Connect with us

Politika

ZAPADNI BALKAN VIŠE NIJE SAMO TRANZIT ZA MIGRANTE! Zadržavaju se i dobijaju posao

Šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i regionalna koordinatorica za Zapadni Balkan Laura Lungarotti kazala je da Zapadni Balkan postaje odredište za one migrante koji žele da rade i daju doprinos ekonomiji, te da se migracije moraju posmatrati mnogo šire.

– Generalno kada govorimo o imigracijama na zapadnom Balkanu, uvijek težimo izmijeniti narativ koji je dominirao do sada, a koji Zapadni Balkan pozicionira isključivo kao regiju tranzita za migrante na putu za Zapadnu Evropu. Međutim, projekti nam govore nešto drugačije – kazala je Lungarotti.

U intervju za Fenu, Lungarotti je govorila IOM-ovoj Strategiji mobilnosti radne snage za Zapadni Balkan, promjenama u migracionim rutama, ministarskoj konferenciji u Budvi, ali i o IOM-ovom smanjenju obima finansiranja.
Poručila je da migracije nisu samo negativan fenomen, odnosno nezakonit prelazak granica onih koji to nemaju pravo, već da je to i mogućnost za ekonomske prilike, rast, doprinos penzionim i socijalnim fondovima te napredak cijelog društva i privrede, pod uslovom da se migracijama adekvatno upravlja.

Lungarotti je podsjetila da je IOM nedavno objavio Strategiju mobilnosti radne snage za zapadni Balkan koja je rezultat više od 100 konsultacija u cijeloj regiji sa uposlenicima, donosiocima odluka i migrantima radnicima.

– Strategija jednostavno identifikuje potrebu migranata radnika zbog demografskih promjena, nedostatka radne snage, neusaglašenosti vještina sa tržištem rada, ali i potrebom za snažnim rastom ako region želi postati dio Evropske unije – kazala je.

Tvrdi da svakako postoji potreba za migrantima radnicima te da su već prisutni na području regiona.

– Došlo je do porasta broja izdanih radnih dozvola od 2018. godine kada je izdano oko 40.000 dozvola, ali 2023. i 2024. godine taj broj iznosi više od 100.000, što pokazuje da su migranti radnici već realnost – pojasnila je.

Lungarotti je naglasila da Strategija pokušava istaći da kreatori politika moraju razumjeti potrebu izrade inkluzivnih politika kako bi odrazili te nove realnosti, dobitnu kombinaciju za sve strane, i za zaposlene i za poslodavce, ali i za države.

Ona je također govorila i o promjenama u migracionim rutama u BiH te kazala da je zaista došlo do značajnog smanjenja broja nezakonitih ulazaka u zemlje Zapadnog Balkana, ali da je to rezultat cijelog niza faktora.

– S jedne strane postoji povećanje broja policijskih operacija i granične kontrole u cijelom regionu zajedno sa angažmanom FRONTEX snaga. Došlo je i do izmjene politika upravljanja migracijama u zemljama koje okružuju zapadni Balkan, poput Turske i Grčke, ali imamo i aktivnosti na repatrijaciji određenih državljana određenih zemalja, odnosno njihov povratak u zemlju porijekla, a jedan od faktora je i registracija. Ne mislimo da brojke zapravo ukazuju tačno na ukupan broj onih koji ulaze u zemlje regiona – istakla je.

Smatra da su mreže krijumčarenja mnogo sofisticiranije te da se mnogo brže omogućava prelazak migranata preko zapadnog Balkana za zapadnu Evropu.

– Vidimo to naravno i iz prve ruke u prihvatnim centrima u BiH gdje je sve manje korisnika kojima je potrebno zbrinjavanje, odnosno smještaj, a informirani smo i o fenomenu gdje imigranti plaćaju cijeli paket svojim krijumčarima koji uključuju između ostalog i smještaj. To je vrlo složeno pitanje – kazala je.

Lungarotti kaže da su brojke u padu, ali da je pad rezultat kombinacije svih kompleksnijih načina ulaska u region.

Govoreći o povećanom broju radnih dozvola za strane radnike u BiH, Lungarotti je naglasila da je primarni cilj za cijeli Zapadni Balkan da osiguraju da njihovi državljani popunjavaju dostupna radna mjesta, odnosno da daju doprinos ekonomiji.

– Ali istovremeno, politike koje omogućavaju veću inkluzivnost radne snage, mimo one domaće, ne bi bile dovoljne i treba ih dopuniti sa stranim radnicima. To su uglavnom privredne grane gdje postoji zaista velika potreba za radnom snagom, kao što su uslužne djelatnosti, turizam, proizvodnja, transport, građevina… Primarno, to su poslovi sa nižim kvalifikacijama odnosno vještinama na tržištu rada, ali i oni gdje su potrebne kvalifikacije – kazala je.

Smatra potrebnim postojanje politika koje će pratiti dolazak takvih migranata u region, njihovo uključivanje u ekonomiju, kao i pristup uslugama, kako bi se u konačnici poslodavcima omogućilo da u cijelosti ostvaruju pogodnosti njihovog boravka u zemlji. Dodala je da određen broj migranata koji dolaze redovnim putevima, nakon određenog vremena napuštaju radno mjesto u BiH, iako imaju radnu dozvolu, jer još uvijek nisu stvoreni svi uslovi u kontekstu radnog okruženja koji će omogućiti cjelovitu inkluziju.

– Moramo osigurati dobitnu kombinaciju za sve strane – poručila je.

Lungarotti tvrdi da se u ovom trenutku ne može govoriti o integraciji migranata na Zapadnom Balkanu, već eventualno o inkluziji onih koji dolaze redovnim putevima.

– Postoji cijeli niz inicijativa koje IOM pokreće i provodi zajedno sa udruženjima poslodavaca, Agencijom za zapošljavanje BiH i Ministarstvom civilnih poslova BiH. Cilj je osigurati informativne usluge za migrante kako bi i oni bili upoznati o načinima pristupa različitim uslugama, od zdravstva do socijalne zaštite, ali isto tako i da pomognemo poslodavcima u komunikaciji sa novopridošlicama – kazala je.

Kao primjer je navela Federaciju BiH koja je pokrenula reviziju Zakona o strancima, odnosno zapošljavanju stranaca te je naglasila da pružaju podršku resornim vlastima u Federaciji da se osigura inkluzivnost i principi poštivanja prava.

– Generalno govoreći, pokrenut je cijeli niz aktivnosti koje pomažu u inkluziji i nadamo se u nekom koraku i integraciji – poručila je.
Lungarotti je najavila da će 15. i 16. maja u Budvi biti održana važna ministarska konferencija u organizaciji Ministarstva rada Crne Gore i Regionalnog vijeća za saradnju (RCC) uz podršku ILO-a, IOM-a i Evropske unije u Crnoj Gori.

– Cijela tema mobilnosti radne snage i mobilnosti nije samo nužnost ovom regionu već je istovremeno i značajna prilika za rast. Ideja je da se okupe svi kreatori politika, odnosno donosioci odluka i da svi razumiju da mogu uživati pogodnosti dobro regulisanih migracija – kazala je.

Lungarotti je kazala da je IOM također pogođen naredbom SAD-a o obustavi aktivnosti te da su te naredbe imale direktne efekte na projekte koje su finansirale SAD.

– Globalno, IOM je bio suočen sa nužnošću otpuštanja velikog broja zaposlenih. Ne samo otpuštanja, već i obustavljanja projekata koji su finansirani iz SAD-a. Međutim, u ovom regionu mi nemamo sredstva iz SAD-a, tako da nemamo tih direktnih posljedica. I dalje smo operativni i angažovani u svim aktivnostima i za sada nismo osjetili promjenu – kazala je.

Lungarotti je kazala da nova američka politika trenutno od svih aktera u oblasti humanitarnog rada i razvoja, uključujući IOM, traži osiguravanje većeg efekta aktivnosti, manju cijenu tog rada i ulaganje u konkretne promjene za ljude.

