Connect with us

Politika

Zakon o stranim agentima UDALJAVA BIH OD EU

Usvajanje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji se popularno zove zakon o stranim agentima, koji će se na poslaničkim klupama naći u narednom periodu, mogao bi Bosnu i Hercegovinu dodatno udaljiti od Evropske unije.

Naime, u Gruziji je prije nekoliko dana, uprkos masovnim protestima građana, usvojen sličan zakon, a Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, rekao je da bi njegova primjena mogla zemlju udaljiti od EU.

“Kako će se Gruzija dalje kretati, u vašim je rukama. Mi pozivamo vlasti Gruzije da ovaj zakon povuku”, rekao je juče Borel. Slično upozorenje izdao je i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje EU. Ministri spoljnih poslova Litvanije, Letonije, Estonije i Islanda pozvali su vlasti Gruzije da odustanu od ovog zakona, za koji kažu da bi zemlju vratio u prošlost i udaljio od EU.

Kada je riječ o zakonu u Srpskoj, EU je u nekoliko navrata pozivala vlasti da od njega odustanu, takođe ističući da bi on mogao da utiče na evropske integracije. Više međunarodnih organizacija je u analizi zakona ocijenilo da su mnoge odredbe formulisane tako da onemoguće rad kritički nastrojenih nevladinih organizacija, iako je formalno zakon predstavljen kao da samo želi da poveća transparentnost.

Peter Stano, portparol Evropske komisije, izjavio je prilikom rasprave o nacrtu ovog zakona da je EU ozbiljno zabrinuta najavama njegovog usvajanja i pozvao narodne poslanike da ga ne usvoje.

“Poštovanje ljudskih prava, sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam, kao i okruženje koje omogućava organizacijama civilnog društva da slobodno djeluju, ključni su stubovi demokratskog društva. Izražavamo žaljenje zbog nedavnog stupanja na snagu izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske, kojima se ponovo uvode krivične kazne za klevetu, koje su nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu, te predstavljaju korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad u zaštiti osnovna prava. Oni su u suprotnosti sa očekivanjima koja su pratila davanje statusa kandidata za članstvo u EU”, rekao je on.

I Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u BiH je ozbiljno zabrinuta usvajanjem ovog zakona, a Brajan Ageler, šef misije, nedavno je izjavio da bi ovaj zakon ozbiljno ugrozio osnovna ljudska prava.

“Zakon veoma otežava, ako ne i čini nemogućim organizacijama civilnog društva da sarađuju sa međunarodnim organizacijama, uključujući OEBS, ili da rade na bilo kom pitanju ljudskih prava. Kao država članica OEBS-a, BiH se obavezala da će poštovati relevantne međunarodne standarde ljudskih prava i opredjeljenja OEBS-a u pogledu ljudskih prava”, rekao je on.

I američki zvaničnici su nedavno upozorili na opasnosti koje bi ovaj zakon mogao imati. Nedavno je Elizabet Alen, podsekretarka u Stejt departmentu SAD za javnu diplomatiju, “Nezavisnim” izjavila da će njena zemlja pomno pratiti kako će se dalje odvijati koraci u vezi sa ovim zakonom, a prema njenom mišljenju, radi se o sličnom zakonu kakav imaju Rusija i druge zemlje koje su usklađene s ruskom politikom.

Adnan Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost rekao je da je EU u izvještaju iz novembra prošle, ali i marta ove godine, jasno rekla da je taj zakon i slični zakoni koji su bili u proceduri ne samo u suprotnosti s evropskim putem, nego i u dostizanju evropskih standarda. Iako je EU, kako je podsjetio, prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa i odobravanja početka pregovora izjavila da oni nisu odlučujuće uticali, nova situacija s Gruzijom pokazuje da se stvari mijenjaju. Podsjetio je i da je EU u fokus novog plana za rast stavila pitanja temeljnih ljudskih prava.

“Zato ne bi nikom trebalo biti iznenađenje da ovaj zakon i drugi slični zakoni budu adresirani u toku implementacije plana za rast. Na kraju se sve svodi na pitanje koliko je bitno vlastima u RS održavanje evropskog puta u odnosu na ove zakone koje planiraju da usvoje”, rekao je on.

Igor Davidović, bivši ambasador BiH u EU iz RS i predsjednik nevladine organizacije Demokratski centar, koja u utorak organizuje panel na ovu temu, kazao je “Nezavisnim” da bi upozorenje EU Gruziji trebalo da služi kao opomena i donosiocima zakonodavnih odluka u RS.

“Nažalost, RS na sebe preuzima auru krivice jer je riječ o zakonu koji dolazi u nizu autoritarnih zakona. Svi će oni otežati ili potpuno eliminisati rad onih koje vlasti ocjenjuju kao nepoželjne. Osim toga, to, nažalost, neće doprinijeti boljoj slici demokratskih standarda u RS i predstavlja ozbiljnu prepreku u pokretanju pregovora BiH s EU”, kazao je on. Dodao je da civilni sektor reaguje koliko može, ali da je evidentan određen stepen zastrašenosti.

Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog odbora Banjaluka, kaže za “Nezavisne” da se boji da će ovaj zakon, ako bude usvojen, ne samo udaljiti BiH od EU, nego bi mogao ugroziti poslovni ambijent u RS i BiH, a možda dovesti i do vraćanja viza za građane BiH.

“Posljedice su ozbiljne, na njih smo upozoravali i kada se usvajao zakon o kriminalizaciji klevete. Oni nisu slušali ni nas ni međunarodnu zajednicu, nekad se čini da to rade samo da se inate. U svakom slučaju, mislim da se udaljavamo od EU”, rekao je on.

Politika

Počelo GAŠENJE RAČUNA firmama iz RS sa američke “CRNE LISTE”

Samo dan nakon što je više kompanija koje se dovode u vezu sa sinom predsjednika Republike Srpske, Igorom Dodikom, stavljeno na OFAC-ovu “crnu listu”, IT firmi “Sirius 2010” ugašeni su računi u Procredit banci.

Prema izvještaju LRC-a, sankcionisani “Sirius 2010” je ekspresno ostao bez tri računa u ovoj banci, što će se najvjerovatnije dogoditi i sa preostalih deset otvorenih u drugim bankama, prenosi Capital.

Inače, “Sirius 2010” nosilac je projekta sprovođenja druge faze digitalizacije u vrijednosti od 25,8 miliona KM, zbog čega je ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto od njih odmah tražio da se izjasne jesu li u stanju realizovati uslove iz tenderske dokumentacije.

Ova kompanija zadužena je i za buduće održavanje fiskalnih kasa i sistema, što u trenutnoj situaciji dolazi pod znak pitanja.

Uz “Sirius 2010”, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD pod sankcije je stavila i “Prointer ITSS”, medijsku kuću “Una World”, “Infinity International Gruop” i “Infinity Media”, zatim “K-2 Audio Company” na koju je prebačena ranija sankcionisana “Alternativna televizija”, te “Kaldera Company”, koja je u većinskom vlasništvu “Prointera”.

Nastavi čitati

Politika

MINISTRE, GDJE SU ODGOVORI? Košarac ćuti na Bosićevo pitanje o imenovanju kontroverznog Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami

Predsjedništvo BiH smijenilo je nedavno počasnog konzula BiH u Panami, Fatiha Kola, zbog sumnje da je u vezi sa narko kartelom, ali su i dalje mnoga pitanja bez odgovora.

Među njima i ona koja je ministru spoljne trgovine i ekonomskih odbosa BiH Staši Košarcu postavio poslanik SDS u Predstavničkom domu BiH Mladen Bosić.

Zašto Košarcu? Prema nezvaničnim saznanjima, upravo je on lobirao kod srpskog člana Predsjedništva BiH, Željke Cvijanovića, da turski kontroverzni biznismen krajem 2023. na Predsjedništvu bude imenovan za počasnog konzula. Slučajno ili ne, Košarac je neposredno prije toga borabio baš u službenoj posjeti Panami, gdje mu je društvo pravio Kol.

-Nakon službene posjete i tokom službene posjete Košarac je izjavio da postoje velika interesovanja za ulaganje u Panamu i da postoje dobri programi za tako nešto – rakao je Bosić na jučerašnjoj sjednici PS BiH.

Kako je rekao „san svakog kriminalca je da postane konzul, a Fatih Kol očigledno jeste, jer je definisan kao perač novca najvećeg klana na ovim područjima koji je povezan sa trgovinom kokainom i protiv koga Tužilaštvo BiH vodi jasnu istragu“.

Pitanja
-Šta je bio razlog da se jedan takav čovjek, koji nema veze sa diplomatijom Bosne i Hercegovine, postavi na takvo mjesto u diplomatiji? – upitao je Bosić.

Bosić je upitao i šta je to što je BiH dobila da bi imenovala Fatiha Kola na to mjesto.

-Moje pitanje je upućeno ministru spoljne trgovine: Kolika je bila privredna razmjena između BiH i Paname u proteklih pet godina? Koji su ugovori potpisani u ovom periodu između ove dvije države? Kakva je uloga bivšeg počasnog konzula Fatiha Kola u razvoju ekonomskih odnosa između Bosne i Hercgeovine i Paname – upitao je Bopsić, uz podsjećanje da je Panama poznata država po pranju novca, kao of šor poreski raj, prenosi BN TV.

-Znači, da li je Fatih Kol trebao da vrši pranje novca za pojedince koji su u vlasti u Bosni i Hercegovini i to pranje novca koji je izvučen iz budžeta? To je pitanje koje ću uputiti nadležnim organima u BiH i Tužilaštvu BiH. Ja sam prije 20 dana tražio pismeni odgovor, nikakav odgvor na ovako jednostavno pitanje kolika je saradnja između Paname i BiH nisam dobio i sad sam postavio to kao usmeno pitanje. Neodgovaranje na ovo pitanje je svojevrsni odgovor na moje pitanje – istakao je Bosić, piše Slobodna Bosna.

Međunarodna policijska akcija
Podsjećamo, Fatih Kol smijenjen je jer se dovodi u vezu sa aferom “Crna kravata 2”.

Kol se navodno nalazi na spisku osoba protiv kojih je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o sprovođenju istrage zbog sumnje da se dovode u vezu sa narko kartelom Tito i Dino.

Kol se u trenutku provođenja međunarodne policijske akcije nije nalazio u BiH, ali se njegovo ime našlo u prijedlogu Tužilaštva za određivanje pritvora ili mjera zabrane, koje su tada prezentovane u Sudu, o čemu svjedoče i dokumenti.

Protiv Fatiha Kola Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o provođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko kartela kojim je iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito, tvrdi portal Istraga.ba.

Kada je u pitanju Kol, on se prije četiri godine dovodio u vezu s izgradnjom luksuznog hotela Hilton u starom jezgru Sarajeva, kod Katedrale Srca Isusova.

-Hotel će biti luksuzan i imaće pet spratova. U sklopu objekta će biti 40 soba, četiri suit sobe, parking s blizu 50 mjesta… Želio sam da sve bude kvalitetno. Zbog toga sam odabrao najbolju lokaciju u Bosni i Hercegovini. To mora biti baš luksuzno i stvarati dobru sliku o gradu Sarajevu – rekao je Kol za Kliks u aprilu 2020.

Košarac i Kol zajedno u Panami

Ministar Košarac je govorio da se na tendenciozan način dovodi u vezu sa imenovanjem Fatiha Kola za počasnog konzula BiH u Panami. Istakao je da su Kola na tu funkciju predložile vlasti Paname, a ne on.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

-U avgustu 2022. boravio sam u službenoj posjeti na poziv ministra trgovine i industrije Republike Paname. Činjenica je da sam od. 24 do 27. avgusta imao sastanke sa ministrom za trgovinu i industriju, ministrom za Panamski kanal i brojne druge sastanke, a po povratku na aerodrom i sa ministrom spoljnih poslova Paname. Kol jeste bio na tim sastancima – naveo je Košarac.

Tvrdi da je saznao iz medija da Tužilaštvo vodi istragu protiv Kola i pozvao je nadležne da rade svoj posao.

-Opozicija ima pravo da pokreće moju smjenu, a da li će to raditi zbog medijskih navoda i to je okej, ali ozbiljno razmišljam da pokrenem tužbu protiv onih koji me dovode u vezu sa takvim aktivnostima i Skaj aplikacijom. Ponavljam, o postupku protiv Kola sam saznao iz medija i neka svako odgovara. Ostavku ne namjeravam dati – rekao je Košarac 13. maja.

Nastavi čitati

Politika

9. JANUAR JE VOLJA NARODA: Miličević uputio poziv svim građanima Republike Srpske da potpišu peticiju

Predsjednik SDS Milan Miličević potpisao je u Tesliću peticiju kojom Srpska demokratska stranka brani 9. januar kao Dan Republike.

– Pozivam sve građane da svojim potpisom još jednom pokažu volju naroda da 9. januar ostane Dan Republike Srpske. Niko ne smije politički trgovati simbolima Republike Srpske jer su preskupo plaćeni. 9. januar je dio identiteta srpskog naroda i to nam niko ne može uzeti – poručio je Miličević nakon što je potpisao peticiju za očuvanje 9. januara kao Dana Republike.

Predsjednik SDS je uputio poziv svim građanima Republike Srpske da potpišu peticiju u svim opštinama i gradovima širom Republike Srpske koju organizuje Srpska demokratska stranka.

– Borba za znamenja SDS i borba za znamenja Republike Srpske su naša obaveza. Znamenja koja danas branimo su volja naroda i uslov opstanka Republike Srpske – zaključio je Miličević.

Nastavi čitati

Aktuelno