Connect with us

Svijet

ZAPAD TRAŽI IZBORE U UKRAJINI: Raniji saradnici se okreću protiv Zelenskog

Dok vrije na Bliskom istoku, a u Ukrajini se vodi više-manje pozicijska borba i obje strane nastoje zauzeti što bolje položaje prije dolaska oštre zime, u Kijevu se, pišu i tamošnji i strani mediji, sve više stvara “predizborna atmosfera”.

BBC tako javlja da svi govore o izborima, izjave političara ističu kao da je kampanja već počela, i to u situaciji kada se ne zna ni o kojim je izborima riječ ni hoće li ih uopšte biti. Podsjetimo da iz Bruxellesa, uprkos svakodnevnim napadima na gradove širom Ukrajine, inzistiraju na provođenju izbora u takvim ratnim uslovima. Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Europe (PACE) Tiny Kox rekao je da uprkos svemu treba provesti izbore jer se time održava “demokratska atmosfera” i pokazuje snaga demokracije u zemlji kandidatu za EU, a prilikom posjeta Kijevu ovog ljeta republikanski senator Lindsey Graham založio se za sprovođenje izbora čak i u ovako ekstremnoj situaciji, navodeći da su izbori bez obzira na okolnosti bit demokracije. Predsjednik Volodimir Zelenski bio je indisponiran time, pa je rekao da će provesti izbore ako ih EU bude finansirao jer ima pametnijih načina da se ta sredstva upotrijebe.

Parlamentarni izbori odgođeni
Kada su se trebali održati redoviti parlamentarni izbori, odgođeni su zbog ratnog stanja, a u ponedjeljak 6. novembra Volodimir Zelenski je poručio kako “ovo nije vrijeme za izbore” te da je neodgovorno u ratnom vremenu uopšte spominjati izbore. – Sada je vrijeme odbrane i bitaka, a izbori i strasti koje se stvaraju oko njih išli bi na ruku samo Rusiji – upozorio je Zelenski.

ali, neki bolji poznavatelji kijevskih prilika kažu da su i posljednje nesuglasice predsjednika Zelenskog s popularnim komadantom ukrajinske vojske Valerijem Zalužnim početak predizborne igre, jer neki u Ukrajini zagovaraju kandidaturu Zalužnoga. Mnogi smatraju da bi to imalo direktan uticaj na rat te se pitaju kako bi uopšte funkcionisala koordinacija politike i vojske u slučaju da se njih dvojica suprotstave jedan drugom na izborima, i to upravo tokom priprema za proljetnu kontraofenzivu 2024. Osim toga, i sama promjena vlasti usred rata, bez obzira na sve, mogla bi imati izravni uticaj na rat te bi, prema mišljenju kijevskih analitičara, Putin jedini imao koristi od toga.

Ipak postoje glasovi koji podržavaju izbore, a za nezavisni ruski portal Meduza jedan izvor blizak Zelenskom tvrdi da su izgledi za “izbore u ovom trenutku 50: 50”. Do kraja 2024. još ima vremena, a Zelenski, prema anketama, ima podršku više od 70 posto Ukrajinaca. Alim opozicija također inzistira, pa je tako i smijenjeni bivši savjetnik Zelenskoga Oleksi Arestovič izjavio za BBC da je sadašnja vlast “dosegnula vrhunac svoje nadležnosti”, te da njihove odluke na unutarnjem, vanjskom i vojnom planu “ubijaju Ukrajinu”. Stoga se, kazao je, to mora mijenjati odmah, i to na izborima. On je već najavio svoju kandidaturu.

Opozicija za izbore
Isto tako, neke druge opozicione stranke najavljuju da izbore treba održati pogotovo jer je, prema anketama, vladajućoj stranci predsjednika Zelenskog Sluga narodu dosta pao rejting, čak na nivo mogućeg izbornog poraza, bez obzira na to što samog Zelenskog malo ko može ugroziti. Oko sprovođenja izbora ima i tehnički problem, jer prema ukrajinskom Ustavu izbori se ne mogu provoditi u vrijeme “ratnog stanja”, koje je uvedeno odmah prvi dan ruske invazije 24. veljače 2022. No, podsjetimo da je u kolovozu Zelenski najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima, koji bi se trebali održati 31. ožujka (zanimljivo, samo tjedan dana nakon predsjedničkih izbora u Rusiji).

Ali, izgleda da od toga neće biti ništa, bez obzira na zahtjeve iz Bruxellesa. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja, 81 posto Ukrajinaca smatra da izbore treba provesti poslije rata te da ih je opasno provoditi usred rata. Samo 16 posto njih je za provedbu izbora bez obzira na situaciju. Iz Moskve, što je bizarno samo po sebi, već dolaze optužbe da “oni Zelenskog neće moći smatrati predsjednikom ako se ne održe izbori”, jer on neće imati, kako kažu, “izborni legitimitet”, pa se ne zna s kime bi mogli pregovarati i voditi mirovne pregovore! No, svakako da će pitanje izbora biti sve češće ne stolu, pogotovo u razgovorima s Bruxellesom, koji želi izbore kao dokaz da Ukrajina pripada europskom demokratskom krugu. Stoga neki analitičari u Kijevu smatraju da bi predsjednički i parlamentarni izbori mogli biti istovremeno kako bi se zadovoljila forma, ali neki pitaju što će biti i tko će biti odgovoran ako Rusi raketiraju neko biračko mjesto na kojem se okupilo mnogo ljudi ili kako uopće provesti izbore u mjestima na prvoj crti bojišnice. Isto tako, kako bi se provodila predizborna agitacija te kako bi vojnici mogli sudjelovati u izborima, recimo ako se netko od njih kandidira!? Kijev ima dodatne brige, a pogotovo ako se stvarno dogodi da se na izborima sukobe dvije najpopularnije i najvažnije osobe u državi – Zelenski i Zalužni, prenosi jutarnji.hr.

Related Topics:

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski opet mijenja priču “TREBA POOŠTRITI SANKCIJE RUSIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je danas da se slaže sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene sve dok Rusija odbija mirovne pregovore.

“Slažemo se: sve dok Rusija nastavlja da odbija mirovne napore, sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene, a odbrambena i finansijska pomoć Ukrajini mora se nastaviti”, objavio je Zelenski na svom X nalogu.

On je dodao da je sa fon der Lajenovom razgovarao o zamrznutoj ruskoj imovini koju Moskva drži u mnogim zemljama EU i o pitanju da li bi se ta imovina mogla koristiti za finansiranje odbrane Ukrajine.

“Razgovarali smo o trenutnoj diplomatskoj situaciji i radu Evropske unije na odluci o korišćenju zamrznute ruske imovine za odbranu Ukrajine”, navodi se u X objavi Zelenskog.

Fon der Lajen je ranije danas u obraćanju Evropskom parlamentu pored ostalog rekla da je Evropska komisija (EK) spremna da objavi pravni tekst koji bi omogućio korišćenje zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno