Connect with us

Svijet

ZAPAD PRIZNAO, RUŠI SE FRONT! Ukrajina nije svjesna šta je sada čeka, Putin riješio da završi posao!

Entuzijazam na Zapadu za podršku Ukrajini opada, a sve je teže da se prikriju sukobi interesa među saveznicima Kijeva. Pristalice Ukrajine na Zapadu su imale velika očekivanja od ukrajinske ofanzive, a razočaranje izaziva napetost, piše njemačka redakcija RT-a.

U tekstu „Zapadni front protiv Rusije se ruši“, autor Rudiger Rauls podsjeća kako je opadajući entuzijazam Amerikanaca za rat, zajedno sa spremnošću Vijetnamaca da se žrtvuju, bio je odlučujući faktor u porazu SAD u Vijetnamu.

Kakvo je raspoloženje u Ukrajini, teško je procijeniti, ali je promjena raspoloženja među pristalicama jasna.

Sve je teže prikriti sukob interesa, čiji spisak je sve duži i duži. Na početku sukoba, Zapad je gajio iluzije o brzoj pobjedi Ukrajine i razarajućem porazu Rusije.

Govorilo se o propasti i dekolonizaciji Rusije, odnosno o podjeli zemlje na mnogo manjih jedinica.

– Slično kao u Jugoslaviji, smatralo se da novostvorene države mogu da se priključe političkom Zapadu, a ako je potrebno i uz vojni pritisak. Ovaj plan nije uspio u Rusiji – piše autor.

Foto: EPA

 

Posle neuspjeha pregovora u Turskoj, Rusija se pripremila za duži vojni sukob, za razliku od Ukrajinaca i Zapada.

Suprotno zapadnim tvrdnjama, Rusija nikada nije bila zainteresovana za osvajanje Ukrajine, a kamoli za napad na zapadne zemlje, već za uništenje prijetnje koja je usmjerena protiv Rusije.

– Rusija je uništavanje takve prijetnje uvijek navodila kao cilj vojne operacije, htio Zapada da vjeruje u to ili ne – podsjeća autor.

Ukrajinska pobjeda postajala je sve udaljenija, a poslije višenedeljnih gubitaka u borbama, ukrajinska ofanziva nije nigdje uspjela da načini bilo kakav odlučujući prodor.

Ratni ciljevi nisu mogli da budu ostvareni, a neuspjeh je nečim morao da se opravda. Umjesto da traže razloge neuspjeha, ljudi traže krivce. Zapad je okrivio ukrajinsku ratnu taktiku i korupciju u vojnom vrhu. Ministar odbrane Aleksej Reznikov je morao da ode sa funkcije, zvanično zbog korupcije. Državni službenici su otpušteni i zamjenjeni borcima sa fronta.

Ukrajinci su zauzvrat krivili saveznike jer su im oduzeli previše vremena za isporuku oružja, često slali zastarjelu opremu i obraćali previše pažnje na ruske crvene linije.

Foto: Reuters/shutterstock

– Da li su Amerikanci prvo htjeli da sačekaju da Rusi reaguju protiv Evropljana – pita autor u svom tekstu.

Vašington je bio oprezan i u pogledu američkih projektila ATAKMS. Najprije su ih isporučili Britanci, pa Francuzi, a u SAD još nije odlučeno ništa. Evropljani su opet bili primjer kako će Rusija da reaguje.

Po pitanju krstarećih raketa njemački kancelar Olaf Šolc je postupio mudrije nego u slučaju tenkova „leopard“. Ovoga puta, Šolc je čekao da Amerikanci donesu odluku. Pošto nisu obećali slanje raketa, i Šolc je zadržao krstareće rakete „taurus“.

Njemačko odbijanje spriječilo je dalju evropeizaciju rata. Dolaskom tenkova „abrams“ u Ukrajinu, Amerikanci su još više uvučeni u konfrontaciju. Nisu uspjeli da preusmjere nuklearnu prijetnju koju predstavljaju ruski projektili sa Sjedinjenih Država na Evropu.

Cijenu ove taktike platili su Ukrajinci, koji nisu uspjeli da promjene svoju strategiju. Tenzije i pukotine u zapadnom taboru se povećavaju i šire se na sve više oblasti saradnje.

Ovdje je politički Zapad u jasnom nepovoljnom položaju u odnosu na Rusiju. Rusija samo treba da uzme u obzir svoje interese, a Zapad mora da pomiri mnoge države i njihove različite interese. Ovo Rusiji daje prednost u donošenju brzih i jasnih odluka bez razmatranja ili kompromisa po pitanju sopstvenih ciljeva i načina da se do njih dođe.

Foto: Shutterstock, Reuters

 

Podrška sukobu i dalje opada, entuzijazam s početka se više ne vidi. Mađarska je već najavila da više neće da finansira rat.

Izbori u Slovačkoj su ojačali snage koje odbacuju antirusku politiku EU i žele kompromis sa Rusijom. U Poljskoj, gdje će uskoro biti izbori, simpatije prema Ukrajini slabe. Varšava više ne želi da isporučuje oružje jer smatra da je Kijev nezahvalan sa svojim stalnim zahtjevima i optužbama.

Sada kada su i američkom predsjedniku ruke vezane, Vladimir Zelenski je pod sve većim pritiskom. Američki privremeni budžet ne podrazumjeva novac za Ukrajinu, a njena ofanziva je propala. Zelenski očigledno želi da popravi bezizlaznu situaciju napadom na rusko zaleđe, ali britanske i francuske rakete možda neće biti dovoljne.

Da li napadima na Krim i pogranični region sa Rusijom želi da stvori neizvjesnost i atmosferu kojima će Putina natjerati da popusti?

Čini se da većina kreatora javnog mnjenja na Zapadu nije baš oduševljena napadima zapadnim oružjem, o čemu govori to što nije bilo navijanja zbog bombardovanja štaba ruske Crnomorske flote.

Strpljenje Rusije sa druge strane nije neograničeno. Iako je Moskva više puta naglašavala da se nuklearno oružje koristi samo kao kontranapad ili kada država osjeti da je njeno postojanje ugroženo, to je odluka koju Rusi sami donose na osnovu svojih procjena.

Postavlja se pitanje koje dalje rizike Zapad želi da preuzme i zbog čega?

Related Topics:

Svijet

Oglasili se iz Rusije “JOŠ NISMO DOBILI TRAMPOV MIROVNI PLAN”

Kremlj je saopštio da Rusija još nije primila zvanične dokumente od Sjedinjenih Država o američkom planu od 28 tačaka za Ukrajinu, ali da je spremna za pregovore.

Vašington je Kijevu predstavio plan, koji ukrajinski dužnosnici trenutno proučavaju. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva i Vašington još ne raspravljaju o detaljima, ali da se kontakti održavaju.

– Postoje određene ideje sa američke strane, ali trenutno se ne raspravlja ništa suštinsko. Potpuno smo otvoreni, održavamo našu otvorenost za mirovne pregovore – rekao je Peskov novinarima. Peskov je takođe naglasio da rusko napredovanje na bojištu smanjuje manevarski prostor ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

– Efektivnost ruskih oružanih snaga trebala bi Zelenskog i njegov režim uvjeriti da je bolje pregovarati i to učiniti sada. Bolje je to učiniti odmah, nego kasnije.

Njegov prostor za donošenje odluka se smanjuje kako gubi teritoriju tokom ofanzivnih akcija ruskih oružanih snaga – rekao je Peskov.

On je dodao da bi nastavak rata za Ukrajinu bio “besmislen i opasan”.

– Ukrajinski režim mora donijeti odgovornu odluku. Učiniti to sada i preuzeti odgovornost – poručio je Peskov.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINA JE ZAVRŠENA PRIČA? Tramp poručio Zelenskom “IMATE ROK DO 27. NOVEMBRA”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je  da smatra da je četvrtak, 27. novembar odgovarajući rok da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog koji podržavaju SAD kako bi se okončao rat sa Rusijom.

– Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali mislimo da je četvrtak odgovarajuće vrijeme – rekao je Tramp u intervjuu za radio-stanicu Fox News.

Kako je ranije dobjavio Rojters, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa situacijom, Sjedinjene Američke Države prijete da će prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i isporuke oružja Ukrajini ako ne pristane na okvir mirovnog sporazuma kojim posreduju SAD.Izvori su rekli su da je Kijev pod većim pritiskom Vašingtona nego tokom bilo kojih prethodnih mirovnih pregovora i da SAD žele da Ukrajina potpiše okvir sporazuma do narednog četvrtka.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ranije danas u obraćanju građanima rekao da je Kijev pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

– Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Sada Sada Ukrajina može da se nađe pred veoma teškim izborom. Ili gubitak dostojanstva, ili rizik od gubitka ključnog partnera. Ili teških 28 tačaka, ili izuzetno teška zima, najteža, i dalji rizici – istakao je Zelenski.

Nastavi čitati

Svijet

Dramatično obraćanje Zelenskog “OVO SU NAJTEŽI TENUCI U NAŠOJ ISTORIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se građanima video-porukom u kojoj je upozorio da se zemlja nalazi u jednom od najkritičnijih trenutaka od početka rata. Govorio je o izuzetno snažnom političkom i diplomatskom pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i o teškim odlukama koje Kijev mora donijeti u sedmicama koje dolaze.

Teški izbori pred Ukrajinom
„Sada proživljavamo jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Upravo sada, Ukrajina možda mora donijeti izuzetno težak izbor: ili gubitak dostojanstva, ili rizik gubitka ključnog partnera. Ili težak plan od 28 tačaka, ili izuzetno oštra zima, najokrutnija, i dalji rizici pred nama. Život bez slobode, dostojanstva i pravde, i biti prisiljen vjerovati nekome ko nas je već dva puta napao. Oni će čekati naš odgovor“, rekao je Zelenski.

„Pritisak na Ukrajinu upravo sada je među najtežima ikad“, dodao je.

Potraga za rješenjima
„Vodiće se konstruktivna potraga za rješenjima sa Sjedinjenim Državama. Izložiću argumente, uvjeravati i ponuditi alternative, ali neprijatelju nećemo dati nikakav povod da kaže da Ukrajina nije spremna za mir“, naglasio je ukrajinski predsjednik.

„Mi smo, naravno, napravljeni od čelika, ali čak i najjači metal može na kraju popustiti“, rekao je Zelenski.

„Moramo se sabrati, doći sebi, prestati sa međusobnim sukobima i toksičnim prepirkama. Država mora djelovati kao jedinstvena cjelina. Ne smijemo izgubiti iz vida ko je naš pravi neprijatelj“, poručio je. Osvrnuo se i na početak invazije.

„Tada nismo izdali Ukrajinu i sada je nećemo izdati. Znam da je narod sa mnom“, rekao je Zelenski.

„Sljedeća sedmica biće teška. Biće mnogo pritiska – političkog i informacionog – kako bi nas pokušali razdvojiti i destabilizovati“, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno