Connect with us

Politika

ŽAŠTO DODIK PRIJETI BANKAMA? Predsjednik Srpske zaprijetio da banke MORAJU DA POKAŽU ODGOVORNOST

Ono što se zna i što se ni na koji način ne može promijeniti je da ni Dodik ni Vlada Republike Srpske ne mogu zatvoriti banke u Srpskoj. Regulacija osnivanja, poslovanja, upravljanja, nadzora, restrukturiranja i prestanka rada banaka na teritoriji Republike Srpske regulisana je Zakonom o bankama Republike Srpske. Prema tom zakonu, Agencija za bankarstvo je jedina koja bankama može oduzeti dozvolu za rad.

Milorad Dodik zaprijetio je 23. januara bankama  tokom prve konferencije za novinare po povratku sa bolovanja, na kojem je bio više od mjesec dana zbog operativnog zahvata.

 “Iznijeli ste 750 miliona KM depozita ovih građana u inostranstvo da bi podržavali najuspješnije ekonomije Austrije i Njemačke. Našim depozitima ste kupili 150 miliona KM obveznica u inostranstvu. Imate rok od tri mjeseca da to vratite u Republiku Srpsku, jer su to naše pare. Ne budete li to vratili, prvi dan nakon tih 90 dana zatvorićemo vas! Mislite da ne možemo? Vidjećete da možemo”, poručio je Dodik.

Naveo je kako je vlast Republike Srpske “do sada imala razumijevanja za banke, koje zbog sankcija nisu mogle da sarađuju sa institucijama”,  zaprijetivši potom da je došlo vrijeme da banke “moraju da pokažu odgovornost”.

“Veoma ozbiljno im poručujem, a znamo koje su to”, nastavio je Dodik sa prijetnjama, aludirajući na banke čija su sjedišta u inostranstvu. Mada potpuno svjestan da njegove prijetnje ni na koji način ne mogu biti sprovedene, Dodik je auditorijumu pokušao da se predstavi kao vladar koji ima sve konce u svojim rukama, što je daleko od istine.

BANKE NEĆE DA KUPUJU OBVEZNICE I TREZORSKE ZAPISE

Sankcije koje su Sjedinjene Države uvele kompletnom političkom vrhu Republike Srpske, pojedinim ministrima, vladinim službenicima, te firmama, njihovim osnivačima i rukovodiocima, koji su činili koruprivnu mrežu porodice Dodik, u ogromnoj mjeri su uzdrmale i Milorada Dodika i njegovu vlast. Posebno jer su na “crne liste” stavljeni i oni koji su preregistrovanjem sankcionisanih firmi pokušali da izbjegnu kaznene mjere, čime je porodica Dodika ostala bez ogromnih prihoda.

Američka ambasada u BiH ranije je saopštila da su vlasti Republike Srpske od 2023. godine kroz različite ugovore sa gotovo 36 miliona evra finansirale firme koje su na crnoj listi OFAC-a, a predstavljale su izvor bogaćenja Milorada Dodika i članova njegove porodice.  Svim “crnolistašima” u Republici Srpskoj banke su zatvorile račune, kako se ne bi izložile riziku da i same budu na udaru sankcija.

Vlada Republike Srpske se dovela u poziciju da sve teže, skoro nikako, svoje obveznice može prodati na međunarodnom finansijskom tržištu. Para u budžetu je sve manje, vlada ne izmiruje dugovanja, prije svega prema dobavljačima, a katastrofalnu finansijsku situaciju sanira jedino zahvaljući činjenici da postoji povećan priliv od naplate indirektnih poreza, a na osnovu poskupljenja roba i usluga i povećanja nameta na plate.

AGENCIJE ZA BANKARSTO ŠUTE NA DODIKOVE PRIJETNJE

Ono što se zna i što se ni na koji način ne može promijeniti je da ni Dodik ni Vlada Republike Srpske ne mogu zatvoriti banke u Srpskoj. Regulacija osnivanja, poslovanja, upravljanja, nadzora, restrukturiranja i prestanka rada banaka na teritoriji Republike Srpske regulisana je Zakonom o bankama Republike Srpske. Prema tom zakonu, Agencija za bankarstvo je jedina koja bankama može oduzeti dozvolu za rad.

Agencija je, definiše zakon, nadležna za “izdavanje i oduzimanje bankama dozvole za rad i drugih odgovarajućih akata u skladu sa svojim ovlašćenjima, posredni i neposredni nadzor poslovanja banaka, nalaganje mjera nadzora i druge nadležnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuju banke”. Da bi Agencija za bankarstvo pokrenula postupak oduzimanja dozvole za rad nekoj od banaka moraju postojati vrlo opravdani razlozi za to – da je kapital banke negativan, ispod zakonskog minimuma, i da su ugroženi depoziti građana i pravnih subjekata u toj banci. Prema zakonu, Agencija za bankarstvo Republike Srpske je “u obavljanju poslova samostalna i nezavisna, a nadzor nad njenim radom vrši Narodna skupština Republike”.

“Ni predsjednik Republike Srpske ni Ministarstvo finansija niti bilo ko drugi iz izvršne ili zakonodavne vlasti ne može tek tako narediti Agenciji za bankarstvo Republike Srpske da zatvori neku banku. Dodik je ciljao na neke banke čiji su vlasnici stranci. Ako bi pokušao da ih zatvori, na noge bi se diglo pola Evrope”, rekao je Žurnalu sagovornik iz bankarskog sektora u Republike Srpske.

PITANJA BEZ ODGOVORA

“Da li je moguće da izvršna vlast u Republici Srpskoj naredi zatvaranje komercijalnih banaka, kako je to najavio predsjednik Republike Srpske, i, ako jeste, ko i da li može dati nalog Agenciji za bankarstvo da zatvori određene banke, s obzirom na to da je prema Zakonu o agenciji za bankarstvo Republike Srpske ‘u obavljanju poslova Agencija samostalna i nezavisna’”, prvo je pitanje koje je Žurnal postavio direktoru Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđanu Šuputu.

Tražili smo odgovori i na pitanje – “kakve bi posljedice imalo eventualno zatvaranje banaka za građane i privredu Republike Srpske i da li bi takav potez doveo do potpunog finansijskog kolapsa u Republici Srpskoj?”

Od Šuputa nismo dobili nikakakav odgovor, što ne čudi, jer je on, kao i bivši direktori Agencije, režimski čovjek, koji svojim izjavama u javnosti niti želi niti smije da protivriječi Miloradu Dodiku.  Što ne znači da je voljan i spreman pokrenuti eventualni nezakoniti proces zabrane rada pojedinim bankama u Republici Srpskoj. Uostalom, vrlo je bio pomirljiv kada su banke osobama i firmama sa američke “crne liste” zatvorile račune, nadajući se, baš kao i Dodik, da će, “ako se neke geopolitičke stvari poredaju, splasnuti pritisak OFAC-a na banke u Republici Srpskoj”.

Do tog “ako”, Šuput smatra da bi, što je i potvrdio u septembru prošle godine, za finansijski sektor Republike Srpske i BiH bilo pogubno da bilo koja banka dođe na OFAC-ovu listu, jer bi to značilo gašenje banke.

Iz Udruženju banaka BiH (UBBiH) nisu željeli da komentarišu Dodikove prijetnje zatvaranjem banaka u .

“Nemamo dodatnih informacija izuzev onih objavljenim u medijima, tako da u ovom trenutku ne možemo davati izjavu ili komentare”, odgovoreno je Žurnalu iz UBBiH, čije su članice i banke sa sjedištem u Republici Srpskoj, kao i banke koje je targetirao Dodik.

Prijetnje predsjednika Republike Srpske upućene bankama nisu željeli da komentarišu ni iz Centralne banke BiH, navodeći da nadležnost za izdavanje i oduzimanje dozvola za rad komercijalnim bankama pripada agencijama za bankarstvo u Republici Srpskoj i FBiH.

“Shodno tome, oduzimanje dozvole za rad komercijalnim bankama nije u nadležnosti CBBiH”, naveli su u odgovoru Žurnalu.

Odgovarajući na pitanje o mogućim posljedicama u slučaju eventualnog zatvaranja banaka za građane i privredu Republike Srpske, naveli su da CBiH, “kao odgovorna institucija koja svoje procjene bazira na pouzdanim pokazateljima, ne može davati odgovore na hipotetska pitanja”.

“CBBiH može, eventualno, komentarisati najave regulatora ili očekivane efekte uvedenih regulatornih mjera”, zaključili su.

BANKE NEĆE RADITI PROTIV SEBE

Nekadašnji direktor UBBiH Berislav Kutle izjavio je za Al Jazeeru da po zakonima BiH ne postoji nikakav način da se banke natjeraju na bilo koji potez koji je protiv njihovog poslovanja. S druge strane, naglasio je on, niti država niti bilo koji njen dio ne bi preživjeli odluku „majke banke“ da zatvori svoju ispostavu u toj zemlji ili jednom njenom entitetu. Kada bi se Dodikova prijetnja obistinila, smatra on, najveću štetu bi pretrpjeli građani Republike Srpske.

“Kao prvo, ostali bi bez poslova (u bankama), a što je još bitnije ne bi mogli ni funkcionisati. Sve transakcije vezane za novac bi postale misaona imenica. Privreda  bi nakon ogromnog gubitka preselila poslovanje u Federaciju BiH”, naveo je Kutle.

Dodikove optužbe na račun banaka o tome da su iznijele novac van Republike Srpske i BiH, on vidi kao čistu tržišnu utakmicu. Njegovo mišljenje dijeli i ekonomista Zoran Pavlović, ističući da banke potpuno legalno iznose novac u inostranstvo i tamo ga ulažu za kupovinu obveznica.

“To je normalan poslovni aranžman, oni to moraju da rade. Imaju robu na lageru koja nije plasirana i po tom osnovu oni moraju da zarade, jer bi u suprotnom pravili gubitke i ne bi mogli da posluju”, rekao je Pavlović za Žurnal.

Dodaje da je banka poslovni subjekat, kome je novac dat na čuvanje i plaćanje kamate depozitarima, bilo da su to privatna lica, firme ili javna preduzeća.

“Dio novca ide u kredite. Na osnovu davanja tih kredita i naplaćivanja kamate se obezbjeđuje plaćanje kamata za deponente i dio plaćanja troškova poslovanja. U situaciji kada banka dođe u poziciju da nema kreditnih plasmana, a to znači da nema mogućnost da zaradi sa parama koje ima, onda ulazi na finansijsko tržište i plasira slobodna sredstva po kamatama sa kojima će obezbijediti poslovanje i i plaćanje kamata građanima i firmama po osnovu depozita. Ako nemaju mogućnost plasmana u zemlji, banke taj novac plasiraju na berze van zemlje, jer je to način poslovanja komercijalnih banaka, to je metodologija rada bankarskog sektora”, naglašava Pavlović.

Kada banka kupi određeni vrijednosni papir, trezorski zapis ili obveznice, kaže on, ona ih može preprodavati i tu je nemoguće ući u trag hartijama od vrijednosti sve do momenta dok se one ne donesu radi naplate uloženog novca.

NEMA KRIVCA ZA PROPAST BANAKA

Notorno je da Dodik svjesno spinuje priču o tome kako strane banke, koje imaju svoje ekspoziture u Republici Srpskoj, pljačkaju građane, firme i javni sektor u Republici Srpskoj i njihov novac ulažu u “ekonomije Austrije i Njemačke”, nastojeći da za loše finansijsko stanje u Republici Srpskoj nađe krivca u svakom drugom osim u vlastima Srpske, koje su jedino i isključivo odgovorne za to.

Zanimljivo je da Dodik, koji tvrdi da uvijek ima informaciju više, nije znao da će u relativno kratkom roku propasti dvije banke u Republici Srpskoj – prvo “Bobar banka”, a onda i “Banka Srpske”, sa kojima su nestale i stotine miliona depozita fondova, opština i javnih preduzeća iz Republike Srpske.

