Svijet
ZAPAD PRIZNAO, RUŠI SE FRONT! Ukrajina nije svjesna šta je sada čeka, Putin riješio da završi posao!
Entuzijazam na Zapadu za podršku Ukrajini opada, a sve je teže da se prikriju sukobi interesa među saveznicima Kijeva. Pristalice Ukrajine na Zapadu su imale velika očekivanja od ukrajinske ofanzive, a razočaranje izaziva napetost, piše njemačka redakcija RT-a.
U tekstu „Zapadni front protiv Rusije se ruši“, autor Rudiger Rauls podsjeća kako je opadajući entuzijazam Amerikanaca za rat, zajedno sa spremnošću Vijetnamaca da se žrtvuju, bio je odlučujući faktor u porazu SAD u Vijetnamu.
Kakvo je raspoloženje u Ukrajini, teško je procijeniti, ali je promjena raspoloženja među pristalicama jasna.
Sve je teže prikriti sukob interesa, čiji spisak je sve duži i duži. Na početku sukoba, Zapad je gajio iluzije o brzoj pobjedi Ukrajine i razarajućem porazu Rusije.
Govorilo se o propasti i dekolonizaciji Rusije, odnosno o podjeli zemlje na mnogo manjih jedinica.
– Slično kao u Jugoslaviji, smatralo se da novostvorene države mogu da se priključe političkom Zapadu, a ako je potrebno i uz vojni pritisak. Ovaj plan nije uspio u Rusiji – piše autor.
Foto: EPA
Posle neuspjeha pregovora u Turskoj, Rusija se pripremila za duži vojni sukob, za razliku od Ukrajinaca i Zapada.
Suprotno zapadnim tvrdnjama, Rusija nikada nije bila zainteresovana za osvajanje Ukrajine, a kamoli za napad na zapadne zemlje, već za uništenje prijetnje koja je usmjerena protiv Rusije.
– Rusija je uništavanje takve prijetnje uvijek navodila kao cilj vojne operacije, htio Zapada da vjeruje u to ili ne – podsjeća autor.
Ukrajinska pobjeda postajala je sve udaljenija, a poslije višenedeljnih gubitaka u borbama, ukrajinska ofanziva nije nigdje uspjela da načini bilo kakav odlučujući prodor.
Ratni ciljevi nisu mogli da budu ostvareni, a neuspjeh je nečim morao da se opravda. Umjesto da traže razloge neuspjeha, ljudi traže krivce. Zapad je okrivio ukrajinsku ratnu taktiku i korupciju u vojnom vrhu. Ministar odbrane Aleksej Reznikov je morao da ode sa funkcije, zvanično zbog korupcije. Državni službenici su otpušteni i zamjenjeni borcima sa fronta.
Ukrajinci su zauzvrat krivili saveznike jer su im oduzeli previše vremena za isporuku oružja, često slali zastarjelu opremu i obraćali previše pažnje na ruske crvene linije.
Foto: Reuters/shutterstock
– Da li su Amerikanci prvo htjeli da sačekaju da Rusi reaguju protiv Evropljana – pita autor u svom tekstu.
Vašington je bio oprezan i u pogledu američkih projektila ATAKMS. Najprije su ih isporučili Britanci, pa Francuzi, a u SAD još nije odlučeno ništa. Evropljani su opet bili primjer kako će Rusija da reaguje.
Po pitanju krstarećih raketa njemački kancelar Olaf Šolc je postupio mudrije nego u slučaju tenkova „leopard“. Ovoga puta, Šolc je čekao da Amerikanci donesu odluku. Pošto nisu obećali slanje raketa, i Šolc je zadržao krstareće rakete „taurus“.
Njemačko odbijanje spriječilo je dalju evropeizaciju rata. Dolaskom tenkova „abrams“ u Ukrajinu, Amerikanci su još više uvučeni u konfrontaciju. Nisu uspjeli da preusmjere nuklearnu prijetnju koju predstavljaju ruski projektili sa Sjedinjenih Država na Evropu.
Cijenu ove taktike platili su Ukrajinci, koji nisu uspjeli da promjene svoju strategiju. Tenzije i pukotine u zapadnom taboru se povećavaju i šire se na sve više oblasti saradnje.
Ovdje je politički Zapad u jasnom nepovoljnom položaju u odnosu na Rusiju. Rusija samo treba da uzme u obzir svoje interese, a Zapad mora da pomiri mnoge države i njihove različite interese. Ovo Rusiji daje prednost u donošenju brzih i jasnih odluka bez razmatranja ili kompromisa po pitanju sopstvenih ciljeva i načina da se do njih dođe.
Foto: Shutterstock, Reuters
Podrška sukobu i dalje opada, entuzijazam s početka se više ne vidi. Mađarska je već najavila da više neće da finansira rat.
Izbori u Slovačkoj su ojačali snage koje odbacuju antirusku politiku EU i žele kompromis sa Rusijom. U Poljskoj, gdje će uskoro biti izbori, simpatije prema Ukrajini slabe. Varšava više ne želi da isporučuje oružje jer smatra da je Kijev nezahvalan sa svojim stalnim zahtjevima i optužbama.
Sada kada su i američkom predsjedniku ruke vezane, Vladimir Zelenski je pod sve većim pritiskom. Američki privremeni budžet ne podrazumjeva novac za Ukrajinu, a njena ofanziva je propala. Zelenski očigledno želi da popravi bezizlaznu situaciju napadom na rusko zaleđe, ali britanske i francuske rakete možda neće biti dovoljne.
Da li napadima na Krim i pogranični region sa Rusijom želi da stvori neizvjesnost i atmosferu kojima će Putina natjerati da popusti?
Čini se da većina kreatora javnog mnjenja na Zapadu nije baš oduševljena napadima zapadnim oružjem, o čemu govori to što nije bilo navijanja zbog bombardovanja štaba ruske Crnomorske flote.
Strpljenje Rusije sa druge strane nije neograničeno. Iako je Moskva više puta naglašavala da se nuklearno oružje koristi samo kao kontranapad ili kada država osjeti da je njeno postojanje ugroženo, to je odluka koju Rusi sami donose na osnovu svojih procjena.
Postavlja se pitanje koje dalje rizike Zapad želi da preuzme i zbog čega?
Svijet
ŠTA NA SVE KAŽU LJEKARI? Smrtni slučajevi djece dovedeni u vezu sa vakcinama protiv korona virusa
Američka Administracija za hranu i lijekove (FDA) navela je u internom dopisu da je najmanje 10 djece vjerovatno umrlo zbog vakcinacije protiv virusa korona, navodeći kao mogući uzrok miokarditis, odnosno upalu srca, piše Njujork tajms.
Udopisu, koji je napisao glavni medicinski i naučni službenik FDA Vinaj Prasad, nisu otkriveni uzrast ili zdravstveno stanje djece, niti proizvođači vakcina koji su u to uključeni.
Prasad je, navodi Njujork tajms, opisao nalaz kao duboko otkriće i najavio planove za pooštravanje nadzora nad vakcinama, uključujući zahtjev za obavljanje nasumičnih studija za sve podgrupe.
U tekstu piše da nalazi novog pregleda FDA nisu objavljeni ni u jednom medicinskom časopisu, ta da će se komitet za vakcine Centra za kontrolu i prevenciju bolesti sastati sljedeće sedmice.
Ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi potpuno je promijenio politiku administracije SAD o vakcinama protiv virusa korona, ograničavajući pristup vakcinama na osobe starije od 65 godina, kao i na one sa osnovnim zdravstvenim problemima.
Kenedi je doveo u vezu vakcine sa autizmom i nastoji da preuredi politiku imunizacije na nacionalnom nivou.
Tokom Trampovog prvog mandata, kada se pandemija pojavila, i pod njegovim nasljednikom Džozefom Bajdenom, američki zdravstveni zvaničnici snažno su podržavali vakcine u borbi protiv virusa korona.
Svijet
IGRA PRESTOLJA U KOPENHAGENU: Danska uvela “noćnu stražu“ zbog Trampovih poteza
Poslije Trampove prijetnje da bi SAD mogle preuzeti Grenland, Danska je formirala specijalnu „noćnu stražu” – tim koji budno prati sve što se u Vašingtonu dešava dok ostatak zemlje spava.
Prijetnja američkog predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme teritoriju Grenlanda navela je Dansku da uvede posebne bezbjednosne mjere, kasno večernje obavještajne brifinge koji podsjećaju na čuvenu stražu iz “Igre prijestolja”.
Danska je u Ministarstvu spoljnih poslova formirala tzv. “noćnu stražu”, ne da bi se borila protiv Divljana i Bijelih hodača kao u seriji, već da bi tokom noći pratila izjave i kretanja Donalda Trampa dok je Kopenhagen u snu.
Ova dežurstva počinju svakog dana u 17 časova po lokalnom vremenu, a u 7 ujutru priprema se izvještaj koji se proslijeđuje Vladi Danske i relevantnim institucijama, prenosi list Politiken, a navodi Guardian.
Smatra se da je ova praksa uvedena nakon diplomatskog sukoba između Danske i SAD-a tokom proljeća, kada je Tramp najavio da bi želio da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Prema pisanju Politikena, “noćna straža” je samo jedan od načina na koje su se danska diplomatija i državna uprava morale prilagoditi uslovima pod drugom Trampovom administracijom.
Izvor blizak danskom Ministarstvu spoljnih poslova rekao je za Guardian da su situacija oko Grenlanda i vremenska razlika između Danske i SAD bili ključni razlozi za uvođenje ove mere.
Umjesto da se zaposleni u ministarstvu tokom noći hvataju za telefone kako bi pratili američke vesti, uveden je sistem kolektivnog nadzora kako bi svi ostali blagovremeno informisani o Trampovim potezima.
Jakob Karsbo, nekadašnji glavni analitičar danskog odbrambeno-obavještajnog sektora, ocijenio je da ova situacija pokazuje kako je, “kao što se oduvijek znalo”, ideja da su SAD najveći i najpouzdaniji saveznik Danske zapravo postala prošlost.
“Savezi se zasnivaju na zajedničkim vrijednostima i zajedničkom shvatanju prijetnji”, rekao je Karsbo.
Kako je dodao, Tramp ništa od toga ne vidi na isti način, “a rekao bih da ne deli ni stav većine Evropljana.”
Svijet
PROBLEMI SA AERODROMIMA ŠIROM SVIJETA: Erbas tvrdi da je zračenje oštetilo sistem
Mnogobrojne avio-kompanije uključujući IziDŽet, Britiš ervejz, Er Lingus, Lufthansa, Amerikan erlajns, Delta i Viz er, pogođene su softevrskim problemom aviona serije A320 kompanije Erbas, dok određene kompanije poput kolumbijske Avianse privremeno obustavljaju prodaju karata zbog ažuriranja.
Portparol Erbasa je ranije za Skaj njuz rekao je da će neophodna softverska izmjena uticati na do 6.000 aviona.
Popravka uglavnom podrazumeva vraćanje softvera na prethodnu verziju, ali mora biti izvedena prije nego što avion ponovo preveze putnike, prenio je sinoć Skaj njuz.
Za većinu pogođenih aviona, ažuriranje traje dva-tri sata, dok će neki modeli zahtijevati i novu opremu, što će produžiti vrijeme nedostupnosti.
Problem se odnosi na modele A319, A320 i A321 koji su u upotrebi, dok avioni koji tek treba da budu isporučeni nisu pogođeni.
Britanska uprava civilnog vazduhoplovstva (CAA) upozorila je da je moguće odlaganje i otkazivanje letova, dok stručnjaci ističu da avio-saobraćaj ostaje na visokom nivou bezbjednosti, ali da putnici možda neće imati pravo na novčanu naknadu jer se smatra da je problem izvan kontrole avio-kompanija.
IziDŽet je saopštio da će putnike direktno obaveijstiti o promjenama u letovima i da će učiniti sve da minimalizuje uticaj.
Amerikan erlajns očekuje da će softverska promjena uticati na 340 aviona i da može doći do manjih kašnjenja, dok Viz er upozorava da bi neki letovi tokom vikenda mogli biti pogođeni, prenose agencije.
Indigo, indijska avio-kompanija sa više od 150 A320 u floti, najavila je da aktivno sprovodi neophodne softverske nadogradnje, dok Britiš ervejz i Er Lingus navode da je pogođen samo manji broj aviona i da se popravke izvode noću kako bi se izbjegli veći poremećaji.
Erbas je zatražio od Evropske agencije za bezbjednost avijacije (EASA) izdavanje direktive o vazduhoplovnoj podobnosti za pogođene avione.
Portparol Erbasa rekao je da će potrebna promjena softvera uticati na do 6.000 aviona.
Kompanija je saopštila da analiza nedavnog incidenta pokazuje da intenzivno solarno zračenje može oštetiti podatke ključne za funkcionisanje sistema za upravljanje letom.
-
Politika9 sati agoVUKOVIĆ UPOZORAVA: Proglašenje “Muslimanskog bratstva” terorističkom organizacijom otvara ozbiljna pitanja za BiH
-
Politika2 dana agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika1 dan ago“ĆUTOLOG” NA NAJPLAĆENIJOJ FUNKCIJI! Šljivićeva sjela u RUGIPP dok 16 doktora nauka čeka posao
-
Politika2 dana agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Region8 sati agoU TUMORU GENERALA PAVKOVIĆA PRONAĐEN URANIUM I TEŠKI METALI: “Revolucionaran dokaz o posljedicama NATO bombardovanja”
-
Politika3 dana agoZaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”
-
Politika2 dana agoERS PRED KOLAPSOM! “Gacko” ispao sa mreže, “Ugljevik” ostaje bez uglja
-
Svijet1 dan agoPROCURIO VOJNI PLAN NJEMAČE U SLUČAJU SUKOBA SA RUSIJOM: Brza mobilizacija 800 hiljada NATO vojnika
