, trenutno nije aktivan polarni vrtlog, ali već početkom septembra se očekuje okretanje zonskih vjetrova prema zapadu, to ukazuje na polagani pad pritiska u sjevernoj stratosferi i eventualni povratak novog polarnog vrtloga, koji će trajati tokom sljedeće zime 2024/2025.

Related Topics:

Zanimljivosti

BIO DUG I DO 8 METARA: U Australiji pronađeni ostaci praistorijskog morskog psa

Ostaci praistorijskog morskog psa pronađeni su na jednoj plaži u Australiji, a naučnici procjenjuju da je bio dug do osam metara i znatno teži od današnjih velikih bijelih pasa.

Otkriće sugeriše na to da su moderni morski psi dostigli divovske proporcije mnogo ranije nego što se dosad mislilo, piše portal “Diskaver vajld lajf”.

Pronađeno je pet pršljenova starih 115 miliona godina koji su pripadali drevnom lamniformnom morskom psu, redu koji obuhvata i današnje vrste poput velike bijele ajkule.

Iako su pronađeni pršljenovi na obali u blizini grada Darvin na sjeveru Australije bili skoro identični kao kod velike bijele ajkule, postojala je razlika u njihovoj veličini.

Pršljenovi današnjih velikih bijelih ajkula su oko osam centimetara, a pronađeni kod Darvina bili su veći od 12 centimetara, analize su studije objavljene u naučnom časopisu “Komunikejšn biolodži”.

Na osnovu veličine pršljenova, stručnjaci procjenjuju da je životinja bila duga između šest i osam metara i da je bila težila više od tri tone.

Vjeruje se da fosili pripadaju izumrloj vrsti divovskih grabljivih morskih pasa, koji su vladali svjetskim okeanima prije otprilike 100 miliona godina.

Primjerak iz Darvina je 15 miliona godina stariji od svih dosad poznatih pripadnika ove vrste.

(Srna)

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KAKO SE NAJBOLJE UČI SRPSKI? Korejac dao praktičan savjet, a kad vidite šta predlaže smijaćete se cijeli dan!

Mladić iz Koreje, koji se doselio u Srbiju, suočio se sa problemom svakog stranca – učenjem srpskog jezika. Iako je počeo sa standardnim udžbenikom, ubrzo je shvatio da se između književnog i kolokvijalnog jezika krije ponor, a njegov urnebesni zaključak o najboljoj metodi učenja nasmijao je celu regiju.

Korejac je na društvenim mrežama podijelio svoje muke, dajući dva klasična primjera koja najbolje ilustruju razliku između teorije i prakse srpskog jezika.

U udžbeniku piše: “Dobar dan gospodine, kako ste?”

“To Srbi nikada tako neće reći,” konstatovao je kroz smijeh, a potom otkrio kako stvarnost zvuči: “De si tebra moj, ajmo na fuka!”

Drugi primjer ticao se opisivanja lijepih djevojaka, gdje se razlika između formalnog i kolokvijalnog govora još više produbljuje.

U udžbeniku piše: “Vau, ovo je lijepa djevojka”.

“Ali stvarno Srbi, da li vi stvarno pričate tako? Ja sam čuo ovako: ‘Jaoooooj eeee vidi vidi vidi, kakva je ribaaa!’”, objasnio je on, savršeno oponašajući tipičan uzvik oduševljenja.

Ovakvi primjeri, osim čuvenih padeža, objašnjavaju zašto je srpski često noćna mora za strance – prevelika je razlika između standardnog i nestandardnog govora. Ipak, Korejac je ponudio rješenje, i to vrlo… praktično.

Umjesto da se fokusira na udžbenike, Korejac je ponudio revolucionarnu metodu za savladavanje srpskog jezika.

“Najbolji način da naučite srpski nije da se fokusiramo na knjigu ovako, nego da se fokusiramo na rakiju. Onda pijemo svakog dana rakiju sa Srbima i onda je to to. To ti je život, to je udžbenik srpskog jezika,” zaključio je on, izazivajući lavinu oduševljenih komentara.

Njegova teza o neformalnom pristupu i “rakijskoj metodi” naišla je na potpunu podršku Srba.

“Ne zovemo džabe kafanu biblioteka,” poručio je jedan korisnik.

“Bravo, ništa bez rakije, aj živjeli,” dodao je drugi, uz opasku: “Rakija spaja ljude!”

Komentari o njegovom izgovoru su se samo nizali: “Pa ti bolje pričaš nego ja”, “Fenomenalno pričaš Srpski… prosto nevjerovatno…”, a najviše pohvala dobio je upravo za svoj duhoviti, ali precizni, zaključak, prenosi “Telegraf”.

Korejac je, sudeći po reakcijama, pronašao ne samo najbolji udžbenik srpskog jezika, već i ključ za srpski mentalitet. A taj ključ je, naravno, u čašici!

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAJŠKOLOVANIJI PASTIR! Život među ovčijim stadom u Studenici

Osamdesetjednogodišnji Radivoje Jojlija, magistar bioloških nauka i profesor u penziji, već 15 godina čuva stado ovaca Manastira Studenice.

Na manastirskoj ekonomiji dočekao je novinarsku ekipu u odijelu kakvo je nosio i u učionici, jedino je šešir zamijenio šajkačom. Ovce ga vole, a on svojom biografijom mijenja stereotipe o pastirima. Godinama je bio naučni radnik u Zavodu za zaštitu prirode u Sarajevu, magistar, doktorand…

– Bio sam na dobrom putu da završim doktorat, ali sam izgubio smisao za to, nisam vidio smisao više u tome – objašnjava 81-godišnjak za RTS.

Radivoje Jojlija je danas jedini pastir na studeničkim pašnjacima.

– Nisam bio jedini, bilo nas je četvorica tada, bilo je puno ovaca, jedno tri puta više nego sada – priča nesvakidašnji pastir koji po vrletima gazi sigurnim korakom dok pridržava leđa.

Rođeni Nevesinjac u Studenicu je stigao 1995. godine. Sa suprugom i tri kćerke izbjegao je iz Sarajeva. U pomoć mu je prvo priteklo manastirsko bratstvo.

– Ja se zaista nadam da je on našao mir ovdje među nama. Nadam se da je i njemu dobro kao što je i nama što je on ovdje, što nam je ovako za ponos i ugled. Mnogi gosti se zaprepaste kad im kažemo da imamo jednog od najškolovanijih pastira u Srbiji – kaže jeromonah Vitalije iz Manastira Studenica.

Možda većinu vremena provodi među ovcama, ali je za mještane i komšije pastir među ljudima. Kažu da je duša od čovjeka i da se ne stidi nijednog posla da radi ali da neće da traži pomoć.

Bio je, kažu, i poseban nastavnik jer nije samo predavao biologiju, već je djecu učio pravim vrijednostima.

– On je predivan čovjek, imao je dosta učenika tu, nažalost, svi su otišli iz ovog mesta, nisu više tu – priča jedna mještanka.

Otišle su i Radivojeve kćerke, ali ga redovno obilaze, a on vrijeme između posjeta najradije prekrati čitajući knjige među ovcama o kojima će, kaže, brinuti dok ga noge nose, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno