Connect with us

Svijet

ZAPAD TRAŽI IZBORE U UKRAJINI: Raniji saradnici se okreću protiv Zelenskog

Dok vrije na Bliskom istoku, a u Ukrajini se vodi više-manje pozicijska borba i obje strane nastoje zauzeti što bolje položaje prije dolaska oštre zime, u Kijevu se, pišu i tamošnji i strani mediji, sve više stvara “predizborna atmosfera”.

BBC tako javlja da svi govore o izborima, izjave političara ističu kao da je kampanja već počela, i to u situaciji kada se ne zna ni o kojim je izborima riječ ni hoće li ih uopšte biti. Podsjetimo da iz Bruxellesa, uprkos svakodnevnim napadima na gradove širom Ukrajine, inzistiraju na provođenju izbora u takvim ratnim uslovima. Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Europe (PACE) Tiny Kox rekao je da uprkos svemu treba provesti izbore jer se time održava “demokratska atmosfera” i pokazuje snaga demokracije u zemlji kandidatu za EU, a prilikom posjeta Kijevu ovog ljeta republikanski senator Lindsey Graham založio se za sprovođenje izbora čak i u ovako ekstremnoj situaciji, navodeći da su izbori bez obzira na okolnosti bit demokracije. Predsjednik Volodimir Zelenski bio je indisponiran time, pa je rekao da će provesti izbore ako ih EU bude finansirao jer ima pametnijih načina da se ta sredstva upotrijebe.

Parlamentarni izbori odgođeni
Kada su se trebali održati redoviti parlamentarni izbori, odgođeni su zbog ratnog stanja, a u ponedjeljak 6. novembra Volodimir Zelenski je poručio kako “ovo nije vrijeme za izbore” te da je neodgovorno u ratnom vremenu uopšte spominjati izbore. – Sada je vrijeme odbrane i bitaka, a izbori i strasti koje se stvaraju oko njih išli bi na ruku samo Rusiji – upozorio je Zelenski.

ali, neki bolji poznavatelji kijevskih prilika kažu da su i posljednje nesuglasice predsjednika Zelenskog s popularnim komadantom ukrajinske vojske Valerijem Zalužnim početak predizborne igre, jer neki u Ukrajini zagovaraju kandidaturu Zalužnoga. Mnogi smatraju da bi to imalo direktan uticaj na rat te se pitaju kako bi uopšte funkcionisala koordinacija politike i vojske u slučaju da se njih dvojica suprotstave jedan drugom na izborima, i to upravo tokom priprema za proljetnu kontraofenzivu 2024. Osim toga, i sama promjena vlasti usred rata, bez obzira na sve, mogla bi imati izravni uticaj na rat te bi, prema mišljenju kijevskih analitičara, Putin jedini imao koristi od toga.

Ipak postoje glasovi koji podržavaju izbore, a za nezavisni ruski portal Meduza jedan izvor blizak Zelenskom tvrdi da su izgledi za “izbore u ovom trenutku 50: 50”. Do kraja 2024. još ima vremena, a Zelenski, prema anketama, ima podršku više od 70 posto Ukrajinaca. Alim opozicija također inzistira, pa je tako i smijenjeni bivši savjetnik Zelenskoga Oleksi Arestovič izjavio za BBC da je sadašnja vlast “dosegnula vrhunac svoje nadležnosti”, te da njihove odluke na unutarnjem, vanjskom i vojnom planu “ubijaju Ukrajinu”. Stoga se, kazao je, to mora mijenjati odmah, i to na izborima. On je već najavio svoju kandidaturu.

Opozicija za izbore
Isto tako, neke druge opozicione stranke najavljuju da izbore treba održati pogotovo jer je, prema anketama, vladajućoj stranci predsjednika Zelenskog Sluga narodu dosta pao rejting, čak na nivo mogućeg izbornog poraza, bez obzira na to što samog Zelenskog malo ko može ugroziti. Oko sprovođenja izbora ima i tehnički problem, jer prema ukrajinskom Ustavu izbori se ne mogu provoditi u vrijeme “ratnog stanja”, koje je uvedeno odmah prvi dan ruske invazije 24. veljače 2022. No, podsjetimo da je u kolovozu Zelenski najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima, koji bi se trebali održati 31. ožujka (zanimljivo, samo tjedan dana nakon predsjedničkih izbora u Rusiji).

Ali, izgleda da od toga neće biti ništa, bez obzira na zahtjeve iz Bruxellesa. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja, 81 posto Ukrajinaca smatra da izbore treba provesti poslije rata te da ih je opasno provoditi usred rata. Samo 16 posto njih je za provedbu izbora bez obzira na situaciju. Iz Moskve, što je bizarno samo po sebi, već dolaze optužbe da “oni Zelenskog neće moći smatrati predsjednikom ako se ne održe izbori”, jer on neće imati, kako kažu, “izborni legitimitet”, pa se ne zna s kime bi mogli pregovarati i voditi mirovne pregovore! No, svakako da će pitanje izbora biti sve češće ne stolu, pogotovo u razgovorima s Bruxellesom, koji želi izbore kao dokaz da Ukrajina pripada europskom demokratskom krugu. Stoga neki analitičari u Kijevu smatraju da bi predsjednički i parlamentarni izbori mogli biti istovremeno kako bi se zadovoljila forma, ali neki pitaju što će biti i tko će biti odgovoran ako Rusi raketiraju neko biračko mjesto na kojem se okupilo mnogo ljudi ili kako uopće provesti izbore u mjestima na prvoj crti bojišnice. Isto tako, kako bi se provodila predizborna agitacija te kako bi vojnici mogli sudjelovati u izborima, recimo ako se netko od njih kandidira!? Kijev ima dodatne brige, a pogotovo ako se stvarno dogodi da se na izborima sukobe dvije najpopularnije i najvažnije osobe u državi – Zelenski i Zalužni, prenosi jutarnji.hr.

Related Topics:

Svijet

TRAMP: Si me pozvao da posjetim Peking u aprilu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da je prihvatio poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga da posjeti Peking u aprilu sljedeće godine te da će Si kasnije te godine posjetiti Sjedinjene Države, dok su čelnici vodili telefonske razgovore.

Tramp je to izjavio u objavi na društvenim mrežama, tvrdeći da je odnos SAD-a i Kine “izuzetno jak”. Poziv je uslijedio nakon njihovog ličnog sastanka u jugoistočnom južnokorejskom gradu Busanu 30. oktobra prije samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje.

Nazvavši poziv “vrlo dobrim”, Tramp je rekao da su on i Si razgovarali o ratu između Ukrajine i Rusije, fentanilu, soji i drugim poljoprivrednim proizvodima, napominjući da su dvije strane “postigle dobar i vrlo važan” dogovor za američke poljoprivrednike.

“Ovaj poziv bio je nastavak našeg vrlo uspješnog sastanka u Južnoj Koreji prije tri sedmice. Od tada je postignut značajan napredak s obje strane u održavanju naših sporazuma ažurnima i tačnima. Sada možemo usmjeriti pogled na širu sliku”, napisao je na Truth Social.

Predsjednik Amerike je još rekao:

“U tu svrhu, predsjednik Si me pozvao da posjetim Peking u aprilu, što sam prihvatio, a ja sam uzvratio da će biti moj gost na državnoj posjeti SAD-u kasnije ove godine”, dodao je Tramp.

On i Si složili su se da je važno da čelnici često komuniciraju, rekao je Tramp

Nastavi čitati

Svijet

ADOLF HITLER IZ NAMIBIJE: Političar sa šokantnim imenom ubjedljivo vodi na izborima

U maloj namibijskoj izbornoj jedinici Ompundja, u regionu Oshana, glasači se spremaju da na lokalnim izborima ponovo ubjedljivo podrže dugogodišnjeg odbornika – čovjeka čije ime izaziva globalno iznenađenje: Adolf Hitler Uunona (59).

Uunona je istaknuti član vladajuće partije SWAPO (South West Africa People’s Organization), lijevo orijentisane političke snage koja vodi zemlju još od sticanja nezavisnosti od Južne Afrike 1990. godine. Na toj poziciji nalazi se već više od dvije decenije, jer je prvi put izabran 2004, a ubjedljivo je pobijedio i na izborima 2015. i 2020. godine — tada sa čak 85 posto glasova, navodi The Times of Israel.

“Imam to ime, ali nisam taj čovjek”
U intervjuu za list The Namibian nakon izbora 2020, Uunona je govorio o svom neobičnom imenu, naglašavajući da ga ono nimalo ne povezuje s nacističkim liderom:

„Moj otac mi je dao ime Adolf Hitler, ali to ne znači da imam Hitlerov karakter niti da ličim na Adolfa Hitlera iz Njemačke. Hitler je bio kontroverzna osoba koja je zarobljavala i ubijala ljude širom svijeta. Ja nisam takav.“

Uunona se u političkoj i ličnoj komunikaciji uglavnom predstavlja kao Adolf Uunona, a kaže da njegovi roditelji najvjerovatnije nisu razumjeli istorijsko značenje ličnosti po kojoj su ga nazvali. Kako je objasnio u ranijem razgovoru za njemačke medije, tek kao tinejdžer shvatio je ko je bio Hitler i šta je predstavljao. Danas, kaže, svoje ime ne može mijenjati jer se nalazi u svim zvaničnim dokumentima.

Zašto u Namibiji postoje imena poput Adolf Hitler?
Razlog se krije u istoriji. Namibia je od 1884. do 1915. bila njemačka kolonija pod nazivom Njemačka Jugozapadna Afrika. Tokom tog perioda mnogi domaći stanovnici su, pod uticajem kolonijalne administracije, usvajali njemačka imena — praksa koja je u nekim zajednicama opstala i nakon Prvog svjetskog rata.

Kolonijalno nasljeđe ima i mnogo mračniju stranu: od 1904. do 1908. godine, pod vlašću cara Vilhelma II, Njemačko carstvo počinilo je genocid nad narodima Ovaherero i Nama, u kojem je ubijeno između 60.000 i 100.000 ljudi. Taj zločin često se naziva i „Kaiserov holokaust“. Njemačka je genocid zvanično priznala tek 2021. godine, dok se borba za reparacije nastavlja.

Njemački uticaj ostao je snažan i nakon završetka kolonijalne ere. Tokom XX vijeka dio nacista koji su bježali iz Evrope našao je utočište u Namibiji. Čak je i The New York Times 1976. pisao o njemačko-namibijskim zajednicama u kojima se među pojedincima još čuo pozdrav „Heil Hitler“.

Ubjedljivo vodi i 2025. godine
Prema projekcijama izborne komisije Namibije, Adolf Hitler Uunona je i na aktuelnim izborima gotovo siguran pobjednik u svojoj sredini. Lokalni mediji navode da je njegova dugogodišnja dominacija rezultat terenskog rada, infrastrukturalnih projekata i povjerenja koje uživa u zajednici — a ne njegovog imena, koje u Namibiji ne nosi isto emocionalno i istorijsko značenje kao u ostatku svijeta.

Bez obzira na reakcije šire javnosti i međunarodnih medija, u Ompundji je Uunona zapažen kao političar, a ne kao čovjek koji nosi ime kakvo se rijetko gdje može čuti.

Nastavi čitati

Svijet

VIŠE OD UKRASA: Postavljena novogodišnja kugla na Tajms Skveru sa više od 5.000 kristala

Novogodišnja kristalna kugla postavljena je na Tajms Skveru u Njujorku. Ova praznična tradicija započela je davne 1907. godine, a stanovnici bez nje ne mogu zamisliti praznični ugođaj.

ve godine je predstavljena nova kugla koja je ukrašena s 5.280 Vaterford kristala, što je skoro dvostruko više od prethodne. Takođe, kugla prvi put sadrži kružne kristale.

Postavljena je na stub koji je visok 42 metra, a ceremonija je uključivala presijecanje vrpce za novu panoramsku platformu s pogledom od 360 stepeni na Tajms Skver.

Majkl Filips, direktor Džejmstauna, kompanije u čijem je vlasništvu zgrada na Tajms Skveru, naveo je da je ovo deveta kugla koja je postavljena ovdje od 1907.

Kuglu su, kao i zgradu, napravili Njujorčani s dizajnom, domišljatošću i dijelovima iz cijelog svijeta, tako da ona zaista utjelovljuje ono što je lokalno i sjajno u našem gradu, kao i ono zbog čega turisti dolaze ovdje – između ostalog je rekao, prenosi Klix.

Džuli Koker, izvršna direktorka NYC Tourism and Conventions, rekla je da je ova kugla više od ukrasa za novogodišnju noć i da će ona postati dodirna tačka pomoću koje će se ljudi povezati s magijom Njujork.

Nastavi čitati

Aktuelno