Connect with us

Svijet

ZAPAD TRAŽI IZBORE U UKRAJINI: Raniji saradnici se okreću protiv Zelenskog

Dok vrije na Bliskom istoku, a u Ukrajini se vodi više-manje pozicijska borba i obje strane nastoje zauzeti što bolje položaje prije dolaska oštre zime, u Kijevu se, pišu i tamošnji i strani mediji, sve više stvara “predizborna atmosfera”.

BBC tako javlja da svi govore o izborima, izjave političara ističu kao da je kampanja već počela, i to u situaciji kada se ne zna ni o kojim je izborima riječ ni hoće li ih uopšte biti. Podsjetimo da iz Bruxellesa, uprkos svakodnevnim napadima na gradove širom Ukrajine, inzistiraju na provođenju izbora u takvim ratnim uslovima. Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Europe (PACE) Tiny Kox rekao je da uprkos svemu treba provesti izbore jer se time održava “demokratska atmosfera” i pokazuje snaga demokracije u zemlji kandidatu za EU, a prilikom posjeta Kijevu ovog ljeta republikanski senator Lindsey Graham založio se za sprovođenje izbora čak i u ovako ekstremnoj situaciji, navodeći da su izbori bez obzira na okolnosti bit demokracije. Predsjednik Volodimir Zelenski bio je indisponiran time, pa je rekao da će provesti izbore ako ih EU bude finansirao jer ima pametnijih načina da se ta sredstva upotrijebe.

Parlamentarni izbori odgođeni
Kada su se trebali održati redoviti parlamentarni izbori, odgođeni su zbog ratnog stanja, a u ponedjeljak 6. novembra Volodimir Zelenski je poručio kako “ovo nije vrijeme za izbore” te da je neodgovorno u ratnom vremenu uopšte spominjati izbore. – Sada je vrijeme odbrane i bitaka, a izbori i strasti koje se stvaraju oko njih išli bi na ruku samo Rusiji – upozorio je Zelenski.

ali, neki bolji poznavatelji kijevskih prilika kažu da su i posljednje nesuglasice predsjednika Zelenskog s popularnim komadantom ukrajinske vojske Valerijem Zalužnim početak predizborne igre, jer neki u Ukrajini zagovaraju kandidaturu Zalužnoga. Mnogi smatraju da bi to imalo direktan uticaj na rat te se pitaju kako bi uopšte funkcionisala koordinacija politike i vojske u slučaju da se njih dvojica suprotstave jedan drugom na izborima, i to upravo tokom priprema za proljetnu kontraofenzivu 2024. Osim toga, i sama promjena vlasti usred rata, bez obzira na sve, mogla bi imati izravni uticaj na rat te bi, prema mišljenju kijevskih analitičara, Putin jedini imao koristi od toga.

Ipak postoje glasovi koji podržavaju izbore, a za nezavisni ruski portal Meduza jedan izvor blizak Zelenskom tvrdi da su izgledi za “izbore u ovom trenutku 50: 50”. Do kraja 2024. još ima vremena, a Zelenski, prema anketama, ima podršku više od 70 posto Ukrajinaca. Alim opozicija također inzistira, pa je tako i smijenjeni bivši savjetnik Zelenskoga Oleksi Arestovič izjavio za BBC da je sadašnja vlast “dosegnula vrhunac svoje nadležnosti”, te da njihove odluke na unutarnjem, vanjskom i vojnom planu “ubijaju Ukrajinu”. Stoga se, kazao je, to mora mijenjati odmah, i to na izborima. On je već najavio svoju kandidaturu.

Opozicija za izbore
Isto tako, neke druge opozicione stranke najavljuju da izbore treba održati pogotovo jer je, prema anketama, vladajućoj stranci predsjednika Zelenskog Sluga narodu dosta pao rejting, čak na nivo mogućeg izbornog poraza, bez obzira na to što samog Zelenskog malo ko može ugroziti. Oko sprovođenja izbora ima i tehnički problem, jer prema ukrajinskom Ustavu izbori se ne mogu provoditi u vrijeme “ratnog stanja”, koje je uvedeno odmah prvi dan ruske invazije 24. veljače 2022. No, podsjetimo da je u kolovozu Zelenski najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima, koji bi se trebali održati 31. ožujka (zanimljivo, samo tjedan dana nakon predsjedničkih izbora u Rusiji).

Ali, izgleda da od toga neće biti ništa, bez obzira na zahtjeve iz Bruxellesa. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja, 81 posto Ukrajinaca smatra da izbore treba provesti poslije rata te da ih je opasno provoditi usred rata. Samo 16 posto njih je za provedbu izbora bez obzira na situaciju. Iz Moskve, što je bizarno samo po sebi, već dolaze optužbe da “oni Zelenskog neće moći smatrati predsjednikom ako se ne održe izbori”, jer on neće imati, kako kažu, “izborni legitimitet”, pa se ne zna s kime bi mogli pregovarati i voditi mirovne pregovore! No, svakako da će pitanje izbora biti sve češće ne stolu, pogotovo u razgovorima s Bruxellesom, koji želi izbore kao dokaz da Ukrajina pripada europskom demokratskom krugu. Stoga neki analitičari u Kijevu smatraju da bi predsjednički i parlamentarni izbori mogli biti istovremeno kako bi se zadovoljila forma, ali neki pitaju što će biti i tko će biti odgovoran ako Rusi raketiraju neko biračko mjesto na kojem se okupilo mnogo ljudi ili kako uopće provesti izbore u mjestima na prvoj crti bojišnice. Isto tako, kako bi se provodila predizborna agitacija te kako bi vojnici mogli sudjelovati u izborima, recimo ako se netko od njih kandidira!? Kijev ima dodatne brige, a pogotovo ako se stvarno dogodi da se na izborima sukobe dvije najpopularnije i najvažnije osobe u državi – Zelenski i Zalužni, prenosi jutarnji.hr.

Related Topics:

Svijet

ZAPRIJETIO TUŽBOM OD MILIJARDU DOLARA! Bi-Bi-Si se izvinio Trampu zbog montaže

Britanski javni servis Bi-Bi-Si se danas izvinio američkom predsjedniku Donaldu Trampu zbog dokumentarne emisije „Panorama”. U kojoj su spojili dijelove njegovog govora prije napada na Kapitol 2021. godine, ali je odbacio njegov zahtjev za odštetom.

Tramp je u ponedjeljak izjavio da ima obavezu da tuži britanski Bi-Bi-Si zbog pogrešnog predstavljanja njegovih komentara u dokumentarnoj emisiji „Panorama”.

On je takođe zapretio da će tužiti Bi-Bi-Si za milijardu dolara odštete ukoliko ne povuče sporni dokumentarni program, odmah se ne izvini i ponudi prikladnu nadoknadu do petka 14. novembra u 22 sata po britanskom vremenu.

Kako su naveli iz Bi-Bi-Si-a, zbog montaže emisije dobijen je pogrešan utisak da je Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju, a takođe su dodali da više neće prikazivati taj program.

Tramp je rekao da je montaža emisije „Panorama” Bi-Bi-Si učinila da njegov „prelep i veoma smirujući govor zvuči radikalno”, ocjenjujući da je to „nevjerovatno i veoma nepošteno”.

U svjetlu nasilja koje je izbilo na Kapitol Hilu u januaru 2021. godine Tramp se suočio sa optužbama za pokušaj promjene rezultata izbora 2020. godine, ali su ti pokušaji obustavljeni nakon što je na predsjedničkim izborima 2024. godine pobijedila Kamala Haris.

Jedna od posljedica skandala sa emisijom „Panorama” je bila i ostavka generalnog direktora Bi-Bi-Si-a Tima Dejvija i direktorke informativnog programa Debore Tarnes. „Predsjednik Bi-Bi-Si-a Samir Šah lično je uputio pismo Bijeloj kući u kojem je predsjedniku SAD Trampu jasno stavio do znanja da on i korporacija veoma žale zbog montaže govora od 6. januara 2021. godine, koji je prikazan u programu”, naveo je portparol javnog servisa.

Kako se dodaje, iako Bi-Bi-Si iskreno žali zbog načina na koji je video klip montiran, ne slaže se sa tim da postoji bilo kakva osnova za tvrdnje o kleveti.

Ranije danas, Dejli Telegraf je prenio da je Bi-Bi-Si i prije dvije godine obmanuo gledaoce drugom montažom istog Trampovog govora iz 2021. godine.

Reagujući na pisanje Telegrafa, portparol Bi-Bi-Si-a je odgovorio da se ta korporacija pridržava najviših standarda uređivanja programa, kao i da će ispitati ove navode, prenosi Tanjug.

Portparol Trampovog pravnog tima je ovim povodom izjavio da je sada jasno da u Bi-Bi-Si-u postoji obrazac klevetanja predsjednika SAD.

Nastavi čitati

Svijet

SMRTONOSNA VEČERA! Majka i djeca preminuli nakon obroka u istanbulskom hotelu

Majka i dvoje djece su umrli, a ocu se u bolnici bore za život, nakon što su večerali u jednom hotelu u Istanbulu.

Istraga o smrti je u toku, ali se sumnja da su preminuli usljed trovanja hranom. Oni su u srijedu uveče u hotelu jeli punjene dagnje i pečeni krompir.

Četvoročlana porodica iz Hamburga otputovala je u nedjelju u Istanbul. U srijedu su svo četvoro primljeni u bolnicu sa simptomima koji ukazuju na trovanje. Nakon što im je ukazana pomoć, svi su pušteni na kućno liječenje.

U hotelu, majka i kćerka su pronađene bez svijesti, pa je odmah cijela porodica vraćena u bolnicu.

Hotel u kojem je porodica večerala je zatvoren i istraga o mogućem trovanju je u toku.

Simptomi trovanja hranom obično se javljaju nekoliko sati nakon obroka i uključuju: mučninu, povraćanje, dijareju, bol u stomaku, temperaturu i slabost. Moguće su i glavobolja i znaci dehidracije.

Ljekaru se treba javiti ako simptomi traju duže od 2-3 dana, ako je prisutna visoka temperatura, krv u stolici, jaka dehidracija ili ako su simptomi kod djece, trudnica, starijih ili osoba sa slabijim imunitetom, prenosi “Telegraf”.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA ZAPRIJETILA ZELENSKOM: “Ne možemo primati vaše vojnike dok je rat!”

Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je predsedniku Volodimiru Zelenskom rekao da bi trebalo smanjiti broj mladih Ukrajinaca koji dolaze u Nemačku.

Nakon telefonskog razgovora sa ukrajinskim liderom, Merc je rekao da mladi Ukrajinci treba da ostanu da “služe u svojoj zemlji”.

“Tamo su potrebni”, dodao je kancelar.

Blizu 1,3 miliona ukrajinskih izbeglica zabeleženo je u Nemačkoj od oktobra 2025. godine nakon što su pobegli od potpune invazije Rusije. Ovo predstavlja najveći broj među svim zemljama EU.

Komentarišući telefonski razgovor, Zelenski je rekao da je obavestio Merca o situaciji na frontu i zahvalio Nemačkoj na vojnoj i političkoj podršci, ne pominjući pitanje ukrajinskih izbeglica.

Muškarci vojnog uzrasta suočavaju se sa strogim ograničenjima putovanja prema vanrednom stanju, uvedenom kada je Rusija pokrenula rat 2022. godine.

Nemačka je saopštila da su mladi Ukrajinci počeli da pristižu u velikom broju nakon što je Kijev ublažio pravila putovanja za one između 18 i 22 godine u avgustu.

Kao rezultat toga, broj ukrajinskih muškaraca u ovoj starosnoj grupi koji se registruju u Nemačkoj porastao je sa 100 nedeljno na skoro 1.000, prema podacima nemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ovaj razvoj događaja dolazi u trenutku kada se Kijev bori sa kontinuiranim nedostatkom radne snage na frontu, dok Rusija održava ofanzivne operacije na istoku i jugu Ukrajine.

Oko 490.000 Ukrajinaca radnog doba koji borave u Nemačkoj primaju naknadu za nezaposlenost, što je kritika krajnje desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD).

AfD, vodeća nemačka opoziciona stranka, koja je dosledno kritikovala vojnu i ekonomsku podršku Berlina Kijevu, predložila je da se naknada za nezaposlenost za Ukrajince zameni nižim isplatama za tražioce azila.

Suočena sa političkim pritiskom, vladajuća nemačka koalicija priprema zakon kojim bi se smanjile naknade za Ukrajince koji su stigli posle 1. aprila, sa ciljem da se podstaknu da traže zaposlenje.

Nastavi čitati

Aktuelno