Connect with us

Politika

Zakon o stranim agentima UDALJAVA BIH OD EU

Usvajanje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji se popularno zove zakon o stranim agentima, koji će se na poslaničkim klupama naći u narednom periodu, mogao bi Bosnu i Hercegovinu dodatno udaljiti od Evropske unije.

Naime, u Gruziji je prije nekoliko dana, uprkos masovnim protestima građana, usvojen sličan zakon, a Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, rekao je da bi njegova primjena mogla zemlju udaljiti od EU.

“Kako će se Gruzija dalje kretati, u vašim je rukama. Mi pozivamo vlasti Gruzije da ovaj zakon povuku”, rekao je juče Borel. Slično upozorenje izdao je i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje EU. Ministri spoljnih poslova Litvanije, Letonije, Estonije i Islanda pozvali su vlasti Gruzije da odustanu od ovog zakona, za koji kažu da bi zemlju vratio u prošlost i udaljio od EU.

Kada je riječ o zakonu u Srpskoj, EU je u nekoliko navrata pozivala vlasti da od njega odustanu, takođe ističući da bi on mogao da utiče na evropske integracije. Više međunarodnih organizacija je u analizi zakona ocijenilo da su mnoge odredbe formulisane tako da onemoguće rad kritički nastrojenih nevladinih organizacija, iako je formalno zakon predstavljen kao da samo želi da poveća transparentnost.

Peter Stano, portparol Evropske komisije, izjavio je prilikom rasprave o nacrtu ovog zakona da je EU ozbiljno zabrinuta najavama njegovog usvajanja i pozvao narodne poslanike da ga ne usvoje.

“Poštovanje ljudskih prava, sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam, kao i okruženje koje omogućava organizacijama civilnog društva da slobodno djeluju, ključni su stubovi demokratskog društva. Izražavamo žaljenje zbog nedavnog stupanja na snagu izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske, kojima se ponovo uvode krivične kazne za klevetu, koje su nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu, te predstavljaju korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad u zaštiti osnovna prava. Oni su u suprotnosti sa očekivanjima koja su pratila davanje statusa kandidata za članstvo u EU”, rekao je on.

I Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u BiH je ozbiljno zabrinuta usvajanjem ovog zakona, a Brajan Ageler, šef misije, nedavno je izjavio da bi ovaj zakon ozbiljno ugrozio osnovna ljudska prava.

“Zakon veoma otežava, ako ne i čini nemogućim organizacijama civilnog društva da sarađuju sa međunarodnim organizacijama, uključujući OEBS, ili da rade na bilo kom pitanju ljudskih prava. Kao država članica OEBS-a, BiH se obavezala da će poštovati relevantne međunarodne standarde ljudskih prava i opredjeljenja OEBS-a u pogledu ljudskih prava”, rekao je on.

I američki zvaničnici su nedavno upozorili na opasnosti koje bi ovaj zakon mogao imati. Nedavno je Elizabet Alen, podsekretarka u Stejt departmentu SAD za javnu diplomatiju, “Nezavisnim” izjavila da će njena zemlja pomno pratiti kako će se dalje odvijati koraci u vezi sa ovim zakonom, a prema njenom mišljenju, radi se o sličnom zakonu kakav imaju Rusija i druge zemlje koje su usklađene s ruskom politikom.

Adnan Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost rekao je da je EU u izvještaju iz novembra prošle, ali i marta ove godine, jasno rekla da je taj zakon i slični zakoni koji su bili u proceduri ne samo u suprotnosti s evropskim putem, nego i u dostizanju evropskih standarda. Iako je EU, kako je podsjetio, prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa i odobravanja početka pregovora izjavila da oni nisu odlučujuće uticali, nova situacija s Gruzijom pokazuje da se stvari mijenjaju. Podsjetio je i da je EU u fokus novog plana za rast stavila pitanja temeljnih ljudskih prava.

“Zato ne bi nikom trebalo biti iznenađenje da ovaj zakon i drugi slični zakoni budu adresirani u toku implementacije plana za rast. Na kraju se sve svodi na pitanje koliko je bitno vlastima u RS održavanje evropskog puta u odnosu na ove zakone koje planiraju da usvoje”, rekao je on.

Igor Davidović, bivši ambasador BiH u EU iz RS i predsjednik nevladine organizacije Demokratski centar, koja u utorak organizuje panel na ovu temu, kazao je “Nezavisnim” da bi upozorenje EU Gruziji trebalo da služi kao opomena i donosiocima zakonodavnih odluka u RS.

“Nažalost, RS na sebe preuzima auru krivice jer je riječ o zakonu koji dolazi u nizu autoritarnih zakona. Svi će oni otežati ili potpuno eliminisati rad onih koje vlasti ocjenjuju kao nepoželjne. Osim toga, to, nažalost, neće doprinijeti boljoj slici demokratskih standarda u RS i predstavlja ozbiljnu prepreku u pokretanju pregovora BiH s EU”, kazao je on. Dodao je da civilni sektor reaguje koliko može, ali da je evidentan određen stepen zastrašenosti.

Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog odbora Banjaluka, kaže za “Nezavisne” da se boji da će ovaj zakon, ako bude usvojen, ne samo udaljiti BiH od EU, nego bi mogao ugroziti poslovni ambijent u RS i BiH, a možda dovesti i do vraćanja viza za građane BiH.

“Posljedice su ozbiljne, na njih smo upozoravali i kada se usvajao zakon o kriminalizaciji klevete. Oni nisu slušali ni nas ni međunarodnu zajednicu, nekad se čini da to rade samo da se inate. U svakom slučaju, mislim da se udaljavamo od EU”, rekao je on.

Related Topics:

Politika

ALEKSANDRA PANDUREVIĆ: Imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, oštro je kritikovala rukovodstvo stranke i njenog predsjednika Branka Blanušu, optužujući ga za kršenje Statuta i loš izborni rezultat, upozorivši da bi naredna sjednica Glavnog odbora mogla biti posljednja u sadašnjem sastavu.

Pandurevićeva kaže da se nakon izbora trebalo krenuti u pravcu konsolidacije i dobre analize grešaka i propusta, ali da se umjesto toga krenulo u nestatutarno djelovanje i dalje razvaljivanje Srpske demokratske stranke “po pitanju podvala koje vuče Blanuša u Bijeljini”.

Na pitanje da li ona ostaje u SDS-u, odgovorila je da je iz stranke niko ne može istjerati, ali da ne mora biti aktivna.

“Moje ljudsko dostojanstvo mi ne dozvoljava da budem dio stalnih kršenja Statuta. Statut je u slučaju Bijeljine prekršen i kod isključenja gospodina Petrovića i kod formiranja povjerenika i povjereništva”, kazala je za Klix.

Kazala je da ne želi da učestvuje u organima u kojima se sprovodi diktatura.

“Nažalost, imamo diktaturu”

“U ovom momentu, nažalost, imamo diktaturu. Bolje rečeno, imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a”, rekla je Pandurevićeva, dodajući da su nestatutarni bili i izbor kandidata za člana Predsjedništva BiH i formiranje lista.

Kao izlaz iz krize predlaže poništavanje svih nestatutarnih odluka, prije svega onih o Bijeljini, ostavke cijelog Predsjedništva stranke i to da privremeni organ provede nove izbore u stranci.

Blanuša, kaže, to ne može voditi.

Pandurevićeva je iznijela i sumnju da je isključenje Ljubiše Petrovića dio dogovora sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

“Ja se nakon svega pitam da li je glava Ljubiše Petrovića odsječena da bismo pravili kombinatorike s Miloradom Dodikom. Ja zaista imam sumnje da je ovo dio dogovora s Miloradom Dodikom, da mu se isporuči Bijeljina za nešto drugo”, rekla je za Klix.

Dodala je da ne pristaje da se stranka “prodaje i razvaljuje radi nekih fotelja koje u izmaglici nudi Milorad Dodik”.

Pandurevićeva kaže da je poraz bio predvidiv.

“Ako imate kandidata za predsjednika kojeg dva mjeseca nema u medijima, koji ne otvara nijednu temu… Nije u predizbornoj kampanji samo plaćeno, ako vi otvorite neku kvalitetnu temu, sami vas mediji zovu. Naš kandidat od 1. jula do 5. oktobra nije postojao u javnosti”, rekla je ona.

O odnosima sa Blanušom

Tvrdi da je Blanušu više puta upozoravala da će izgubiti izbore, i lično i u dva pisma.

Kaže da su ga članovi Gradskog odbora u Bijeljini još 23. juna upozorili da loše stoji među biračima i predložili da kandidaturu prepusti Milanu Miličeviću ili Ljubiši Petroviću.

“Gospodin Blanuša nam je tada rekao da će se ta trakavica zaboraviti za tri mjeseca”, rekla je, misleći na dugo nagađanje o kandidaturi lidera PSS-a Draška Stanivukovića.

Kampanju je ocijenila kao nevidljivu i bez jasnih poruka biračima. Kao najveću grešku navodi Blanušin odlazak kod Dodika tokom kampanje.

“Sa režimom se ne sarađuje. Kad su u pitanju neke politike, može se podržati, ali nema razloga da se zbog toga grlimo i ljubimo s Miloradom Dodikom. Milorad Dodik koga god zagrli, i uguši ga”, rekla je.

Taj potez pripisuje Blanušinom političkom neiskustvu i naivnosti, ali i tome što odluke donosi sam.

“Da je bilo koga pitao od članova Predsjedništva za taj odlazak kod Dodika, ja vam garantujem da bi mu svi rekli da to ne radi”, kazala je, dodajući da je, ako stranci nisu davana sredstva iz budžeta, trebalo zakazati sastanak u Vladi, otići kod ministrice Vidović i održati pres-konferenciju o tome da režim onemogućava kampanju. “I budete još žrtva”, kazala je.

Prema njenim riječima, prioritet SDS-a mora biti konsolidacija, kadrovska obnova i otvaranje stranke novim ljudima.

“Milorad Dodik nije pobijedio zato što je jak i što ima povjerenje, nego je pobijedio što je alternativa bila nikakva, nekvalitetna”, zaključila je Pandurevićeva.

Dodala je da sa Blanušom nema nikakvu komunikaciju od 1. jula.

Nastavi čitati

Politika

ŠUME UMJESTO PROFITA PRAVE DUGOVE: Kresojević pita ko će vratiti 82 miliona KM

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao novo zaduženje „Šuma Srpske“, poručivši da javno preduzeće koje raspolaže ogromnim prirodnim bogatstvom umjesto da puni budžet – sve više zavisi od kredita.

„U ‘Šumama Srpske’ najbrže rastu kamate! Umjesto da šume pune budžet, rukovodstvo puni džepove bankama“, poručio je Kresojević.

Kako navodi, „Šume Srpske“ planiraju novi kredit od 55 miliona KM uz kamatnu stopu od 8,8 odsto, zbog čega bi ukupna obaveza prema banci trebalo da naraste na oko 82 miliona KM.

Od 55 miliona kredita, čak 40 miliona ide na stare dugove

Prema Kresojevićevim navodima, najveći dio novog zaduženja neće biti iskorišten za razvoj i nova ulaganja, već za saniranje ranijih obaveza.

„Od tog novca, čak 40 miliona KM ide na vraćanje starih dugova“, istakao je narodni poslanik.

Takva struktura zaduženja, smatra Kresojević, otvara pitanje kako je javno preduzeće koje raspolaže jednim od najvrjednijih prirodnih resursa Republike Srpske došlo u situaciju da nove kredite koristi za vraćanje starih dugova.

„Šume su nam ostavili preci, a potomcima ostavljaju dugove“

Kresojević je posebno kritikovao način upravljanja „Šumama Srpske“, koristeći izrazito oštar ton.

„Jedan čovjek je svojevremeno rekao da u ‘Šumama Srpske’ djeluje ‘organizovana banda’. Izgleda da je ta ‘banda’ ostavila tolike dugove da će ih i šume naših unuka otplaćivati“, poručio je.

Dodao je:

„Šume su nam ostavili preci, a ovo rukovodstvo potomcima ostavlja dugove!“

Prema njegovoj ocjeni, paradoks je u tome što preduzeće koje bi trebalo da ostvaruje prihod od prirodnog bogatstva sve više novca mora tražiti od banaka.

„Umjesto da od šuma živimo, došli smo dotle da šume moraju da žive na kredit“, naveo je Kresojević.

Zašto se proziva samo direktor iz SP-a?

Kresojević je otvorio i pitanje političke odgovornosti za stanje u „Šumama Srpske“, posebno zbog činjenice da se u javnosti najviše proziva aktuelni direktor Blaško Kaurin, kadar Socijalističke partije.

„Posebno je zanimljivo da ATV direktora ‘Šuma Srpske’ iz Socijalističke partije naziva ‘grobarom’, a odgovornosti kadrova SNSD-a nema?“, upitao je Kresojević.

Njegova poruka tako ide i šire od samog kredita – prema pitanju ko je godinama donosio odluke u ovom javnom preduzeću i ko bi trebalo da snosi političku odgovornost za nagomilane obaveze.

Javno preduzeće sa ogromnim prirodnim resursom sada se zadužuje da bi vraćalo stare dugove, dok će konačni račun, kroz nove obaveze i kamate, na kraju plaćati građani Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

IZBORNA MAGIJA?! CIK naredio hitno ručno brojanje na 246 biračkih mjesta! U kutijama više listića nego birača!

Centralna izborna komisija (CIK) BiH naredila je Glavnom centru za brojanje da ručno prebroji glasačke listiće na 246 biračkih mjesta, na kojima je utvrđeno da je broj listića za više od dva posto veći od broja birača koji su glasali.

Uočene razlike
Naredba je donesena danas na 78. sjednici CIK-a BiH. Glavni centar za brojanje treba utvrditi tačan odziv birača na tim biračkim mjestima i ponovo utvrditi rezultate glasanja.

Razlike između broja glasačkih listića i broja birača uočene su u izvještajima iz informacionog sistema, saopćeno je iz CIK-a BiH.

Kako su pojasnili, odluka je donesena nakon što je Komisija, u okviru redovne kontrole i obrade izbornog materijala, analizirala rezultate dobijene elektronskim putem, odnosno skeniranjem glasačkih listića.

Brojanje u Zetri
Kontrolno ručno brojanje obuhvatiće različite izborne nivoe, a spisak biračkih mjesta sastavni je dio naredbe.

Brojanje će biti provedeno u Glavnom centru za brojanje u Zetri, dok će dinamiku brojanja utvrditi direktor ove institucije, prenosi Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno