Connect with us

Svijet

ZAPAD TRAŽI IZBORE U UKRAJINI: Raniji saradnici se okreću protiv Zelenskog

Dok vrije na Bliskom istoku, a u Ukrajini se vodi više-manje pozicijska borba i obje strane nastoje zauzeti što bolje položaje prije dolaska oštre zime, u Kijevu se, pišu i tamošnji i strani mediji, sve više stvara “predizborna atmosfera”.

BBC tako javlja da svi govore o izborima, izjave političara ističu kao da je kampanja već počela, i to u situaciji kada se ne zna ni o kojim je izborima riječ ni hoće li ih uopšte biti. Podsjetimo da iz Bruxellesa, uprkos svakodnevnim napadima na gradove širom Ukrajine, inzistiraju na provođenju izbora u takvim ratnim uslovima. Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Europe (PACE) Tiny Kox rekao je da uprkos svemu treba provesti izbore jer se time održava “demokratska atmosfera” i pokazuje snaga demokracije u zemlji kandidatu za EU, a prilikom posjeta Kijevu ovog ljeta republikanski senator Lindsey Graham založio se za sprovođenje izbora čak i u ovako ekstremnoj situaciji, navodeći da su izbori bez obzira na okolnosti bit demokracije. Predsjednik Volodimir Zelenski bio je indisponiran time, pa je rekao da će provesti izbore ako ih EU bude finansirao jer ima pametnijih načina da se ta sredstva upotrijebe.

Parlamentarni izbori odgođeni
Kada su se trebali održati redoviti parlamentarni izbori, odgođeni su zbog ratnog stanja, a u ponedjeljak 6. novembra Volodimir Zelenski je poručio kako “ovo nije vrijeme za izbore” te da je neodgovorno u ratnom vremenu uopšte spominjati izbore. – Sada je vrijeme odbrane i bitaka, a izbori i strasti koje se stvaraju oko njih išli bi na ruku samo Rusiji – upozorio je Zelenski.

ali, neki bolji poznavatelji kijevskih prilika kažu da su i posljednje nesuglasice predsjednika Zelenskog s popularnim komadantom ukrajinske vojske Valerijem Zalužnim početak predizborne igre, jer neki u Ukrajini zagovaraju kandidaturu Zalužnoga. Mnogi smatraju da bi to imalo direktan uticaj na rat te se pitaju kako bi uopšte funkcionisala koordinacija politike i vojske u slučaju da se njih dvojica suprotstave jedan drugom na izborima, i to upravo tokom priprema za proljetnu kontraofenzivu 2024. Osim toga, i sama promjena vlasti usred rata, bez obzira na sve, mogla bi imati izravni uticaj na rat te bi, prema mišljenju kijevskih analitičara, Putin jedini imao koristi od toga.

Ipak postoje glasovi koji podržavaju izbore, a za nezavisni ruski portal Meduza jedan izvor blizak Zelenskom tvrdi da su izgledi za “izbore u ovom trenutku 50: 50”. Do kraja 2024. još ima vremena, a Zelenski, prema anketama, ima podršku više od 70 posto Ukrajinaca. Alim opozicija također inzistira, pa je tako i smijenjeni bivši savjetnik Zelenskoga Oleksi Arestovič izjavio za BBC da je sadašnja vlast “dosegnula vrhunac svoje nadležnosti”, te da njihove odluke na unutarnjem, vanjskom i vojnom planu “ubijaju Ukrajinu”. Stoga se, kazao je, to mora mijenjati odmah, i to na izborima. On je već najavio svoju kandidaturu.

Opozicija za izbore
Isto tako, neke druge opozicione stranke najavljuju da izbore treba održati pogotovo jer je, prema anketama, vladajućoj stranci predsjednika Zelenskog Sluga narodu dosta pao rejting, čak na nivo mogućeg izbornog poraza, bez obzira na to što samog Zelenskog malo ko može ugroziti. Oko sprovođenja izbora ima i tehnički problem, jer prema ukrajinskom Ustavu izbori se ne mogu provoditi u vrijeme “ratnog stanja”, koje je uvedeno odmah prvi dan ruske invazije 24. veljače 2022. No, podsjetimo da je u kolovozu Zelenski najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima, koji bi se trebali održati 31. ožujka (zanimljivo, samo tjedan dana nakon predsjedničkih izbora u Rusiji).

