Osnovica boračkog dodatka u Republici Srpskoj od marta naredne, izborne godine, biće „povećana“ na 4,5 KM po mjesecu provedenom u ratu. Demobilisani borci Vojske Republike Srpske tako će, u prosjeku, dobijati maksimalno oko 200 KM mjesečno – iznos koji, uz najavljeno poskupljenje struje i rast troškova, ne može pokriti ni osnovne životne potrebe.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, poručuje da se vlast već godinama krije iza floskula o „brizi o borcima“, dok realnost govori suprotno.

„Vlast bi rekla da je ovo briga o borcima. Jeste – ako izuzmemo činjenicu da oko 14.000 ljudi živi isključivo od tog dodatka. Sa najavljenim poskupljenjem struje to nije dovoljno ni za osnovne troškove. Ista ili slična sudbina pogađa i ratne invalide. Dok god se život borca svodi na simbolične iznose i predizborna obećanja, vlast nema pravo da govori o ‘brizi’. Poštovanje se mjeri djelima, a djela uporno izostaju.“

Drinić podsjeća i na dugogodišnje propuste institucija koje bi trebalo da štite porodice poginulih boraca.

„Samo u Banjoj Luci godinama stoji 15 praznih stanova za porodice poginulih boraca, jer resorno ministarstvo nije uradilo svoj posao. U najvećem gradu Srpske napravili smo bazu nezaposlene djece poginulih boraca, jednokratno ih pomogli sa 1.000 KM i pokrenuli sistemsko zapošljavanje. Sve institucije dobile su poziv da se uključe. Ni odgovor nismo dobili. Toliko o SNSD-ovoj politici ‘poštovanja’ prema onima koji su stvorili Republiku Srpsku.“

Dok vlast najavljuje nova povećanja i hvali se navodnim napretkom, hiljade boraca i njihovih porodica i dalje žive na ivici egzistencije, čekajući da obećanja konačno zamijene konkretna djela.

U javnosti ponovo odjekuje tema droga i javnih funkcija, posebno nakon najave da će se 2026. godine učenici drugog i trećeg razreda srednjih škola u Republici Srpskoj testirati na prisustvo narkotika. Ova najava otvorila je pitanje da li su i oni koji donose odluke spremni da prođu kroz isti proces.

Tim povodom provjereno je koliko su narodni poslanici spremni na dobrovoljno testiranje, a najjasniji i najkonkretniji stav iznio je član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, Slaviša Marković.

Marković je poručio da testiranju moraju biti podvrgnuti svi nosioci javnih funkcija i da to treba da bude zakonski uslov za imenovanje na najviše pozicije u Republici Srpskoj:

„Svi narodni poslanici, čak i direktori svih javnih preduzeća treba da se testiraju i da to bude uslov za imenovanje na ključne funkcije u Republici Srpskoj.“

Naglasio je da upravo poslanici treba da budu prvi koji će dati primjer:

„Najbolje bi bilo da mi pristanemo u Skupštini da se testiramo, pa onda da vidimo. Oni koji ne budu pristali vjerovatno imaju razlog zašto odbijaju.“

Reakcije drugih poslanika

Iako je Markovićev stav najdirektniji, većina poslanika različitih stranaka poručila je da nema ništa protiv testiranja:

Nenad Stevandić poručio je da je spreman da bude testiran „kad god i ko god želi“.

Srđan Mazalica ističe da „nema nikakav problem“ sa testiranjem.

Dragan Galić kaže da bi „istog momenta pristao“.

Petko Rankić naglašava da „droge u Skupštini nema i nije je nikada bilo“.

Nebojša Vukanović podsjetio je da se već sam testirao na 10 vrsta droga i da bi to ponovio.

Radislav Dončić smatra da u parlamentu vjerovatno nema konzumenata, ali podržava obavezno testiranje.

Mirsad Duratović ističe da će se testirati „i mimo NSRS ako treba“.

Širi kontekst – slučaj „Đajić i droga u UKC-u“

Ova tema posebno se rasplamsala nakon slučaja „Đajić i droga u UKC RS“, kada se u javnosti pojavio snimak na kojem se ispred tadašnjeg direktora UKC-a iznosi kesa sa bijelom praškastom materijom. Taj slučaj otvorio je veliku raspravu o odgovornosti funkcionera i potrebi sistemskog testiranja svih nosilaca javnih funkcija.

Pored brojnih reakcija, poruka Slaviše Markovića iz Pokreta Sigurna Srpska ostaje najjasnija:

Testiranje na drogu mora postati obavezan uslov za sve koji žele da obavljaju javne funkcije – od narodnih poslanika do direktora javnih preduzeća.

Kako će javnost i institucije odgovoriti na ovaj prijedlog, ostaje da se vidi, ali je izvjesno da je tema ušla u fokus i da će biti jedna od ključnih u narednom periodu.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je reagovao na najavljene zakonske izmjene koje, kako tvrdi, direktno umanjuju finansijske i administrativne nadležnosti gradova i opština u Republici Srpskoj.

– Radi se o napadima na Banjaluku. Ovo je zakon koji treba da razvlasti Banjaluku i ostale gradove i opštine. Naš izvorni prihod su građevinske dozvole, a sada nam vlast i to oduzima – poručio je Stanivuković.

On ističe da najavljene izmjene znače da će Vlada RS preuzeti dio ključnih poslova i prihoda lokalnih zajednica, što bi, kako kaže, imalo ozbiljne posljedice po budžet i funkcionisanje grada.

– Koliko će prihoda, poslova i nadležnosti nama da uzme Vlada? Miniću i ostala ekipo, zašto radite protiv naroda Banjaluke? – upitao je Stanivuković, naglašavajući da će se protiv ovakvih rješenja boriti svim raspoloživim sredstvima.

Gradonačelnik dodaje da očekuje reakciju i podršku odbornika, ali i građana, jer se, kako kaže, radi o pitanju koje prevazilazi stranačke razlike i direktno utiče na život svih stanovnika najvećeg grada Srpske.