Svijet
ZAHAROVA “Suverenitet Rusije nad Južnim Kurilskim ostrvima neosporan”
Suverenitet Rusije nad Južnim Kurilskim ostrvima je neosporan i ova tema nije predmet rasprave izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, komentarišući izvještaj japanskog Ministarstva spoljnih poslova o”nezakonitoj ruskoj okupaciji Južnih Kurilskih ostrva”.
„Ruski suverenitet nad ovim ostrvima ne samo da je neosporan, već u principu nije predmet bilo kakve rasprave. Nikakvi izvještaji ili knjige ne mogu da promjene ovu realnost”, rekla je Zaharova na konferenciji za novinare.
Obraćajući se zvaničnom Tokiju, ona je podsjetila da su Južna Kurilska ostrva sastavni dio teritorije Rusije, što je potvrđeno Poveljom Ujedinjenih nacija (UN) poslije Drugog svjetskog rata, prenosi Izvestija.
Takođe je napomenula da “ne preporučuje gubljenje vremena” na čitanje novog dokumenta japanskog ministarstva spoljnih poslova, koji, kako je rekla, iz godine u godinu “replicira iste umorne i zastarjele formulacije”, prenosi Izvestija.
Zaharova je istakla da bi želja Tokija da se Japan pridruži nuklearnim misijama SAD mogla da poremeti mirnu situaciju u Azijsko-pacifičkom regionu (APR), te stoga Ruska Federacija pomno prati raspravu o ovom pitanju.
„Ovaj stav zvaničnog Tokija, koji je, čini se, zaboravio ne samo svoje pacifističke postulate, već i svoje antinuklearne principe, bez sumnje je u stanju da pomjeri svijet u azijsko-pacifičkom regionu blizu izuzetno opasne linije”, upozorila je ona.
Ranije je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Japan i Sjedinjene Američke Države delovale kao de fakto odbrambeni savez, a razmještanje američkih trupa u toj ostrvskoj državi sprečava zaključivanje mirovnog sporazuma između Moskve i Tokija.
On je rekao da je Moskva svjesna američkog vojnog potencijala koji se nalazi na teritoriji ostrvske države u blizini granice sa Rusijom.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev je takođe rekao da niko nije protiv mirovnog sporazuma, pod uslovom da se razumije da je teritorijalno pitanje zauvijek zatvoreno.
Japanski premijer Fumio Kišida je u januaru, tokom govora u Donjem domu parlamenta, najavio nastavak namjere vlade da zaključi mirovni sporazum sa Rusijom nakon rješavanja teritorijalnog pitanja oko južnih ostrva Kurilskog lanca.
On je naglasio da Tokio neće odustati od antiruskih sankcija uvedenih 2022. godine.
Mirovni ugovor između Ruske Federacije i Japana nikada nije potpisan nakon završetka Drugog svjetskog rata, u kojem je Japan stao na stranu Njemačke.
Japan i SSSR potpisali su 1956. godine zajedničku deklaraciju, prema kojoj je Moskva pristala da razmotri prenos Habomaja (grupa ostrva na Malim Kurilskim ostrvima) i Šikotana (najveće ostrvo Malih Kurilskih ostrva) Tokiju, nakon zaključenja mirovnog sporazuma.
Istovremeno, sam Japan se nije odrekao svojih pretenzija na sva ostrva Kurilskog lanca.
U ovom trenutku, stav ruskog rukovodstva je nepovredivost suvereniteta Ruske Federacije nad ostrvima Habomai i Šikotan.
Svijet
TRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da utvrde postoji li moguće rješenje za Ukrajinu.
– Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo postići rješenje. To je teška situacija – rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.
Mediji navode da su ruskoj strani prisustvovali pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF-a, specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Na američkoj strani pored Vitkofa učestvuje i Džared Kušner, zet predsjednika Trampa.
Svijet
Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.
Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.
Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.
Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.
Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.
Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.
Svijet
PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.
Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.
U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.
Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.
U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.
-
Svijet11 sati agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Zanimljivosti12 sati agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Banjaluka11 sati agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka12 sati agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Politika3 dana agoDODIK I STEVANDIĆ BIJESNI NA LUKASA! Otkazan nastup na otvaranju sezone na JAHORINI
-
Svijet10 sati agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Politika3 dana agoDODIKOVO IMANJE I VOĆNJAKE U BAKINCIMA čuva cijela policijska stanica! ZAŠTO I OD KOGA?
-
Region3 dana agoACA LUKAS I NASER ORIĆ zajedno uživaju dok Šerif Konjević pjeva (VIDEO)