Naravno da je znao, čak je preko bivše direktorice Agencije za bankarstvo Slavice Injac, koju je postavio na to mjesto da bi kontrolisao cijeli bankarski sektor u Republici Srpskoj, tempirao da „Bobar banka“ bude likvidirana u decembru 2014. godine, tri mjeseca nakon smrti njenog vlasnika Gavrila Bobara. Protiv Slavice Injac vođen je sudski postupak zbog propasti “Bobar banke”, ali je na kraju banjalučki Okružni sud oslobodio svih optužbi, mada se teretila da je bila upoznata sa svim nezakonitostima u poslovanju banke, a nije preduzela ništa da to spriječi. Propašću “Bobar banke” pričinjena je šteta od 122,5 miliona maraka brojnim firmama, opštinama i fondovima.

Potom je 2017. godine u stečaj otišla i “Banka Srpske”, progutavši 30 miliona KM, koliko je 2013. godine Vlada Republike Srpske uložila u dokapitalizaciju propale “Balkan Investment Banke”, u vlasništvu litvanske UKIO grupacije. U “Banci Srpske” ostalo je blokirano 75 miliona evra depozita, od kojih milionski depoziti javnih preduzeća i institucija nisu bili osigurani.

U žiži javnosti dugo vremena bila je i bijeljinska “Pavlović banka”, zbog malverzacija sa kreditom od 750.000 evra, koji je preko te banke plasiran Miloradu Dodiku za kupovinu vile na Dedinju. Vlasnik te banke bio je Slobodan Pavlović, koji je po nalogu Tužilaštva bio uhapšen 2016. godine. Pavlović je poginuo 2021. godine u Čikagu, a predmet “Pavlović banka” u vezi sa kupovinom Dodikove vile u Beogradu i dalje je aktivan u Tužilaštvu BiH. “Pavlović banka” od kraja 2019. godine posluje kao “Naša banka”.

Svoju upletenost u propast “Bobar banke”, “Banke Srpske” i aferu “Pavlović banka” Dodik je negirao od samog početka, a gorljivo je branio i svoju pulenku Slavicu Injac, tvrdeći da njeno hapšenje ima političku pozadinu i da je usmjereno protiv Republike Srpske.

Žurnal

Related Topics:

Politika

KO JE STVARNI PREDSJEDNIK SRPSKE? Opozicija tvrdi da Dodik upravlja Palatom, a da je Karan samo formalno na funkciji

Opozicija i analitičari tvrde da je institucija predsjednika Republike Srpske potisnuta političkim uticajem Milorada Dodika, dok zvanične aktivnosti pokazuju da Siniša Karan obavlja predsjedničku funkciju

Ko je danas stvarni centar političke moći u Republici Srpskoj – predsjednik Republike Siniša Karan ili lider SNSD-a Milorad Dodik?

To pitanje sve češće otvara opozicija, koja tvrdi da je institucija predsjednika Srpske posljednjih mjeseci potisnuta u drugi plan i da ključne političke odluke i dalje donosi Dodik, iako on više ne obavlja funkciju predsjednika Republike.

Siniša Karan je zvanično izabran za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, a Centralna izborna komisija BiH potvrdila je njegov izbor u februaru ove godine.

Ipak, opozicioni političari i analitičari ocjenjuju da formalna funkcija i stvarni politički uticaj nisu isto.

„Dodik se i dalje oslovljava sa predsjedniče“

Mirjana Orašanin smatra da je institucija predsjednika Republike ozbiljno izgubila autoritet.

Ona kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da se u javnosti Milorad Dodik i dalje često oslovljava sa „predsjedniče“, iako tu funkciju od februara zvanično obavlja Siniša Karan.

„Ona je potpuno obezvrijeđena. To vidimo kroz gospodina Sinišu Karana koji se danas praktično nigdje ne predstavlja kao predsjednik Republike Srpske. Skoro da i nema građanina koji može reći da je on predsjednik Republike Srpske, a Milorada Dodika svi oslovljavaju sa predsjedniče“, tvrdi Orašanin.

Prema njenoj ocjeni, takav odnos prema najvišoj instituciji u Srpskoj predstavlja širi problem funkcionisanja institucija.

Istovremeno, zvanični protokol pokazuje da Karan obavlja aktivnosti predsjednika. Samo početkom septembra sastajao se sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, a 3. septembra uručio je odlikovanja izraelskom ministru Amihaju Šikliju i ambasadoru Izraela u BiH Galit Peleg.

„Institucije su privatizovane“

Politikolog Milenko Dačević smatra da problem nije samo u odnosu Dodika prema instituciji predsjednika, već u načinu na koji, prema njegovoj ocjeni, funkcioniše čitav politički sistem Republike Srpske.

„Institucije Republike Srpske odavno su zarobljene, privatizovane i otuđene. Otuđila ih je samovoljna politička elita koja polako, ali sigurno sprovodi postupak stvaranja privatne države, partijske države, porodične države i lične države“, rekao je Dačević.

On posebno ukazuje na politički uticaj predsjednika SNSD-a, tvrdeći da Dodik i dalje javno iznosi prijedloge i inicijative koje potom institucije vlasti realizuju.

Opozicija kao primjere navodi najave zakona, različite mjere pomoći građanima i odluke koje se, prema njihovoj ocjeni, prvo pojave u Dodikovim javnim istupima, a potom ih nadležni organi sprovode.

Marković: „Uzurpirao je funkciju predsjednika“

Narodni poslanik Slaviša Marković ide korak dalje i tvrdi da je Dodik praktično preuzeo dio ovlašćenja koja pripadaju instituciji predsjednika Republike.

„Govorim konkretno o predsjedniku SNSD-a, koji je uzurpirao funkciju predsjednika Republike i da tome niko ništa ne pridaje značaja“, tvrdi Marković.

On posebno problematizuje korištenje resursa institucije predsjednika Republike za aktivnosti u kojima učestvuje Dodik.

„Postalo je sasvim normalno da čovjek, koji je predsjednik jedne političke partije, leti helikopterskim servisom, da on kao predsjednik političke partije troši budžet predsjednika Republike, a da predsjednika Republike gospodina Karana niko nije vidio već ova tri mjeseca“, rekao je Marković.

Ove tvrdnje predstavljaju političke optužbe opozicionog poslanika i za njih u dostavljenom materijalu nisu navedeni dodatni dokazi ili dokumentacija.

Karan ima funkciju, ali pitanje političke moći ostaje

Zvanične informacije, s druge strane, pokazuju da Karan nije potpuno odsutan iz javnog i institucionalnog života.

Njegov kabinet redovno objavljuje protokol predsjednika, uključujući sastanke, prijeme i međunarodne kontakte. Karan je, između ostalog, početkom septembra predsjedavao sastankom sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, kojem je prisustvovao i Milorad Dodik.

Upravo ta činjenica dodatno otvara političko pitanje koje postavljaju opozicija i dio javnosti: da li je problem u tome ko formalno obavlja funkciju ili ko u praksi ima najveći politički uticaj?

Karan je izabran kao kandidat SNSD-a, čiji je predsjednik Dodik, pa opozicija smatra da promjena na funkciji predsjednika Republike nije značila i promjenu odnosa političke moći unutar vladajuće strukture.

„Institucije moraju biti vraćene u službu građana“

Orašanin smatra da bi izlaz trebalo tražiti u reformi pravnog i pravosudnog sistema.

„Svako ko se ogriješio o službeni položaj, ko je zloupotrijebio službenu funkciju, treba da odgovara i ne može više da obavlja javnu funkciju. Suština je da institucije trebaju biti vraćene u službu javnog interesa, jer one zbog toga i postoje“, poručuje Orašanin.

Politički spor oko odnosa Dodika i Karana tako postaje širi spor oko toga koliko su institucije Republike Srpske nezavisne od političkih partija i njihovih lidera.

Dok je Karan formalno i ustavno predsjednik Republike, njegovi kritičari tvrde da ključnu političku riječ i dalje ima Dodik.

U konačnici, odgovor na pitanje ko zaista donosi odluke ne daje sama funkcija, već način na koji institucije rade i ko u praksi ima posljednju riječ.

A upravo oko toga opozicija sada otvara novo političko pitanje: da li je promjenom predsjednika Republike Srpske promijenjen i centar stvarne političke moći – ili je samo promijenjeno ime na funkciji?

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ OŠTRO NA SNSD: „O Miniću su rekli sve samo jednim transparentom“

Šef Kluba poslanika PDP-a tvrdi da je poruka „Milorad Dodik jedini predsjednik!“ sa početka kampanje SNSD-a za Savu Minića otkrila kako vladajuća stranka zapravo vidi svog kandidata.

Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović oštro je komentarisala početak kampanje SNSD-a za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

Vukomanović je na društvenim mrežama poručila da je SNSD, prema njenom tumačenju, svom kandidatu Savi Miniću poslao jasnu političku poruku – i to jednim transparentom.

„SNSD je otvorio kampanju Save Minića transparentom: ‘Milorad Dodik jedini predsjednik!’ Tu su svom kandidatu rekli više nego što bi opozicija mogla za ovih mjesec dana“, navela je Vukomanović.

„AKO JE DODIK JEDINI PREDSJEDNIK, ŠTA ONDA RADI MINIĆ?“

Ona smatra da se kampanjom SNSD-a otvara pitanje stvarne uloge njihovog kandidata.

„Ako je Dodik jedini predsjednik, Minić vodi kampanju za funkciju za koju su mu na otvaranju kampanje rekli da pripada drugom“, navela je Vukomanović.

Prema njenoj ocjeni, takva poruka može biti problematična za kandidata koji pokušava da građane ubijedi da upravo on treba da preuzme funkciju predsjednika Srpske.

„Teško je tražiti od naroda da vjeruje u kandidata u kojeg ni njegova stranka ne vjeruje, jer zašto bi građani izabrali za predsjednika čovjeka kojeg na mjestu predsjednika ne vidi ni stranka koja ga je kandidovala, a očigledno ni on sam sebe“, poručila je ona.

„IZBORI SLUŽE DA VLAST VRATE U STVARNOST“

Vukomanović je svoju poruku završila pozivom građanima da na izborima pažljivo biraju.

„Narode, birajte pametno. Kad vlast izgubi osjećaj za stvarnost, izbori služe da je narod u stvarnost vrati“, zaključila je šef Kluba poslanika PDP-a.

Njene izjave predstavljaju političku kritiku SNSD-a i njegovog kandidata, dok će konačnu ocjenu o tome kome građani daju podršku donijeti birači na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ IZ PISKAVICE: „Politika sela mora da se vodi među ljudima, a ne iz centra grada“

Generalni sekretar PSS-a poručio da poljoprivrednicima treba obezbijediti sigurnije podsticaje, plasman proizvoda i pravedniji pristup zemljištu u zakupu.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić dan je započeo u Piskavici, gdje je prisustvovao molitvi i parastosu za 64 poginula borca.

Parastos je služen u Hramu Svete Trojice, a Drinić je poručio da su poginuli borci, kako je naveo, „istinski stvaraoci Republike Srpske“.

„Njihove žrtve su temelj naše državnosti i naša trajna obaveza da je čuvamo“, poručio je Drinić.

„POLITIKA SELA MORA DA SE VODI MEĐU LJUDIMA“

Govoreći o životu u Piskavici, Drinić je istakao značaj ovog banjalučkog kraja i njegovih stanovnika.

Prema njegovim riječima, Piskavica je najveća mjesna zajednica na području Banje Luke, a karakterišu je domaćini koji, kako je naveo, čuvaju tradiciju, običaje i život na selu.

„Zato politika sela mora da se vodi među ljudima, a ne iz centra grada“, istakao je Drinić.

PODSTICAJI, SIGURAN PLASMAN I ZEMLJIŠTE ZA ONE KOJI PROIZVODE

Drinić je posebno govorio o položaju poljoprivrednika, naglašavajući potrebu za većom sigurnošću u proizvodnji.

Kako je poručio, poljoprivrednicima treba obezbijediti podsticaje za proizvodnju i siguran plasman proizvoda, uz snažniju podršku nadležnog ministarstva.

Posebno se osvrnuo na pitanje poljoprivrednog zemljišta u zakupu.

„Zemljište u zakup treba da dobijaju oni koji imaju stočni fond i zaista proizvode“, rekao je Drinić.

Prema njegovim riječima, politika prema selu mora biti zasnovana na potrebama ljudi koji žive i rade na selu, a ne samo na odlukama koje se donose u gradskim centrima.

Nastavi čitati

Aktuelno