Ali, izgleda da od toga neće biti ništa, bez obzira na zahtjeve iz Bruxellesa. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja, 81 posto Ukrajinaca smatra da izbore treba provesti poslije rata te da ih je opasno provoditi usred rata. Samo 16 posto njih je za provedbu izbora bez obzira na situaciju. Iz Moskve, što je bizarno samo po sebi, već dolaze optužbe da “oni Zelenskog neće moći smatrati predsjednikom ako se ne održe izbori”, jer on neće imati, kako kažu, “izborni legitimitet”, pa se ne zna s kime bi mogli pregovarati i voditi mirovne pregovore! No, svakako da će pitanje izbora biti sve češće ne stolu, pogotovo u razgovorima s Bruxellesom, koji želi izbore kao dokaz da Ukrajina pripada europskom demokratskom krugu. Stoga neki analitičari u Kijevu smatraju da bi predsjednički i parlamentarni izbori mogli biti istovremeno kako bi se zadovoljila forma, ali neki pitaju što će biti i tko će biti odgovoran ako Rusi raketiraju neko biračko mjesto na kojem se okupilo mnogo ljudi ili kako uopće provesti izbore u mjestima na prvoj crti bojišnice. Isto tako, kako bi se provodila predizborna agitacija te kako bi vojnici mogli sudjelovati u izborima, recimo ako se netko od njih kandidira!? Kijev ima dodatne brige, a pogotovo ako se stvarno dogodi da se na izborima sukobe dvije najpopularnije i najvažnije osobe u državi – Zelenski i Zalužni, prenosi jutarnji.hr.

Related Topics:

Svijet

PUCNJAVA U BEČU! Jedna osoba ubijena, svjedoci tvrde da bi napadač mogao biti Srbin

U turskom restoranu u bečkom okrugu Otakring u četvrtak uveče došlo je do pucnjave u kojoj je ubijen jedan Čečen, dok je drugi teško povrijeđen, prenose njemački mediji.

Svjedoci navode da bi napadač, za kojim policija i dalje traga, mogao biti Srbin, a istražioci navode da je on vjerovatno austrijski državljanin sa migrantskom pozadinom, prenose njemački mediji.

Takođe, u toku je potraga i za napadačevim saučesnikom.

Vjeruje se da je incidentu prethodila svađa, tokom koje je jedna osoba je navodno izvukla vatreno oružje i ispalila nekoliko hitaca na svoja dva “protivnika”.

Do incidenta je došlo oko 21:45 u baru u ulici Pajergase. Jedna od žrtava je preminula na mjestu događaja, a druga je teško ranjena. Motiv nije poznat.

Istragu je preuzela Bečka državna kriminalistička policija.

Pokrenuta je potraga velikih razmjera u nekoliko bečkih okruga.

Nastavi čitati

Svijet

Mask zaplesao sa robotom na bini, OBEĆAO SVIJET BEZ SIROMAŠTVA!

Na godišnjem sastanku kompanije Tesla u Ostinu, najbogatiji čovjek na planeti Ilon Mask (Elon Musk) priredio je pravi spektakl.

Okružen euforičnim akcionarima, Mask je zaplesao na bini zajedno sa humanoidnim robotom Optimusom – simbolom njegove vizije budućnosti u kojoj, kako tvrdi, „neće biti siromaštva, a svi ljudi će imati pristup najboljoj medicinskoj njezi“.

Mask je u obraćanju prisutnima rekao da vjeruje kako će kombinacija vještačke inteligencije, robotike i autonomne vožnje promijeniti način na koji čovječanstvo živi, radi i stvara bogatstvo.

„Optimus i AI će stvoriti svijet obilja. Svijet bez siromaštva“, rekao je Mask, prenosi The Nightly, dodajući da je to „nova knjiga budućnosti Tesle“.

Robot Optimus kompanije Tesla, prema najavama Ilona Maska, trebao bi koštati između 20.000 i 30.000 USD kada se proizvodnja skalira, dok bi proizvodni trošak u ranim fazama mogao biti oko 10.000 USD po jedinici. Komercijalna upotreba za industrijske i poslovne korisnike se očekuje već oko 2026. godine, dok datum široke potrošačke prodaje još nije definisan. Musk ističe da je cilj da robot bude pristupačniji od automobila, sa primjenom u proizvodnji, dostavi i ličnoj asistenciji.

Ples simbol promjene

Nekoliko trenutaka prije nego što je izrekao ovu poruku, Mask je zaplesao na bini dok su akcionari oduševljeno skandirali njegovo ime. Robot Optimus je potom počeo da oponaša njegove pokrete, a publika je to dočekala burnim aplauzom. Scena je ubrzo postala viralna, a mnogi su je protumačili kao najavu dubokog povezivanja Tesline budućnosti s razvojem humanoidne tehnologije.

„Druge skupštine akcionara su uspavanke, a naše su hit! Pogledajte ovo – nevjerovatno!“, našalio se Mask, aludirajući na euforičnu atmosferu u dvorani.

Najveći bonus u istoriji

Tokom istog događaja, akcionari su potvrdili njegov bonus vrijedan gotovo bilion dolara, što predstavlja najveći pojedinačni paket nagrađivanja u istoriji korporativnog svijeta. Više od 75 odsto akcionara podržalo je plan, iako su mu se usprotivili pojedini veliki investicioni fondovi, uključujući norveški državni fond i CalPERS, najveći američki penzioni fond.

Odobreni plan predviđa da Mask u narednih deset godina može ostvariti punu vrijednost paketa samo ako Teslina tržišna kapitalizacija poraste sa sadašnjih 1,4 biliona na 8,5 biliona dolara, i ako kompanija ispuni niz tehnoloških i poslovnih ciljeva.

Maskovi planovi: od robotaksija do kućnih robota

Mask je istakao da Tesla ne ulazi samo u novu fazu razvoja automobila, već u doba kada će roboti i autonomni sistemi preuzeti veliki dio fizičkog rada. Među njegovim ključnim ciljevima su:

komercijalno uvođenje milion samovozećih robotaksija,

prodaja milion robota Optimus,

i stvaranje ekosistema u kojem roboti obavljaju proizvodnju, dostavu i ličnu asistenciju.

Uprkos oduševljenju, dio analitičara smatra da je Mask suviše skrenuo pažnju s osnovnog posla Tesle – električnih automobila. „Njegova vizija nove knjige počinje s Optimusom, ali nema ni riječi o vozilima ni o realnim prodajnim rezultatima“, napisao je Džin Manster iz kompanije Deepwater Asset Management.

Kritike i istrage

Maskove tvrdnje o budućnosti stižu u trenutku kada američki regulatori i dalje istražuju Teslin sistem autonomne vožnje, nakon više incidenata u kojima su vozila prolazila kroz crvena svjetla ili završavala u suprotnim trakama. Neki od tih slučajeva završili su nesrećama s povrijeđenima.

Uprkos tome, Tesline akcije su u posljednjih šest mjeseci porasle više od 60 odsto, a investitori su ponovo pokazali povjerenje u Maskovu dugoročnu viziju. Analitičar Dan Ajvs iz firme Wedbush Securities ocijenio je da je „vrijednost Tesle vođena vještačkom inteligencijom tek počela da se otključava“.

Maskov cilj: svijet bez oskudice

Mask je ranije govorio da razvoj robota poput Optimusa predstavlja korak ka „budućnosti obilja“ u kojoj će mašine obavljati sav fizički rad, a ljudi se posvetiti kreativnim i naučnim djelatnostima. Ideju je dodatno ponovio i u Ostinu, ističući da „svako zaslužuje život dostojan čovjeka“ – poruku koja je izazvala oduševljenje pristalica, ali i skepsu među ekonomistima koji upozoravaju da bi masovna robotizacija mogla dovesti do gubitka miliona radnih mjesta.

Ipak, za Maska, to je samo početak „nove knjige“ koju piše Tesla – knjige u kojoj bi, kako on vjeruje, robot Optimus mogao biti ključ za svijet bez siromaštva.

Nastavi čitati

Svijet

POČETAK NOVE TRKE ZA ORUŽJEM: Kina ubrzano širi proizvodnju raketa

Od 2020. godine Kina provodi masivnu ekspanziju objekata povezanih s proizvodnjom raketa, čime jača sposobnost odvraćanja američkih snaga i afirmiše svoju dominaciju u regionu.

CNN je, kroz analizu satelitskih snimaka, mapa i vladinih obavještenja, otkrio da se više od 60% od 136 objekata vezanih za raketne snage proširilo, uključujući fabrike, istraživačke centre i testne poligone. U nekim slučajevima satelitski snimci čak pokazuju dijelove raketa.

William Alberque iz Pacific Foruma ističe: “Ovo je Kina koja se pozicionira kao globalna supersila. U početnim smo fazama nove trke oružjem. Kina već sprinta, priprema se za maraton.”

Modernizacija vojske i strateška raketna snaga
Od dolaska na vlast 2012. godine, Si Đinping ulaže milijarde u modernizaciju Narodne oslobodilačke vojske (PLA), s ciljem transformacije u svjetski priznat vojni aparat. Posebno je jačana Raketna snaga (PLARF), elitni odred koji nadgleda nuklearni i balistički arsenal Kine. Si je ovu silu opisao kao “temelj strateškog odvraćanja i nacionalne sigurnosti”.

Raketni arsenal i strategija prema Tajvanu
Proizvedene rakete ključne su za kinesku strategiju prema Tajvanu i odvraćanje američke mornarice, stvarajući tzv. “anti-access denial bubble” – zonu koja otežava američku podršku ostrvu. Stručnjak Decker Eveleth kaže: “Cilj je uništiti luke, baze i centre za snabdijevanje kako bi se spriječila pomoć Tajvanu.”

CNN je identifikovao 99 lokacija za proizvodnju raketa, od kojih je 65 prošireno. Analiza 37 baza Raketne snage pokazuje da je 22 od njih dobilo dodatni prostor u posljednjih pet godina.

Uticaj na globalnu bezbjednost i američke resurse
Eksplozivan rast kineske proizvodnje raketa dolazi u trenutku kada SAD imaju problema sa snabdijevanjem sofisticiranih odbrambenih sistema, uključujući THAAD. CNN navodi da je Kina ubrzala proizvodnju i jeftinih i skupih raketa, prateći lekcije iz sukoba u Ukrajini i optimizujući napad na osjetljive ciljeve kroz kombinaciju dronova i balističkih raketa.

David Santoro iz Pacific Foruma upozorava: “Već postoji hladni rat u svim domenima, a rizik od eskalacije u pravi sukob raste.”

Nastavi čitati

Aktuelno