Connect with us

Svijet

ZAPAD TRAŽI IZBORE U UKRAJINI: Raniji saradnici se okreću protiv Zelenskog

Dok vrije na Bliskom istoku, a u Ukrajini se vodi više-manje pozicijska borba i obje strane nastoje zauzeti što bolje položaje prije dolaska oštre zime, u Kijevu se, pišu i tamošnji i strani mediji, sve više stvara “predizborna atmosfera”.

BBC tako javlja da svi govore o izborima, izjave političara ističu kao da je kampanja već počela, i to u situaciji kada se ne zna ni o kojim je izborima riječ ni hoće li ih uopšte biti. Podsjetimo da iz Bruxellesa, uprkos svakodnevnim napadima na gradove širom Ukrajine, inzistiraju na provođenju izbora u takvim ratnim uslovima. Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Europe (PACE) Tiny Kox rekao je da uprkos svemu treba provesti izbore jer se time održava “demokratska atmosfera” i pokazuje snaga demokracije u zemlji kandidatu za EU, a prilikom posjeta Kijevu ovog ljeta republikanski senator Lindsey Graham založio se za sprovođenje izbora čak i u ovako ekstremnoj situaciji, navodeći da su izbori bez obzira na okolnosti bit demokracije. Predsjednik Volodimir Zelenski bio je indisponiran time, pa je rekao da će provesti izbore ako ih EU bude finansirao jer ima pametnijih načina da se ta sredstva upotrijebe.

Parlamentarni izbori odgođeni
Kada su se trebali održati redoviti parlamentarni izbori, odgođeni su zbog ratnog stanja, a u ponedjeljak 6. novembra Volodimir Zelenski je poručio kako “ovo nije vrijeme za izbore” te da je neodgovorno u ratnom vremenu uopšte spominjati izbore. – Sada je vrijeme odbrane i bitaka, a izbori i strasti koje se stvaraju oko njih išli bi na ruku samo Rusiji – upozorio je Zelenski.

ali, neki bolji poznavatelji kijevskih prilika kažu da su i posljednje nesuglasice predsjednika Zelenskog s popularnim komadantom ukrajinske vojske Valerijem Zalužnim početak predizborne igre, jer neki u Ukrajini zagovaraju kandidaturu Zalužnoga. Mnogi smatraju da bi to imalo direktan uticaj na rat te se pitaju kako bi uopšte funkcionisala koordinacija politike i vojske u slučaju da se njih dvojica suprotstave jedan drugom na izborima, i to upravo tokom priprema za proljetnu kontraofenzivu 2024. Osim toga, i sama promjena vlasti usred rata, bez obzira na sve, mogla bi imati izravni uticaj na rat te bi, prema mišljenju kijevskih analitičara, Putin jedini imao koristi od toga.

Ipak postoje glasovi koji podržavaju izbore, a za nezavisni ruski portal Meduza jedan izvor blizak Zelenskom tvrdi da su izgledi za “izbore u ovom trenutku 50: 50”. Do kraja 2024. još ima vremena, a Zelenski, prema anketama, ima podršku više od 70 posto Ukrajinaca. Alim opozicija također inzistira, pa je tako i smijenjeni bivši savjetnik Zelenskoga Oleksi Arestovič izjavio za BBC da je sadašnja vlast “dosegnula vrhunac svoje nadležnosti”, te da njihove odluke na unutarnjem, vanjskom i vojnom planu “ubijaju Ukrajinu”. Stoga se, kazao je, to mora mijenjati odmah, i to na izborima. On je već najavio svoju kandidaturu.

Opozicija za izbore
Isto tako, neke druge opozicione stranke najavljuju da izbore treba održati pogotovo jer je, prema anketama, vladajućoj stranci predsjednika Zelenskog Sluga narodu dosta pao rejting, čak na nivo mogućeg izbornog poraza, bez obzira na to što samog Zelenskog malo ko može ugroziti. Oko sprovođenja izbora ima i tehnički problem, jer prema ukrajinskom Ustavu izbori se ne mogu provoditi u vrijeme “ratnog stanja”, koje je uvedeno odmah prvi dan ruske invazije 24. veljače 2022. No, podsjetimo da je u kolovozu Zelenski najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima, koji bi se trebali održati 31. ožujka (zanimljivo, samo tjedan dana nakon predsjedničkih izbora u Rusiji).

Ali, izgleda da od toga neće biti ništa, bez obzira na zahtjeve iz Bruxellesa. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja, 81 posto Ukrajinaca smatra da izbore treba provesti poslije rata te da ih je opasno provoditi usred rata. Samo 16 posto njih je za provedbu izbora bez obzira na situaciju. Iz Moskve, što je bizarno samo po sebi, već dolaze optužbe da “oni Zelenskog neće moći smatrati predsjednikom ako se ne održe izbori”, jer on neće imati, kako kažu, “izborni legitimitet”, pa se ne zna s kime bi mogli pregovarati i voditi mirovne pregovore! No, svakako da će pitanje izbora biti sve češće ne stolu, pogotovo u razgovorima s Bruxellesom, koji želi izbore kao dokaz da Ukrajina pripada europskom demokratskom krugu. Stoga neki analitičari u Kijevu smatraju da bi predsjednički i parlamentarni izbori mogli biti istovremeno kako bi se zadovoljila forma, ali neki pitaju što će biti i tko će biti odgovoran ako Rusi raketiraju neko biračko mjesto na kojem se okupilo mnogo ljudi ili kako uopće provesti izbore u mjestima na prvoj crti bojišnice. Isto tako, kako bi se provodila predizborna agitacija te kako bi vojnici mogli sudjelovati u izborima, recimo ako se netko od njih kandidira!? Kijev ima dodatne brige, a pogotovo ako se stvarno dogodi da se na izborima sukobe dvije najpopularnije i najvažnije osobe u državi – Zelenski i Zalužni, prenosi jutarnji.hr.

Related Topics:

Svijet

ČVRST STAV RUSIJE! Lavrov otkrio šta je Putin potvrdio Trampu tokom razgovora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu posvećenost Moskve postizanju pravednog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je podsjetio na čvrst stav Rusije o “pravednom rješavanju ukrajinske krize koju je stvorio Zapad”, naglašavajući da je taj stav juče još jednom jasno potvrdio Putina nakon telefonskog razgovora sa Trampom, prenio je TASS.

Putin je ranije novinarima rekao da je razgovor sa Trampom trajao više od dva sata i da je bio “sadržajan i iskren”.
To je bio treći telefonski razgovor lidera Rusije i SAD od početka godine.

Putin je dodao da je Tramp u razgovoru istakao da Rusija teži mirnom rješenju u Ukrajini, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Nastavi čitati

Svijet

LEONID SLUCKI “Zelenski ne želi mir jer zna da su za njega razgovori KARTA U JEDNOM SMJERU”

Vladimir Zelenski ne želi mir sa Rusijom jer je svjestan da bi razgovori za njega mogli da znače ili presudu ili kartu u jednom smjeru, izjavio je predsjedavajući Odboru za međunarodna pitanja u ruskoj Državnoj dumi Leonid Slucki.

On je za televiziju “Rusija-24” rekao da je Zelenski žrtvovao Ukrajinu i Ukrajince zarad interesa kolektivnog Zapada koji je ranije predvodio bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden, te da odatle potiče njegova opsesivna želja da ostane na vlasti, prenosi Srna.

“Jasno je da bi razgovori za njega mogli značiti kartu u jednom smjeru ili presudu i zato Zelenski ne želi mir, kao ni evropski huškači.

Rat do posljednjeg Ukrajinca je gruba fraza, ali odslikava trenutni pristup Zelenskog”, istakao je Slucki, koji je i lider Liberalne demokratske stranke Rusije.

Prema njegovim riječima, Zelenski je, zapravo, bio potresen kada je shvatio da je predsjednik SAD Donald Tramp izgradio konstruktivan odnos sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da američki lider poziva na mir i naredni krug pregovora u Istanbulu, prenio je TASS.

Slucki je izrazio uvjerenje da je Zelenski svjestan da ga Tramp neće beskonačno ubjeđivati.

“Štaviše, SAD bi mogle da pokušaju da prebace teret vojne podrške kijevskom režimu na Evropu, koja može samo da priča o velikim stvarima.

Evropske zemlje, gdje zamah uzima desničarsko osjećanje, teško da mogu da nose taj teret i smanjenje američke podrške moglo bi da definitivno znači predaju za Zelenskog, bez mogućnosti vraćanja pregovorima koje danas nudimo”, zaključio je Slucki.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno