Connect with us

Politika

Zakon o stranim agentima UDALJAVA BIH OD EU

Usvajanje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji se popularno zove zakon o stranim agentima, koji će se na poslaničkim klupama naći u narednom periodu, mogao bi Bosnu i Hercegovinu dodatno udaljiti od Evropske unije.

Naime, u Gruziji je prije nekoliko dana, uprkos masovnim protestima građana, usvojen sličan zakon, a Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, rekao je da bi njegova primjena mogla zemlju udaljiti od EU.

“Kako će se Gruzija dalje kretati, u vašim je rukama. Mi pozivamo vlasti Gruzije da ovaj zakon povuku”, rekao je juče Borel. Slično upozorenje izdao je i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje EU. Ministri spoljnih poslova Litvanije, Letonije, Estonije i Islanda pozvali su vlasti Gruzije da odustanu od ovog zakona, za koji kažu da bi zemlju vratio u prošlost i udaljio od EU.

Kada je riječ o zakonu u Srpskoj, EU je u nekoliko navrata pozivala vlasti da od njega odustanu, takođe ističući da bi on mogao da utiče na evropske integracije. Više međunarodnih organizacija je u analizi zakona ocijenilo da su mnoge odredbe formulisane tako da onemoguće rad kritički nastrojenih nevladinih organizacija, iako je formalno zakon predstavljen kao da samo želi da poveća transparentnost.

Peter Stano, portparol Evropske komisije, izjavio je prilikom rasprave o nacrtu ovog zakona da je EU ozbiljno zabrinuta najavama njegovog usvajanja i pozvao narodne poslanike da ga ne usvoje.

“Poštovanje ljudskih prava, sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam, kao i okruženje koje omogućava organizacijama civilnog društva da slobodno djeluju, ključni su stubovi demokratskog društva. Izražavamo žaljenje zbog nedavnog stupanja na snagu izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske, kojima se ponovo uvode krivične kazne za klevetu, koje su nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu, te predstavljaju korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad u zaštiti osnovna prava. Oni su u suprotnosti sa očekivanjima koja su pratila davanje statusa kandidata za članstvo u EU”, rekao je on.

I Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u BiH je ozbiljno zabrinuta usvajanjem ovog zakona, a Brajan Ageler, šef misije, nedavno je izjavio da bi ovaj zakon ozbiljno ugrozio osnovna ljudska prava.

“Zakon veoma otežava, ako ne i čini nemogućim organizacijama civilnog društva da sarađuju sa međunarodnim organizacijama, uključujući OEBS, ili da rade na bilo kom pitanju ljudskih prava. Kao država članica OEBS-a, BiH se obavezala da će poštovati relevantne međunarodne standarde ljudskih prava i opredjeljenja OEBS-a u pogledu ljudskih prava”, rekao je on.

I američki zvaničnici su nedavno upozorili na opasnosti koje bi ovaj zakon mogao imati. Nedavno je Elizabet Alen, podsekretarka u Stejt departmentu SAD za javnu diplomatiju, “Nezavisnim” izjavila da će njena zemlja pomno pratiti kako će se dalje odvijati koraci u vezi sa ovim zakonom, a prema njenom mišljenju, radi se o sličnom zakonu kakav imaju Rusija i druge zemlje koje su usklađene s ruskom politikom.

Adnan Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost rekao je da je EU u izvještaju iz novembra prošle, ali i marta ove godine, jasno rekla da je taj zakon i slični zakoni koji su bili u proceduri ne samo u suprotnosti s evropskim putem, nego i u dostizanju evropskih standarda. Iako je EU, kako je podsjetio, prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa i odobravanja početka pregovora izjavila da oni nisu odlučujuće uticali, nova situacija s Gruzijom pokazuje da se stvari mijenjaju. Podsjetio je i da je EU u fokus novog plana za rast stavila pitanja temeljnih ljudskih prava.

“Zato ne bi nikom trebalo biti iznenađenje da ovaj zakon i drugi slični zakoni budu adresirani u toku implementacije plana za rast. Na kraju se sve svodi na pitanje koliko je bitno vlastima u RS održavanje evropskog puta u odnosu na ove zakone koje planiraju da usvoje”, rekao je on.

Igor Davidović, bivši ambasador BiH u EU iz RS i predsjednik nevladine organizacije Demokratski centar, koja u utorak organizuje panel na ovu temu, kazao je “Nezavisnim” da bi upozorenje EU Gruziji trebalo da služi kao opomena i donosiocima zakonodavnih odluka u RS.

“Nažalost, RS na sebe preuzima auru krivice jer je riječ o zakonu koji dolazi u nizu autoritarnih zakona. Svi će oni otežati ili potpuno eliminisati rad onih koje vlasti ocjenjuju kao nepoželjne. Osim toga, to, nažalost, neće doprinijeti boljoj slici demokratskih standarda u RS i predstavlja ozbiljnu prepreku u pokretanju pregovora BiH s EU”, kazao je on. Dodao je da civilni sektor reaguje koliko može, ali da je evidentan određen stepen zastrašenosti.

Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog odbora Banjaluka, kaže za “Nezavisne” da se boji da će ovaj zakon, ako bude usvojen, ne samo udaljiti BiH od EU, nego bi mogao ugroziti poslovni ambijent u RS i BiH, a možda dovesti i do vraćanja viza za građane BiH.

“Posljedice su ozbiljne, na njih smo upozoravali i kada se usvajao zakon o kriminalizaciji klevete. Oni nisu slušali ni nas ni međunarodnu zajednicu, nekad se čini da to rade samo da se inate. U svakom slučaju, mislim da se udaljavamo od EU”, rekao je on.

Politika

OD OBIČNOG SUKOBA DO KRIVIČNE PRIJAVE! Tužilaštvo formiralo predmet, direktor ŠG „Borja“ u velikim problemima!

Slučaj radnika Šumskog gazdinstva „Borja“ Aleksandra Stevića dobio je novu, mnogo ozbiljniju verziju. Nakon pravosnažne sudske odluke kojom je ŠG “Borja” naloženo da Stevića vrate na njegovo radno mjesto, te upozorenja da bi zbog neizvršenja mogla uslijediti i drakonska kazna od 100.000 maraka za “Šume RS”, u cijelu priču sada je uključeno i Okružno javno tužilaštvo Doboj.

Naime, Tužilaštvo je potvrdilo za Srpskainfo da je zaprimilo krivičnu prijavu protiv direktora ŠG “Borja” Gorana Jovića zbog sumnji u neizvršenje pravosnažne sudske presude.

– Ovom tužilaštvu podnesena je navedena krivična prijava i na osnovu iste formiran je predmet– navode u odgovoru iz dobojskog tužilaštva.

Ovim je slučaj iz radnog spora ušao u fazu provjera koje mogu imati krivičnopravne posljedice.

Tužilaštvo je kako je potvrđeno, već uputio zahtjev Policijskoj stanici Teslić za prikupljanje potrebnih obavještenja kako bi se provjerila osnovanost navoda iz krivične prijave.

Tek nakon što policija dostavi izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama, Tužilaštvo će odlučiti o daljem toku postupka i i donošenju tužilačke odluke u ovom predmetu.

Istovremeno, Jović odbacuje bilo kakvu namjeru da se presuda opstruiše i tvrdi da je preduzeće već preduzelo ono što je bilo moguće.

– Mi smo dio presude proveli, koji smo bili u mogućnosti. Tužilac Stević odbija da potpiše aneks ugovora o radu i mi smo od suda tražili da nam objasne na koji način da provedemo presudu. Znamo da je moramo provesti i ne bježimo od presude- rekao je Jović za Srpskainfo.

Direktor ŠG „Borja“ ističe i da on nije bio na čelu preduzeća kada je cijeli radni spor pokrenut.

– Ja sam došao prije godinu dana, a taj proces je pokrenut u vrijeme mog prethodnika- rekao je Jović.

Prema njegovom ranijem objašnjenju, Steviću je u više navrata ponuđeno potpisivanje aneksa ugovora, a nakon što ga nije prihvatio, dokument mu je poslat preporučenom poštom.

Stević, sa druge strane, insistira na izvršenju pravosnažne presude kojom je utvrđeno da je njegov ugovor iz juna 2024. godine bio nezakonit i naloženo je njegovo vraćanje na poslove saradnika za informatiku.

U međuvremenu je Osnovni sud u Tesliću zakazao ročište radi odlučivanja o prigovoru izvršenika, koje je održano danas.

U cijeloj priči posebno je značajno da se prema rješenju o izvršenju ŠG “Borja” suočava sa mogućom kaznom od 100.000 maraka ukoliko ne postupi po sudskoj odluci.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Politika

KRIJU TRAGOVE O MILIONIMA SA JAHORINE?! Tužilaštvo naprasno zatvorilo vrata za javnost u slučaju Eleka i Ljevnaića!

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da zatvori vrata za javnost u slučaju koji se vodi protiv Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, kao i u slučaju sumnjivih nabavki Olimpijski centar “Jahorina”, potvrđeno je za CAPITAL u ovom tužilaštvu.

U Tužilaštvu neotkrivanje informacija pravdaju osjetljivošću postupka i zaštitom učesnika u postupku.

“Radi se o predmetu koji je u fazi u kojoj bi otkrivanje pojedinosti o preduzetim i planiranim radnjama, kao i drugih informacija koje se odnose na sadržaj i tok postupanja, moglo ugroziti provođenje odnosno svrhu istrage“, tvrde u Tužilaštvu.

Dodali su da, imajući u vidu prirodu i osjetljivost predmetnog postupka, Tužilaštvo u ovom trenutku nije u mogućnosti javnosti saopštavati informacije čije bi objavljivanje moglo uticati na nesmetano i efikasno provođenje postupka, zaštitu učesnika u postupku ili druge zakonom zaštićene interese.

Obećavaju da će javnost o novim informacijama biti blagovremeno obaviještena kada za to prestanu postojati zakonske prepreke.

Takođe, smatraju da su ovakvim odgovorom u potpunosti udovoljili zahtjevu portala CAPITAL.

Podsjetimo, CAPITAL je nedavno saznao i objavio da su se istrage o sumnjivim milionskim nabavkama u Olimpijskom centru “Jahorina”, kao i predmet protiv ključnih ljudi Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, konačno pomaknuli s mrtve tačke.

Prema riječima našeg dobro upućenog sagovornika, u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo započeta su vještačenja u ovim predmetima – i to sa zapanjujuće tri godine zakašnjenja.

Zanimljivo je da je do ovog iznenadnog pomaka došlo upravo u trenutku kada SNSD, po direktnom nalogu Milorada Dodika, pokušava skloniti Eleka sa svih funkcija.

Podsjećamo, Nedeljko Elek je predsjednik Nadzornog odbora OC “Jahorina”, dok je Dejan Ljevnaić bivši direktor ovog centra.

Saga oko Elekove smjene traje od 12. jula, kada je objavljeno da je smijenjen s čela “Sarajevo-gasa”, nakon što su svi članovi Upravnog odbora glasali po Dodikovom nalogu. Mediji bliski vlasti tada su pompozno najavili i njegovo izbacivanje iz SNSD-a, kao i ekspresnu smjenu s pozicije u OC “Jahorina”. Do danas nijedna od tih smjena nije formalno sprovedena u djelo, što je podijelilo javnost u stavu da to pokazuje koliko je Elek jak ili koliko je Dodik slab.
Capital

Nastavi čitati

Politika

RECEPT ZA OSTANAK NA VLASTI! Milioni iz budžeta pljušte baš u izbornim godinama

Vladajući SNSD je juče, dva dana prije zvanične izborne kampanje, odlučio da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima isplati jednokratna pomoć od 100 i 150 maraka, što će budžet Republike Srpske koštati oko 16,5 miliona maraka.

Prosta računica zasnovana na podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS pokazuje da će 80.370 osnovaca dobiti nešto preko osam miliona maraka dok će za 33.886 srednjoškolaca biti isplaćeno oko pet miliona KM.

U Srpskoj prema procjenama studira oko 23.000 studenata, što na javnim što na privatnim fakultetima što znači da će po ovom osnovu biti isplaćeno 3,45 miliona KM.

Da podsjetimo, prethodno je Vlada donijela odluku da se penzionerima isplati jednokratna novčana pomoć koja je, u zavisnosti od visine penzije iznosila 80 ili 120 KM što je budžet opteretilo za dodatnih 31,4 miliona KM.

Kada se podvuče crta, ukupno će biti isplaćeno oko 48 miliona maraka koje prethodno nisu planirane budžetom već su došle kao naprasne odluke Vlade Republike Srpske i vrha SNSD-a koji je vodi.

Kada su penzioneri u pitanju, novčanu pomoć su dobijali i u ranijim izbornim godinama što jasno ukazuje da postoji obrazac koji je napravljen u cilju postizanja što boljeg izbornog rezultata.

Tako im je 2018. godine u septembru podijeljeno skoro 18 miliona maraka.

Četiri godine kasnije, odnosno 2022. godine novčanu pomoć su dobile i boračke kategorije i mladi od 16 do 29 godina za šta je izdvojeno 52,5 miliona KM.

Ovo dijeljenje novca se može smatrati kao svojevrsni odgovor na poteze gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji takođe dijeli novac Banjalučana mimo plana i po svojoj volji.

Tako je 1.898 prvačića u ovom gradu dobilo pravo na po 100 maraka jednokratne pomoći, što će u zbiru biti oko 200.000 maraka.

Zanimljivo je da je Stanivuković kritikovao činjenicu da je SNSD donio odluku prije sjednice Vlade iako i sam raspoređuje gradski novac često ignorišući mišljenje odbornika u Skupštini grada.
Capital

Nastavi čitati

Aktuelno