Mardž Simpson ne ide nikuda. Uprkos naglom porastu paničnih komentara na internetu da je majka porodice Simpson umrla u finalu 36. sezone, ništa slično se nije dogodilo. Producenti serije Simpsonovi potvrđuju da je Mardž i dalje i te kako živa – i da će biti tu još dugi niz godina, a vjerovatno će nadživjeti sve nas.

To je i zvanična izjava izvršnog producenta Simpsonovih, Meta Selmana.

“Očigledno je da su svi budući događaji u Simpsonovima spekulativne fantazije i svaki put su različiti”, rekao je Selman. “Mardž vjerovatno nikada više neće biti mrtva. Jedino mjesto gdje je Mardž mrtva je u jednoj epizodi iz budućnosti koja je emitovana prije šest nedjelja.“

U stvari, priča o smrti Mardž počela je da se širi tek posljednjih dana, iako je finale 36. sezone, pod nazivom “Estranger things”, emitovano 18. maja.

U toj epizodi – koju je napisao Tim Long, a režirao Metju Nastuk – Bart i Liza se postepeno udaljavaju kada prestanu zajedno da gledaju “Ičija i Skrečija”. Iako se dogovore da očuvaju svoj odnos, udaljavaju se nakon što Mardž umre. Godinama kasnije, Liza je komesarka NBA lige, a Bart vodi neregistrovani dom za stare, u kojem živi Homer. Bart i Liza su i dalje otuđeni kada se ona vrati da održi govor u osnovnoj školi Springfild, ali pošto pronađe video-snimak koji je Mardž snimila s porukom da vode računa jedno o drugome, ponovo uspostavljaju svoj odnos. Mardž, u međuvremenu, sve to posmatra iz raja — dok ima aferu sa Ringom Starom.

S obzirom na to koliko su Simpsonovi u posljednjim sezonama eksperimentisali sa pričama — otvaranje 36. sezone se pretvaralo da je finale serije — gledaoci bi već trebalo da budu naviknuti na ovakve kreativne skokove. Ali činjenica da Mardž umire u epizodi šokirala je dio publike, što je dovelo do toga da pojedini sajtovi bez šireg konteksta prenesu vijest da je ona zaista mrtva.

“Evo mog mišljenja: sajtovima su potrebni klikovi, a naslovi donose klikove”, rekao je Selman. “A onda na kraju članka mogu da objasne da je naslov bio obmanjujući. Svaki medij koji je objavio tu priču znao je da Mardž nikako nije mrtva. Svi su to znali, ali su ipak objavili takav naslov.“

Ipak, s vedrije strane, Selman priznaje da je to dobar znak da su Simpsonovi i dalje važan dio pop kulture. U aprilu je televizija Foks obnovila Simpsonove za još četiri sezone, a to znači da će Simpsonovi ići do 40. sezone – i Mardž, koju skoro četiri decenije glasom oživljava Džuli Kavner, biće tu sve vrijeme.

“Pretpostavljam da to pokazuje koliko ljudima znači Mardž”, rekao je Selman. “Na kraju dana, možda je to čak i dobro za posao, čak i kad ovakve bizarne, obmanjujuće priče postanu viralne!”

Podsjetimo, postoji samo nekoliko smrtnih slučajeva u seriji koji su ostali trajni, poput Mod Flanders i Edne Krabapel, prenosi Nova.rs.

Tehnologija napreduje svakog dana, a s njom se mijenjaju i naše svakodnevne navike.

Pametni uređaji, digitalna rješenja i umjetna inteligencija postupno zamjenjuju alate i predmete koje smo decenijama uzimali zdravo za gotovo. Donosimo pregled stvari koje bi uskoro mogle postati stvar prošlosti.

Ključevi
Tradicionalni metalni ključevi sve češće ustupaju mjesto pametnim bravama i biometrijskim sistemima. Prepoznavanje otiska prsta, lica ili korištenje beskontaktnih kartica postaje standard u novim zgradama i vozilima. Sigurnije, brže i jednostavnije, a ključevi polako odlaze u zaborav.
Papirnati računi
Digitalni računi postaju sve češći u trgovinama, a uz prednosti poput lakšeg pohranjivanja i pretraživanja, sve manje ima potrebe za štampanim potvrdama. Osim praktičnosti, prelazak na digitalno doprinosi i zaštiti okoliša.
Gotovina i bankovne kartice
Pametni telefoni i satovi sa digitalnim novčanicima omogućuju beskontaktno plaćanje gotovo svugdje. Sve više kompanija prelazi na bezgotovinsko poslovanje, a fizički novac i plastične kartice gube na važnosti.
Daljinski upravljači
Pametni televizori danas se mogu kontrolisati telefonima ili glasom. Potraga za izgubljenim daljinskim postaje nepotrebna jer se uređaji sve više oslanjaju na aplikacije i glasovne asistente.
Šifre
Kombinacije slova, brojeva i simbola koje teško pamtimo uskoro će zamijeniti biometrijski sistemi. Otisak prsta, prepoznavanje lica ili čak skeniranje oka nude veću bezvjednost i jednostavniju upotrebu.
Redovi na aerodromima
Zahvaljujući vještčkoj inteligenciji i biometriji, procesi identifikacije na aerodromima postaju znatno brži. Primjer je aerodrom u Dubaiju, gdje pametni tuneli omogućuju prolazak granične kontrole u samo 15 sekundi – bez vađenja dokumenata.
Fiksni telefoni
Još uvijek prisutni u ponekim domovima i uredima, fiksni telefoni gube trku s mobilnim uređajima. Kako starije generacije nestaju, sa njima bi mogao otići i klasični telefonski aparat.
Faks uređaji
Iako su već odavno tehnološki zastarjeli, faks uređaji još se povremeno koriste u administraciji. Međutim, zahvaljujući e-mailu i digitalnom potpisivanju dokumenata, sve su rjeđi i vjerovatno će uskoro potpuno nestati.
Veliki tvrdi diskovi
Pohrana podataka seli se u oblak. Umjesto gigabajta na fizičkim uređajima, sve više korisnika bira cloud usluge koje nude brz, siguran i dostupan pristup s više uređaja – od Netflixa i Spotifya do iClouda i Google Drivea.

Ove ptice nisu samo simboli misterije, neki od njih znaju da imitiraju ljudski govor i ostave vas bez riječi.

Kad pomislimo na ptice koje imitiraju ljudski govor, papagaji su obično prvi koji nam padnu na pamet. Međutim, u sjeni njihove šarenosti krije se crna, ponekad zlokobna silueta – vrana ili gavran – koji može da vas pozdravi ljudskim glasom, nasmije se kao čovjek, pa čak i “razgovara” s vama.

Ove ptice, pripadnici porodice Corvidae, odavno su poznate po svojoj izuzetnoj inteligenciji. Naučnici ih često porede sa majmunima kada je u pitanju snalažljivost, pamćenje i sposobnost rješavanja problema. No, jedna njihova osobina posebno fascinira, a to je sposobnost da oponašaju ljudski govor.

Kako vrane nauče da pričaju?

Za razliku od papagaja, vrane i gavrani koji pričaju najčešće su odrasli blizu ljudi – u dvorištima, zoološkim vrtovima, ili rehabilitacionim centrima. Rijetko ih viđamo kao kućne ljubimce, ali kad su dovoljno dugo u kontaktu s ljudima, mogu naučiti da oponašaju riječi i zvukove koje često čuju.

Primjera ima širom svijeta. U Еngleskoj, jedan gavran u utočištu za ptice postao je prava atrakcija jer pozdravlja posjetioce riječima “Hello!” i “Come on!”. Postoje i snimci vrana koje oponašaju zvuk telefona, smijeh, pa čak i lavež psa.

Zvukove proizvode pomoću kompleksnog sistema mišića u dušniku, što im omogućava zavidan raspon imitacija, uključujući i ljudski glas.

Zagonetni genijalci

Njihova sposobnost govora nije jedina stvar koja ih izdvaja. Vrane koriste alate, planiraju unaprijed, znaju da prepoznaju lica ljudi, pa čak i da “pamte” ko im je učinio uslugu – ili naudio. Imaju rituale žaljenja kada neko iz njihovog jata ugine, a poznate su i po prenošenju informacija kroz generacije.

U eksperimentima, pojedine vrane su koristile kamenčiće da podignu nivo vode u čaši i dohvate plivajući mamac, što je oblik razmišljanja koji podrazumijeva razumijevanje uzroka i posljedice.

Mitovi i stvarnost

U narodnim vjerovanjima, vrane su često viđene kao simbol smrti, nesreće ili promjene. U mnogim kulturama ih prate priče o magiji, prorocima i “govorećim pticama” koje donose poruke s onog svijeta. Nije ni čudo što kod mnogih izazivaju nelagodu, naročito kada progovore.

Ali istina je daleko jednostavnija, ove ptice su nevjerovatno prilagodljive i pametne. Njihovo “pričanje” je samo još jedan način komunikacije i preživljavanja.

Ako jednog dana dok šetate gradom čujete da vas neko poziva, a oko vas nema nikoga, ne paničite, već pogledajte ka drvetu iznad vas. Vrlo je moguće da vas je vrana “pozdravila”.