Connect with us

Svijet

ZAPAD PRIZNAO, RUŠI SE FRONT! Ukrajina nije svjesna šta je sada čeka, Putin riješio da završi posao!

Entuzijazam na Zapadu za podršku Ukrajini opada, a sve je teže da se prikriju sukobi interesa među saveznicima Kijeva. Pristalice Ukrajine na Zapadu su imale velika očekivanja od ukrajinske ofanzive, a razočaranje izaziva napetost, piše njemačka redakcija RT-a.

U tekstu „Zapadni front protiv Rusije se ruši“, autor Rudiger Rauls podsjeća kako je opadajući entuzijazam Amerikanaca za rat, zajedno sa spremnošću Vijetnamaca da se žrtvuju, bio je odlučujući faktor u porazu SAD u Vijetnamu.

Kakvo je raspoloženje u Ukrajini, teško je procijeniti, ali je promjena raspoloženja među pristalicama jasna.

Sve je teže prikriti sukob interesa, čiji spisak je sve duži i duži. Na početku sukoba, Zapad je gajio iluzije o brzoj pobjedi Ukrajine i razarajućem porazu Rusije.

Govorilo se o propasti i dekolonizaciji Rusije, odnosno o podjeli zemlje na mnogo manjih jedinica.

– Slično kao u Jugoslaviji, smatralo se da novostvorene države mogu da se priključe političkom Zapadu, a ako je potrebno i uz vojni pritisak. Ovaj plan nije uspio u Rusiji – piše autor.

Foto: EPA

 

Posle neuspjeha pregovora u Turskoj, Rusija se pripremila za duži vojni sukob, za razliku od Ukrajinaca i Zapada.

Suprotno zapadnim tvrdnjama, Rusija nikada nije bila zainteresovana za osvajanje Ukrajine, a kamoli za napad na zapadne zemlje, već za uništenje prijetnje koja je usmjerena protiv Rusije.

– Rusija je uništavanje takve prijetnje uvijek navodila kao cilj vojne operacije, htio Zapada da vjeruje u to ili ne – podsjeća autor.

Ukrajinska pobjeda postajala je sve udaljenija, a poslije višenedeljnih gubitaka u borbama, ukrajinska ofanziva nije nigdje uspjela da načini bilo kakav odlučujući prodor.

Ratni ciljevi nisu mogli da budu ostvareni, a neuspjeh je nečim morao da se opravda. Umjesto da traže razloge neuspjeha, ljudi traže krivce. Zapad je okrivio ukrajinsku ratnu taktiku i korupciju u vojnom vrhu. Ministar odbrane Aleksej Reznikov je morao da ode sa funkcije, zvanično zbog korupcije. Državni službenici su otpušteni i zamjenjeni borcima sa fronta.

Ukrajinci su zauzvrat krivili saveznike jer su im oduzeli previše vremena za isporuku oružja, često slali zastarjelu opremu i obraćali previše pažnje na ruske crvene linije.

Foto: Reuters/shutterstock

– Da li su Amerikanci prvo htjeli da sačekaju da Rusi reaguju protiv Evropljana – pita autor u svom tekstu.

Vašington je bio oprezan i u pogledu američkih projektila ATAKMS. Najprije su ih isporučili Britanci, pa Francuzi, a u SAD još nije odlučeno ništa. Evropljani su opet bili primjer kako će Rusija da reaguje.

Po pitanju krstarećih raketa njemački kancelar Olaf Šolc je postupio mudrije nego u slučaju tenkova „leopard“. Ovoga puta, Šolc je čekao da Amerikanci donesu odluku. Pošto nisu obećali slanje raketa, i Šolc je zadržao krstareće rakete „taurus“.

Njemačko odbijanje spriječilo je dalju evropeizaciju rata. Dolaskom tenkova „abrams“ u Ukrajinu, Amerikanci su još više uvučeni u konfrontaciju. Nisu uspjeli da preusmjere nuklearnu prijetnju koju predstavljaju ruski projektili sa Sjedinjenih Država na Evropu.

Cijenu ove taktike platili su Ukrajinci, koji nisu uspjeli da promjene svoju strategiju. Tenzije i pukotine u zapadnom taboru se povećavaju i šire se na sve više oblasti saradnje.

Ovdje je politički Zapad u jasnom nepovoljnom položaju u odnosu na Rusiju. Rusija samo treba da uzme u obzir svoje interese, a Zapad mora da pomiri mnoge države i njihove različite interese. Ovo Rusiji daje prednost u donošenju brzih i jasnih odluka bez razmatranja ili kompromisa po pitanju sopstvenih ciljeva i načina da se do njih dođe.

Foto: Shutterstock, Reuters

 

Podrška sukobu i dalje opada, entuzijazam s početka se više ne vidi. Mađarska je već najavila da više neće da finansira rat.

Izbori u Slovačkoj su ojačali snage koje odbacuju antirusku politiku EU i žele kompromis sa Rusijom. U Poljskoj, gdje će uskoro biti izbori, simpatije prema Ukrajini slabe. Varšava više ne želi da isporučuje oružje jer smatra da je Kijev nezahvalan sa svojim stalnim zahtjevima i optužbama.

Sada kada su i američkom predsjedniku ruke vezane, Vladimir Zelenski je pod sve većim pritiskom. Američki privremeni budžet ne podrazumjeva novac za Ukrajinu, a njena ofanziva je propala. Zelenski očigledno želi da popravi bezizlaznu situaciju napadom na rusko zaleđe, ali britanske i francuske rakete možda neće biti dovoljne.

Da li napadima na Krim i pogranični region sa Rusijom želi da stvori neizvjesnost i atmosferu kojima će Putina natjerati da popusti?

Čini se da većina kreatora javnog mnjenja na Zapadu nije baš oduševljena napadima zapadnim oružjem, o čemu govori to što nije bilo navijanja zbog bombardovanja štaba ruske Crnomorske flote.

Strpljenje Rusije sa druge strane nije neograničeno. Iako je Moskva više puta naglašavala da se nuklearno oružje koristi samo kao kontranapad ili kada država osjeti da je njeno postojanje ugroženo, to je odluka koju Rusi sami donose na osnovu svojih procjena.

Postavlja se pitanje koje dalje rizike Zapad želi da preuzme i zbog čega?

Svijet

PORUKA IZ KREMLJA “Nismo obaviješteni o pregovorima o Ukrajini”

Moskva nije dobila nikakve informacije o pregovorima sa učešćem SAD, Ukrajine i evropskih zemalja u Ženevi, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Dodao je da u Moskvi ne znaju koji tekst plana je napravljen tokom tih kontakata. – Јoš nismo vidjeli nikakav plan, pročitali smo saopštenja sa diskusija koje su vođene u Ženevi – rekao je on.

I naglasio je da Kremlj ne želi da razgovara o američkom planu za Ukrajinu preko medija, to smatra nemogućim i nekorektnim.

Po njegovim riječima, za ovu nedejlju nisu planirani razgovori sa delegacijom SAD o Ukrajini.

Pregovori predstavnika SAD, EU i Ukrajine održani su u Ženevi 23. novembra.

RTRS

Nastavi čitati

Svijet

Načelnik Generalštaba izraelske vojske SMIJENIO NEKOLIKO VISOKIH OFICIRA, druge ukorio

Načelnik Generalštaba izraelske vojske Ejal Zamir smijenio je nekoliko visokih oficira i ukorio određen broj njih zbog neuspjeha 7. oktobra 2023. godine kada je palestinska militantna grupa Hamas izvela iznenadni napad na južni Izrael iz Gaze.

Drugi su dobili formalne ukore, dok je jedan obaviješten da će mu služba biti prekinuta, a jedan je podnio ostavku.

Među onima kojima je rečeno da će biti oslobođeni dužnosti u rezervi bili su bivši načelnici Direktorata za obaveštajnu službu, Direktorata za operacije i Južne komande, koja je zadužena za Gazu.

Generali su prethodno dali ostavku na aktivnu službu, ali su ostali u rezervi.

– IDF (Izraleske odbrambene snage) nije ispunio svoju primarnu misiju 7. oktobra da zaštiti civile Države Izrael – istakao je Zamir.

On je naveo da je to ozbiljan, sistemski neuspjeh, koji se odnosi na odluke i ponašanje uoči događaja i tokom njega.

– Lekcije tog dana su brojne i značajne i moraju da nam služe kao kompas za budućnost ka kojoj namjeravam da vodim IDF – poručio je Zamir.

Najnovije disciplinske mjere donijete su dok se izraelski zvaničnici suočavaju sa sve većim pritiskom javnosti u vezi sa odgovornošću za neuspjehe koji su doveli do napada, navodi agencija.

Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua još nije otvorila nacionalnu istragu o napadu izvedenom 7. oktobra.

Hiljade demonstranata, zajedno sa liderima opozicije, okupile su se sinoć u Tel Avivu zahtijevajući formiranje državne komisije za istragu.

U napadu Hamasa i drugih palestinskih frakcija 7. oktobra poginulo je oko 1.200 ljudi u Izraelu, dok je oko 250 ljudi uzeto kao taoci, prema izraelskim procjenama.

Napad je pokrenuo kopnenu i vazdušnu kampanju Izraela u Gazi, koja je razorila velike dijelove enklave i usmrtila više od 69.000 ljudi, prema lokalnim zdravstvenim vlastima.

Izrael i Hamas su prošlog mjeseca postigli prekid vatre posredovan od strane SAD, u okviru prve faze plana za okončanje rata.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Sastavljena ažurirana verzija plana, KONAČNE ODLUKE donijeće Tramp i Zelenski

Svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini mora u potpunosti da podrži suverenitet Ukrajine i obezbijedi održiv i pravedan mir, a Ukrajina i Sjedinjene Američke Države sastavile su ažuriranu verziju mirovnog okvira, saopšteno je danas iz Bijele kuće.

U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana donijeti predsjednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira.

„Obje strane su se složile da su konsultacije bile veoma produktivne. Razgovori su pokazali značajan napredak ka usklađivanju stavova i identifikovanju jasnih sljedećih koraka“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da Ukrajina i SAD nastavljaju intenzivnu saradnju po tom pitanju, uključujući blisku saradnju sa evropskim partnerima.

„Ukrajinska delegacija je ponovo potvrdila svoju zahvalnost za nepokolebljivu posvećenost Sjedinjenih Američkih Država i, lično, predsjednika Donalda Trampa za njihove neumorne napore usmjerene ka okončanju rata i gubitaka života“, navodi se u saopštenju.

Delegacije Ukrajine, SAD i evropskih zemalja juče su u Ženevi razgovarale o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini od 28 tačaka, nakon što su Kijev i njegovi saveznici izrazili nezadovoljstvo zbog dijelova predloženog plana koji predviđa velike ustupke Rusiji.

U međuvremenu, pojavio se i evropski kontraprijedlog koji su pripremile Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

Kako se navodi, taj prijedlog uzima američki plan kao osnovu, ali ga zatim analizira tačku po tačku uz predložene izmjene i brisanje pojedinih dijelova.

Između ostalog, veličina ukrajinske vojske ograničava se na 800.000 pripadnika u mirnodopskim uslovima.

Pored toga, SAD daju garanciju koja odražava Član 5 NATO-a, prema kojem sve članice Alijanse imaju obavezu da reaguju ako je jedna od članica napadnuta.

Tačka 21 obavezuje Ukrajinu da ne pokušava da povrati okupiranu suverenu teritoriju silom i da pregovori o teritorijalnim razmjenama počnu od linije kontakta, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno