Politika
ZAKON O SUDU BIH posljednja “evropska” prepreka za vlast, misterija je NADLEŽNOST NOVE SUDSKE INSTITUCIJE
Za vladajuću koaliciju na nivou BiH ostalo je da usvoje još jedan od “evropskih zakona” kako bi bili sigurni u dobru volja Brisela u vidu odluke o započinjanju pristupnih pregovora, krajem marta.
pitanju je zakon o Sudu BiH, ili zakon o sudovima BiH, kako ga političari nazivaju u javnosti.
Nakon usvajanja novog Zakona o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto se pismom evropskom komesaru Oliveru Varheljiju pohvalila velikim uspjehom BiH. I još mu je obećala da će se zakon o Sudu BiH u utorak naći na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara.

Međutim, moguće je da se Krišto preračunala. Njen zamjenik, ministar Staša Košarac, odmah je pojasnio da radna grupa za pravosuđe još nije usaglasila tekst zakona o sudu BiH i da bi bilo pretenciozno da se neka neusaglašena verzija nađe na dnevnom redu prve naredne sjednice Savjeta ministara.
Šta znači to da će se apelaciono odjeljenje baviti samo propisima koje usvoji PS BiH?
– Ako Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o sudovima BiH u verziji koju najavljuje Staša Košarac, to jest u verziji da će se Apelaciono odjeljenje Suda BiH, ili Viši sud BiH (još se ne zna hoće li biti odjeljenje ili Viši sud), baviti, a to znači primjenjivati samo zakone koje usvoji Parlament BiH, to će pravno značiti da se nijedan akt Kristijana Šmita neće moći primjenjivati u bilo kom postupku pred Sudom BiH. Jer nijedan od Šmitovih akata nije usvojila Parlamentarna skupština BiH – kaže za Srpskainfo profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

Upravo zato takve odredbe, a i zakon u cjelini, smatra Blagojević, sigurno neće biti prihvaćen od bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH, što u konačnom znači da taj zakon sigurno neće biti usvojen.
Ocjenjuje vrlo zanimljivom zbrku oko toga da li je apelaciono odjeljenje Suda BiH ili je viši sud BiH, mada je gotovo siguran da će biti viši sud BiH.
– I još nešto je veoma važno. Nadležnosti Suda BiH, a naročito da li će taj sud po ovom zakonu imati nadležnost da sudi “u imovinskim sporovima između BiH i entiteta” ili će, kao do sada, biti nadležan samo za “sporove između entiteta i institucija BiH u vršenju njihovih javnih ovlašćenja” – kaže Blagojević.
Prema njegovim riječima, prva mogućnost nikako ne bi bila dobra za Srpsku.
Politika
UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE
Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.
On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.
“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.
Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.
“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.
Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.
“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne
Politika
IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora
Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.
Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.
U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.
“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.
Politika
EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći
Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.
Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.
– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.
Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.
Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.
Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka2 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti2 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet2 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet1 dan agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet1 dan agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
