Bivši njemački ministar finansija, Kristijan Lindner, u četvrtak je pogođen lažnom tortom u lice, tokom kampanje svoje Slobodne demokratske stranke (FDP).

Dok se Lindner, čelnik FDP-a, obraćao publici u gradu Grajfsvaldu na sjeveru Njemačke, jedna mlada žena se pojavila iza njega i bacila mu u lice tanjir s tortom.

Dok je brisao lice Lindner je dio torte bacio na njenu kosu, dok je ženu obezbjeđenje u tom trenutku odvodilo od njega.

“Nažalost, to nije bila torta, samo sapun”, prokomentarisao je Lindner.

Lokalni mediji naveli su ostavio ostatke pjene na licu i rekao: “S ponosom nosim ove ožiljke iz borbe.”

Lindner, koji je bio u centru koalicione drame u Berlinu koja je izazvala prijevremene izbore zakazane za 23. februar, bori se da svoju stranku podigne iznad praga od 5 odsto potrebnog za mjesto u Bundestagu.

Prema anketama, njegova stranka je na 4 odsto, zaostajući za svim većim strankama, pa čak i za nedavno osnovanim pokretom Sare Vagenkneht, prenosi “Telegraf”.

Bivši predsjednik Barak Obama i novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp imali su, čini se, srdačan razgovor u četvrtak prije sahrane bivšeg predsjednika Džimija Kartera, ali profesionalni čitač s usana rekao je za The New York Post da su njihovi osmijesi i smijeh prikrili ozbiljniji sadržaj.

Tramp (78), možda svjestan kamera usmerenih ka njima dok su sjedili rame uz rame u klupama, upozorio je Obamu (63) da će “morati da pronađu mirno mjesto” kasnije tog dana kako bi razgovarali o “važnom pitanju”, prema riječima forenzičkog čitača s usana Džeremija Frimena.

Nije jasno o čemu bi taj razgovor tačno mogao da bude, ali prema Frimenovom prevodu, Obama i Tramp su se činili da diskutuju o međunarodnim sporazumima.

U jednom trenutku, Tramp se nagnuo prema Obami i rekao: “Izašao sam iz toga. To su uslovi. Možeš li to da zamisliš?”

Obama se nasmijao dok je Tramp dodao: “i poslije ću”, prije nego što je zajednički TV prenos prekinuo kadar na dvojici muškaraca, koji su sjedili između bivše prve dame Lore Buš i Trampove supruge Melanije.

“Pozovi me u foajeu poslije, da, važi”, rekao je Tramp Obami tokom razgovora, vjerovatno misleći na foaje Nacionalne katedrale.

Obama je potom rekao: “Možeš li samo… trebalo bi da bude dobro.”

“Ne mogu sada da pričam, moramo da nađemo mirno mjesto u neko vrijeme. Ovo je važno pitanje i moramo to da riješimo napolju, svakako danas”, rekao je Tramp, dok je Obama klimao glavom.

Tokom Trampovog prvog mandata, on se povukao iz Obaminog nuklearnog sporazuma s Iranom i Pariskog klimatskog sporazuma, iako nije jasno da li su o tim sporazumima raspravljali.

Frimen, koji živi u Londonu, rođen je gluv i već 16 godina radi kao sertifikovani ekspert Univerzitetskog koledža u Londonu za svjedočenje u sudskim slučajevima, policiji i za novinare.

Tramp i Obama su godinama javno imali zategnute odnose — Tramp je optuživao Obamu da je naredio federalnim agentima da “špijuniraju” njegovu predsjedničku kampanju 2016. zbog navodnih veza s Rusijom. Tramp često koristi Obamino puno ime, s naglaskom na srednje ime Husein.

S druge strane, Obama je šokirao javnost kada je na Demokratskoj konvenciji u avgustu djelovalo da pravi nepristojnu šalu na račun svog nasljednika, podsmijavajući se njegovoj “čudnoj opsesiji veličinom mase”, držeći ruke na udaljenosti od oko desetak centimetara.

Obama se takođe u oktobru rugao Trampu zbog njegovih dugih govora, nazivajući ih sličnim onima Fidela Kastra — “samo traju i traju” — i njegovim “neprestanim pokušajima da vam nešto proda”, poput zlatnih patika i Trampovih Biblija, prenosi Telegraf.

Vlada Poljske saopštila je da će najviši predstavnici Izraela, uključujući premijera Benjamina Netanjahua, moći da slobodno i bezbjedno učestvuju u obilježavanju 80 godina od oslobođenja nacističkog logora smrti Aušvic.

Poljski predsjednik Anžej Duda zatražio je od Vlade da osigura da Netanjahu može da prisustvuje godišnjici bez straha od hapšenja po nalogu Međunarodnog krivičnog suda.

Međunarodni krivični sud izdao je u novembru naloge za hapšenje Netanjahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta, kao i lidera Hamasa Ibrahima el Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u sukobu u Pojasu Gaze.

“Blumberg” je izvijestio da je Duda pisao premijeru Tusku i rekao da Poljska treba da obezbijedi da Netanjahu može da “neometano” prisustvuje komemoraciji u Aušvicu 27. januara s obzirom na izuzetnu prirodu događaja.

Malgoržata Papročka, šef Dudinog kabineta, potvrdila je državnoj novinskoj agenciji PAP da je takvo pismo poslato.

Vlada je usvojila odluku o tom pitanju, ali se ona ne odnosi direktno na Netanjahua ili nalog za hapšenje iz Međunarodnog krivičnog suda.

Tusk je rekao novinarima da će, prema informacijama iz Ambasade Izraela, tu zemlju predstavljati ministar obrazovanja.

Srna