– U IOM-u radimo na toj promjeni, iako je IOM već i bez toga bio izuzetno operativna organizacija, ali visokog stepena efekata. Možete očekivati da se naš rad samo još dodatno unaprijedi u budućnosti, ali neće biti nikakvih izmjena u našim operacijama na Balkanu – zaključila je šefica misije Međunarodne organizacije za migracije IOM u Bosni i Hercegovini (IOM) i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti u intervjuu za Fenu.

Related Topics:

Politika

„OD DANAS SVE DRUGAČIJE: Počela izborna kampanja u BiH, birače čekaju biometrija, skeneri i čak sedam listića“

Kampanja za opšte izbore počela je danas i trajaće do 3. oktobra u 7 časova, kada počinje izborna šutnja. Političke stranke mogu biti kažnjene zbog kršenja Izbornog zakona, a birače ove godine očekuje potpuno drugačiji način glasanja uz nove tehnologije.

Izborna kampanja za opšte izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine, počela je danas.

Centralna izborna komisija BiH pozvala je političke subjekte, kandidate, njihove pristalice i medije da tokom kampanje poštuju Izborni zakon BiH, posebno pravila koja se odnose na govor mržnje, ravnopravnost kandidata i vođenje kampanje.

Kampanja će trajati do 3. oktobra u 7 časova ujutro, kada počinje izborna šutnja. Ona će trajati sve do zatvaranja biračkih mjesta 4. oktobra u 19 časova.

Za kršenje pravila slijede ozbiljne kazne

CIK je podsjetio političke subjekte da kampanju moraju voditi u mirnom okruženju i u skladu sa zakonom.

Za kršenje izbornih pravila predviđene su novčane kazne, ali i mnogo ozbiljnije posljedice – od uklanjanja kandidata sa kandidatske liste do poništavanja ovjere političkog subjekta.

Političke stranke imaju pravo organizovati skupove, koristiti javne površine i objekte, postavljati plakate i drugi promotivni materijal, ali nadležni lokalni organi moraju svim ovjerenim političkim subjektima obezbijediti ravnopravan tretman.

CIK je posebno apelovao na političke aktere da izbjegavaju govor mržnje i sve druge oblike ponašanja koji bi mogli ugroziti mirno i demokratsko odvijanje kampanje.

Medije je podsjetio na obavezu ravnomjerne promocije kandidata oba pola u javnim i medijskim nastupima.

Koliko stranke smiju potrošiti?

Izborni zakon propisuje i maksimalni iznos novca koji političke stranke, koalicije i drugi politički subjekti mogu potrošiti tokom kampanje.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču.

Isti limit primjenjuje se i na izbore za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.

Za izbore za kantonalne skupštine limit iznosi 20 feninga po biraču.

Političke stranke dužne su imati poseban račun za finansiranje izborne kampanje. Novac namijenjen kampanji mora biti uplaćivan na taj račun i ne smije se koristiti u druge svrhe.

Šta se bira 4. oktobra?

Na opštim izborima građani će birati članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske.

Biraće se i poslanici u:

  • Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;
  • Narodnoj skupštini Republike Srpske;
  • Predstavničkom domu Parlamenta FBiH;
  • kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH.

Prema podacima zaključno sa 20. avgustom, pravo glasa ima 3.408.517 birača.

Glasanje će biti organizovano na oko 5.200 biračkih mjesta širom zemlje.

Za rad biračkih odbora biće angažovani predsjednici i zamjenici predsjednika koje bira CIK, dok će na izborni dan biti angažovano i više od 5.000 operatera zaduženih za funkcionisanje novih tehnoloških sistema.

Prvi put biometrija, skeneri i elektronski rezultati

Ovogodišnji izbori donose jednu od najvećih promjena u načinu glasanja u BiH.

Po prvi put će biti korištene nove izborne tehnologije koje uključuju biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prenos izbornih rezultata.

Birač će se identifikovati putem biometrijskog uređaja, dok će se glasački listić nakon glasanja ubacivati u skener.

Skener će istovremeno služiti i za elektronsko evidentiranje i brojanje glasova.

Šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holtzaple ocijenio je da je riječ o značajnoj promjeni izbornog procesa, ali je upozorio da sama tehnologija neće automatski vratiti povjerenje građana.

Prema njegovim riječima, povjerenje zavisi i od načina na koji se izbori provode i nadziru, ali i od toga kako se javnosti objašnjava cijeli proces.

Birače čekaju drugačiji glasački listići

Nov način glasanja mogao bi predstavljati izazov i za same birače.

Kandidatske liste koje su ranije služile za lakše glasanje više neće imati istu ulogu.

Na glasačkom listiću birač će, umjesto klasičnog označavanja znakom „X“, bojiti kružić ispred naziva političkog subjekta, a zatim i kružiće ispred brojeva koji odgovaraju kandidatima.

To znači da će birači morati pažljivije pratiti uputstva kako bi njihov listić bio pravilno popunjen.

U Republici Srpskoj birači će dobiti šest glasačkih listića, dok će u Federaciji BiH imati čak sedam.

Moguće gužve na biračkim mjestima

Zbog novog načina glasanja postoji mogućnost da na pojedinim biračkim mjestima bude više zadržavanja nego ranije.

Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina upozorila je da gužve nisu nepoznanica ni na dosadašnjim izborima, ali je izrazila nadu da one neće obeshrabriti građane da glasaju.

Ukoliko tokom glasanja dođe do prekida, vrijeme glasanja biće produženo kako bi svi birači koji su došli na biračko mjesto mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Transparency International: Kampanja počela mnogo ranije

Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH ocijenio je da je izborna kampanja u stvarnosti počela mnogo prije zvaničnog datuma.

Kao jedan od primjera naveo je korištenje javnih resursa i jednokratne budžetske isplate različitim kategorijama stanovništva.

Prema njegovoj ocjeni, uvođenje novih izbornih tehnologija predstavlja značajan korak naprijed i najveću reformu izbornog procesa od prvih poslijeratnih izbora.

Ipak, upozorio je da tehnologija sama po sebi neće riješiti sve probleme izbornog sistema.

BiH ulazi u izbore sa potpuno novim pravilima

Ovogodišnji izbori zato će biti drugačiji i za političke stranke i za birače.

Kandidati ulaze u kampanju pod strožim pravilima, uz ograničenja u finansiranju i jasne sankcije za kršenje Izbornog zakona.

Birače, s druge strane, očekuju biometrijska identifikacija, novi način popunjavanja listića, skeneri i elektronski prenos rezultata.

Kampanja traje do 3. oktobra u 7 časova, nakon čega počinje izborna šutnja. Dan kasnije, 4. oktobra, građani BiH biraće vlast uz tehnologije koje se prvi put uvode u izborni proces.

Nastavi čitati

Politika

„SRPSKA NIJE IMOVINA OCA, SINA I KUMA“: Opozicija najavila kraj režima i promjene već od oktobra

Blanuša, Božović i Stanivuković poručili da Republika Srpska mora vratiti pravdu, zaustaviti zaduživanje i spriječiti, kako tvrde, dalje urušavanje institucija i nacionalnih interesa.

„Institucije ne smiju biti u rukama jednog čovjeka“

Kandidati opozicije za predsjednika Republike Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Vlade RS – Branko Blanuša, Marinko Božović i Draško Stanivuković – poručili su da su promjene, kako tvrde, neophodne nakon godina vlasti SNSD-a.

Gostujući u emisiji BN televizije, trojica kandidata govorila su o stanju u Republici Srpskoj, javnim finansijama, funkcionisanju institucija i odnosu vlasti prema nacionalnim interesima.

Kandidat za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša istakao je da je njegov politički prioritet vraćanje pravde i jednakosti pred zakonom.

Prema njegovim riječima, institucijama ne smije upravljati pojedinac niti uski krug ljudi okupljen oko jedne političke partije.

„Institucije treba da rade onako kako je predviđeno zakonom i Ustavom. U njima treba da budu odgovorni ljudi, profesionalci i stručnjaci koji hoće i mogu da rade u interesu građana“, poručio je Blanuša.

Blanuša: „Budžet predsjednika mora biti mnogo manji“

Blanuša je kritikovao i visinu budžeta predsjednika Republike Srpske, navodeći da bi sredstva namijenjena toj instituciji trebalo značajno smanjiti.

On smatra da budžet treba da bude sveden na iznos dovoljan za normalno funkcionisanje institucije predsjednika, dok bi ostatak sredstava mogao biti usmjeren Vladi Republike Srpske i lokalnim zajednicama.

Blanuša je ocijenio da bi na taj način javni novac trebalo više usmjeravati prema potrebama građana, a manje prema funkcionisanju političkog vrha.

Božović: „Cvijanović je napravila najveću izdaju“

Kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH Marinko Božović iznio je oštre optužbe na račun aktuelne vlasti, posebno se osvrćući na odluke koje se odnose na Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Božović tvrdi da je davanjem glasa za odluku kojom je, prema njegovoj interpretaciji, ukinut princip konsenzusa srpska strana ostala bez mogućnosti veta.

On je potez aktuelnog srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović ocijenio kao jednu od najvećih političkih izdaja ovog mandata.

Božović tvrdi i da bi takva odluka dugoročno mogla otvoriti pitanje vlasništva nad objektima Srpske pravoslavne crkve, kao i stvoriti prostor za, kako je rekao, formiranje „Bosanske pravoslavne crkve“.

„To je jedna od najvećih bruka i sramota ovog mandata koji je iza nas“, poručio je Božović.

Ove tvrdnje predstavljaju politički stav Božovića i opozicije.

„Republika Srpska se čuva na svakom pedlju“

Božović je poručio da se Republika Srpska, kako smatra, mora štititi odgovornom politikom i na cijeloj njenoj teritoriji.

Istakao je da nije za „raspakivanje Dejtona“ niti za stvaranje trećeg entiteta, već za očuvanje postojećeg ustavnog položaja Republike Srpske i zaštitu interesa njenog stanovništva.

„Republika Srpska se čuva na svakom pedlju njene teritorije, ne samo u Banjaluci i Sarajevu“, rekao je Božović.

Stanivuković: „Srpska je prezadužena“

Kandidat za predsjednika Vlade Republike Srpske Draško Stanivuković fokusirao se na stanje javnih finansija, tvrdeći da se Republika Srpska sve više zadužuje kako bi podmirivala osnovne obaveze.

Prema njegovim riječima, vlast predvođena SNSD-om ne ulaže dovoljno u velike razvojne projekte, već se kreditima, kako tvrdi, sve češće obezbjeđuje novac za tekuće potrebe.

Posebno je ukazao na činjenicu da se, prema njegovim riječima, krediti koriste i za isplatu penzija.

Stanivuković smatra da bi sredstva od zaduživanja trebalo koristiti prvenstveno za projekte koji dugoročno donose korist građanima i privredi.

„Tražimo samo šansu da pokažemo da nismo svi isti“

Stanivuković je poručio da opozicija od građana traži povjerenje kako bi, kako kaže, pokazala da postoji drugačiji način upravljanja Republikom Srpskom.

„Narodu je sve gore, njima sve bolje jer su njihovi i džepovi njihovih tajkuna sve puniji“, rekao je Stanivuković.

On je promjene predstavio kao proces koji bi, prema njegovim riječima, trebalo da počne izborom Branka Blanuše, a potom i formiranjem nove vlasti.

„Nismo za zemlju oca, sina i kuma“

Stanivuković je završnicu poruke opozicije vezao za kritiku koncentracije političke i ekonomske moći.

„Prvi korak je Blanuša, a u drugom Stanivuković, ako vjerujete i ako ste za to da Republika Srpska ne bude zemlja oca, sina i kuma. U crkvi imaju Oca, Sina i Svetog duha, ali mi nismo za oca, sina i kuma“, rekao je Stanivuković.

Blanuša, Božović i Stanivuković poručili su da građani na predstojećim izborima imaju priliku da, kako tvrde, započnu političke promjene u Republici Srpskoj i uvedu drugačiji način upravljanja institucijama i javnim novcem.

Nastavi čitati

Politika

KUPLJENE DIPLOME ILI PARTIJSKA MUĆKA? Mračna tajna Save Minića izbila na vidjelo, evo kako je SUMNJIVO magistrirao i doktorirao!

Obrazovanje, stručnost i kompetencije – u razvijenim društvima ovo su glavni preduslovi za vođenje države. U Republici Srpskoj prednost imaju partijska lojalnost i kumovske veze. Istražili smo kakvo se znanje krije u foteljama izvršne vlasti?

Aktuelni predsjednik Vlade Savo Minić ujedno kandidat SNSD-a i kum porodice Dodik, pravi je primjer kako politika ubrzava akademsku karijeru.

U njegovoj zvaničnoj biografiji izostavljen je podatak da je prije Pravnog fakulteta u Banjaluci završio trogodišnju trgovačku školu. Prećutani su i zanimljivi detalji.

Akademski skok pravi iz fotelje načelnika Šamca. 2015. magistrirao je na privatnom Univerzitetu za poslovne studije u Banjaluci, poznatom po brojnim aferama među kojima je rad bez akreditacije u periodu od 2018. do 2020. godine.

Prema navodima medija, u zgradi ovog fakulteta na 3. spratu izvodio se ples oko šipke, dok su na 4. spratu apartmani! Upravo tu je Minić postao magistar 2015. godine i to na temu bankarstvo.

Samo tri godine kasnije doktorirao je na privatnoj Privrednoj akademiji u Novom Sadu, gdje brani doktorat kompleksnog naziva: ‘Pravna obilježja bankarske garancije kao instituta obezbeđenja potraživanja’.

Na stranici tog univerziteta pronašli smo zvanične podatke o Minićevom školovanju. Tako je u načelničkom mandatu, stigao preko magistra do doktora prava.

“JEDINA REFERENCA KUM PORODICE DODIK”

Da su kumovske veze i partijska lojalnost u potpunosti zamijenile stručnost i kompetencije, ocjenjuje profesor doktor Jelena Trivić.

“Njega smo najviše upoznali po tome što mu je jedina referenca bila da je kum porodice Dodik, pošto su oni sveli sve na rodbinske, rođačke, kumovske veze.Jako loša slika unutar struktura vlasti po pitanju, ne bih rekla diploma, nego kompetencija.”, poručila je Trivićeva.

FUNKCIJE ZA POSLUŠNE KADROVE

Da Savo Minić nije izuzetak, već pravilo po kojem se biraju najviši funkcioneri, potvrđuje i sastav same Vlade.

Najpoznatiji primjer je dugogodišnji ministar Petar Đokić, čija je diploma londonskog ‘Megatrenda’ u više navrata bila predmet novinarskih istraga i javnog podsmijeha, ali nikada i predmet ozbiljne revizije nadležnih institucija.

A da se na ključne funkcije ne biraju eksperti već isključivo poslušni partijski kadrovi, vrh vlasti odavno i ne krije. Najbolje je to prije šest godina objasnila Željka Cvijanović.

“Potrebno je da imate odgovarajuće kadrove iz svoje strukture, ja tu ne vidim ništa problematično. Gdje imate u svijetu da ministri ili direktori razni pomoćnici da ne pripadaju vladajućoj garnituri pa nemate skoro nigdje ta priča o ekspretima ne znam ni ja kakvim vladama ne postoji.”, kazala je tada Cvijanovićeva.

BRZOPOTEZNE DIPLOME

I dok politika pravda ovakav sistem, viši asistent na javnom fakultetu, Milica Radovanović zgrožena je brzinom kojom funkcioneri dolaze do najviših titula.

“Pogotovo ukoliko govorimo o čovjeku koji je kandidat za predsjednika Republike Srpske – mora barem na transparentan način reći kako je došao do svojih diploma, gdje su one stečene, pa da mi ocijenimo da li je to čovjek koji treba da nas vodi ili ne.”, jasna je Radovanovićeva.

VISOKOOBRAZOVANI ODLAZE VAN

Dok se javne institucije pune stranačkim kadrovima i brzopoteznim diplomama, mnogi visokoobrazovani mladi ljudi prisiljeni su da napuste Republiku Srpsku i odu tamo gdje će njihovo znanje i sposobnosti biti cijenjeni.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno