Connect with us

Svijet

ZAHAROVA O KOSOVU! “Ni istorija se nije promijenila ni međunarodno pravo ZBOG ČEGA BI SE ONDA PROMIJENIO NAŠ STAV”

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je danas da se ruski stav po pitanju AP KiM nije promijenio i da se on bazira na istoriji i međunarodnom pravu.

“Naš stav je formiran na poznavanju realnih činjenica ne političkih zaključaka, ne geostrategijskih planova, već samo na znanju i istorijskim činjenicama”, rekla je Zaharova za RTS.

Rekla je da se drugi deo ruskog stava prema AP KiM bazira na međunarodnom pravu.

Prema njenim riječima, formiran stav po pitanju AP KiM nalazi se u Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti, koju niko nije niti poništio niti revidirao.

Zaharova je istakla da je Rezolucija 1244 osnova za razrješenje situacije na AP KiM i da iz nje potiče i ruski stav.

“Ni istorija se nije promijenila ni međunarodno pravo zbog čega bi se onda promijenio naš stav”, rekla je Zaharova.

Takođe je za RTS ukazala i da je Moskva bila šokirana posljednjim glasanjem Srbije za antirusku rezoluciju u Ujedinjenim nacijama dodajući da smatra da je ispravno što je rukovodstvo Srbije reklo da je u pitanju bila greška.

“Iskreno mogu da kažem da smo se nedavno štrecnuli od glasanja u Generalnoj skupštini kada je srpska delegacija glasala “ZA” antirusku rezoluciju, ja sad ne govorim o Ministarstvu spoljnih poslova i o diplomatama, ja govorim o ljudima, o Rusima. Ljudi su se štrecnuli, nisu vjerovali svojim očima”, rekla je Zaharova.

Ona je podsjetila da su 2022. i 2023. godini srpske diplomate i delegacija u međunarodnim organizacijama glasali protiv Rusije, ali da su poslije primjetili da je Srbija počela da mijenja svoj stav i prestala da glasa protiv Rusije, prestala je da glasa protiv antiruskih rezolucija, vidjeli smo drugi pristup u 2024. godini.

“I odjednom 2025. godina počinje sa glasanjem protiv naše zemlje. To je bio šok za mnoge. Čini mi se da je jedina prava odluka rukovodstva Srbije bila da se izvini pred sopstvenim narodom, pred Srbima za koje je to bio podjednaki šok kao za Ruse i reći da je to bila greška. Nadam se da će ta greška, kako je okarakterisano od strane rukovodstva Srbije, biti dobra lekcija da se ne smije zaboraviti ko ti je pravi prijatelj i ne smije se zaboraviti ko te je uvijek podržavao i čak spasavao, navela je Zaharova.

I treba znati svoju istoriju i učiti buduće generacije, rekla je ona i dodala da uvijek treba pamtiti šta je prava istina i prave vrijednosti.

“Zbog toga se nadam i prenosim vam riječi velike većine naših građana da se mi nadamo svi da će baš ta greška, o kojoj je govorio predsjednik Srbije, postati lekcija koja će dozvoliti da se buduće greške ne dopuste”, rekla je ona.

Kako je istakla, odnosi dvije zemlje se razvijaju u svim pravcima “i daće Bog da nam niko ne smeta, a čak i ako nam budu smetali da ćemo naći način da to prevaziđemo.

Dodala je da ljudi u Rusiji mnogo vole Srbe i u Rusiji je poseban odnos prema Srbima.

“Jer mi znamo istoriju, znamo kako smo jednim drugima pomagali, znamo kako smo ranije spašavali jedni druge i bili odstupnica zajedničkom neprijatelju, zbog toga je u Rusiji poseban odnos ka Srbiji i mislim da u Srbiji to znaju”, zaključila je Zaharova.

Svijet

MAKRON ZABRINUT “Ako Amerika napusti Ukrajinu, SVIJET ČEKA KATASTROFA”

Francuski predsjednik Emanuel Makron upozorio je da bi odustajanje Sjedinjenih Država od podrške Ukrajini izazvalo katastrofalne posljedice, ne samo za Kijev, već i za sigurnost cijelog svijeta.

U intervjuu za francuski list La Tribune, izjavio je da bi se rat, ukoliko se ruski lider Vladimir Putin sada ne zaustavi, mogao proširiti na druge evropske zemlje.

Makron je istakao da Sjedinjene Države ne smiju okrenuti leđa Ukrajini jer je njihova strateška uloga od ključnog značaja za globalnu bezbjednost.

Upozorio je da bi prihvatanje primirja bez garancija za sigurnost Ukrajine oslabilo uticaj Amerike u suprotstavljanju Rusiji, Kini i drugim svjetskim silama.

“Nemam sumnje da je sudbina Amerikanaca da stanu uz Ukrajince. Povlačenje od Ukrajine nije u korist Sjedinjenih Država. Sve što je SAD radio protekle tri godine u potpunosti je u skladu s njihovom diplomatskom i vojnom tradicijom. Želim da Amerikanci uvide da odustajanje od Ukrajine nije u njihovom interesu”, poručio je Makron.

Dok Tramp sve više teži pregovorima s Putinom i sklapanju primirja, Makron smatra da bi to bila velika greška.

“Svi naravno želimo mir. Ali ne može biti pravednog i dugotrajnog mira ako se Ukrajina ostavi na cjedilu”, upozorio je on.

Makron je rekao da Rusija danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju Evropi veću nego ikada ranije.

“Na našim granicama stoji snažno naoružana i agresivna Rusija. Ona već sada izvodi terorističke napade i vodi ogromne kampanje dezinformisanja u Evropi”, izjavio je francuski predsjednik.

Makron vjeruje da Putin neće stati na tome. Uvjeren je da će, ako ga ne zaustave u Ukrajini, krenuti dalje prema Moldaviji, a možda čak i prema Rumuniji.

Nastavi čitati

Svijet

VEČERAS DODJELA OSKARA! Nema izrazitih favorita, neizvjesnost do kraja

Svečana dodjela nagrada Oskar biće održana večeras, a nema izrazitog favorita između filmova Anora, Brutalista i Konklava koji se, između ostalih, nadmeću za prestižno priznanje američke Filmske akademije za najbolji film.

Svečana ceremonija dodjele počinje u 16 sati po lokalnom vremenu, a biće prenošena uživo na kanalu ABC kompanije Volt Dizni, prenosi Rojters.

Voditelj će biti komičar Konan O’Brajen koji je kazao da će se poslužiti kombinacijom viceva, odavanja počasti filmskim stvaraocima i ozbiljnih trenutaka kao što su razorni šumski požari koji su u januaru pogodili Los Anđeles.

Kako je kazao, vjerovatno će se osvrnuti i na američku politiku, ali neće se duže baviti tim pitanjem.

Glumci Timoti Šalame i Demi Mur nadmeću se za svoj prvi Oskar na večerašnoj ceremoniji.

Ovogodišnju dodjelu obilježiće neizvjesnost do samog kraja, pošto bi bilo koji od filmova Anora, Brutalista i Konklava mogao ponijeti titulu najboljeg, navodi Rojters.

U kategoriji najboljeg reditelja nadmetaće se Šon Bejker za Anoru, zatim Brejd Korbet za djelo Brutalista, Džejms Mangold za Potpunog stranca, kao i Žak Odijar za film Emilija Perez i Korali Farža za ostvarenje Supstanca.

Film Emilija Perez dobio je najviše, 13 nominacija za Oskara. Riječ je o muzičkom filmu, priči o promjeni pola meksičkog trgovca drogom koji postaje žena.

Na drugom mjestu po broju nominacija su Brutalista, priča o životu jevrejskog imigranta, i mjuzikl Zlica koji su dobili po deset nominacija.

U kategoriji najbolje glumice su Demi Mur koja tumači glavnu ulogu u filmu Supstanca, zatim Sintija Erivo u ostvarenju Zlica, Karla Sofija Gaskon u Emiliji Perez, kao i Majki Medison u djelu Anora i Fernanda Tores za ulogu u filmu Još uvijek sam ovdje.

Za najbolju glavnu mušku ulogu nominovani su Edrijen Brodi u Brutalisti, Timoti Šalame u Potpunom strancu, Kolman Domingo za film Sing Sing, kao i Rejf Fajns u dijelu Konklava i Sebastijan Sten za ulogu u Šegrtu.

Dobitnike zlatnih statueta bira oko 11.000 glumaca, producenata, reditelja i filmskih radnika, članova američke Akademije za film i nauku, podsjeća je Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

PRVO OGLAŠAVANJE PAPE FRANJE “Iz bolnice se rat čini još apsurdnijim”

Papa Franja je danas iz rimske bolnice Đemeli, u kojoj se liječi od upale pluća, u pisanoj izjavi poručio da se rat odatle “čini još” apsurdnijim, i pozvao na molitve za zemlje u kojima se ratuje.

Papa je u pisanom tekstu dao do znanja da se moli “prije svega za mir”, prenosi Ansa.

“Odavde se rat čini još apsurdnijim. Pomolimo se za napaćenu Ukrajinu, za Palestinu, Izrael, Liban, Mjanmar, Sudan, Kivu”, rekao je papa Franja u apelu koji je objavila vatikanska pres služba.

On je primljen u rimsku bolnicu Đemeli 14. februara sa teškim respiratornim problemima, nakon čega je ubrzo utvrđeno da je riječ dvostrukoj upali pluća, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno