Connect with us

Politika

Zašto građani ćute na poskupljenja hrane, ali ne i na pozive političara

Svakodnevna poskupljenja hrane i drugih životnih namirnica u ovoj godini nisu natjerala građane u Bosni i Hercegovini da dignu svoj glas i eventualnim protestima ukažu na probleme i tešku situaciju, ali se zato isti ti građani utrkuju ko će glasnije podržati političare koji ih zovu u pomoć, kako na društvenim mrežama, tako i na ulici.

Građane je očigledno više strah od prezira predstavnika svih političkih partija, sa kojima su se praktično samoidentifikovali, nego zbog neizvjesnosti da li će sutra imati šta da jedu.

Za godinu dana, inflacija u BiH pojela je sve pred sobom. Na kraju avgusta ona je iznosila 16,8 odsto, a gotovo da ne postoji potrepština za koju građani ne moraju izdvojili dodatni novac. Svi su zbog toga nezadovoljni i poručuju da je neizvjesno kako će pregurati dane koji dolaze, ali te poruke šalju se prećutno i to po onom obrascu: “Naravno da je loše, ali ćuti, može i gore.”

Javna reakcija građanstva koja izostaje kada su u pitanju svakodnevni problemi nije manjkala kada stižu pozivi političara da se na ulici brane politički interesi, koji se, u gotovo svim slučajevima, predstavljaju kao sudbonosni.

Nekoliko protesta održano je u ovoj godini, a samo u prethodnih 20 dana čak četiri. Svaki od njih pod političkom palicom, držeći pažnju na “slobodi i demokratiji građanskog izbora” te spasavaju države od “onih drugih”.

Zašto smo došli do toga da građani ustaju samo kada ih pozivaju političari, a ćute kada su u pitanju svakodnevni problemi?

“Činjenica je da su svi protesti koji su organizovani bili politički obojeni, iako sa druge strane imamo poskupljenje struje, ulja, brašna, ogreva, ili kada se ne ukidaju akcize na gorivo. To je dokaz da smo mi kao narodi u BiH u političkom, ali i vrijednosnom i sociloško-interesnom smislu izmanipulisani, da politika potpuno kontroliše svaku sferu ponašanja. Činjenica je da ovdje vlada strah. Pa šta da rade oni koji nisu ni u jednoj partiji”, kaže za “Nezavisne” sociolog Vladimir Vasić.

Strah od bunta, nastavlja Vasić, među građanima odmah stvara jednu kočnicu, jer, ukoliko oni i pokušaju izaći na ulicu sa zahtjevima koji nemaju dodira sa politikom, onda političke strukture vješto pronađu način da to poistovijete, ne samo sa politikom, već i sa namjerom da se ruši čitav jedan društveni sistem.

“Ljudi se boje za svoja radna mjesta i uopšte svoju postojanost i onda ih je strah da izađu iz te, da je nazovem ‘zone komfora’, i navikavamo se na onaj stokholmski sindrom, da jednostavno budemo taoci, a u ovom slučaju taoci politike. Takvo stanje je, nažalost, u kompletnoj državi. Samoidentifikovali smo se sa političarima i njihovim mišljenjima. Ali, narod mora biti svjestan da je demokratski da se izađe na proteste kada mu nije dobro. To ne znači da mrzimo nekoga i da želimo da rušimo institucije, već želimo da pokažemo šta treba da se popravi u državi”, jasan je Vasić.

Prema njegovim riječima, nema sumnje da je građane više strah prezira koji bi dobili od strane političara, nego od toga da li će sutra imati šta da jedu.

Novinar Vladimir Šušak ističe da su građani BiH unazad tri decenije u zamci političkih elita, koje vladaju na strahu od onih drugih.

“U suštini, oni smatraju da su i dalje ugroženiji od neke druge grupacije, a tu mislim i na političku partiju ili pripadnike druga dva naroda, nego da su u problemu po pitanju egzistencije, odnosno poskupljenja životnih namirnica. I zato se ljudi češće odazivaju na pozive političara, nego na svakodnevne probleme”, navodi Šušak.

On dodaje da političke partije vrlo mudro postupaju u ovakvoj situaciji.

“Oni znaju da postoje životni problemi i onda kroz pozive građanima jasno stavljaju do znanja, pa čak i ucjenjuju ljude, da to neće biti riješeno ukoliko se podržava suprotna strana. Sve to rade, naravno, zbog svojih ciljeva”, izričit je Šušak.

“Ja zastupam načelo, a ne sebe i svoje lične interese”, rečenica je koju gotovo svi političari u BiH deklamuju decenijama, a kojom nastoje da građanima poruče da su upravo oni ti koji misle o njima. Međutim, poznavaoci društvenih prilika smatraju da je ova misao, nažalost, mnogo prikladnija kada se promijeni redoslijed riječi: “Ja zastupam sebe i svoje lične interese, a ne načelo.”

Related Topics:

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “FIJASKO VLASTI NA EVROPSKOM PUTU!” Nova SNSD blokada zaustavila rad SAVJETA MINISTARA BiH

Današnja blokada rada Savjeta ministara BiH, koju je ponovo izazvao SNSD, predstavlja još jedan ozbiljan udarac na evropski put Bosne i Hercegovine i potvrdu da aktuelna izvršna vlast nema kapacitet da zemlju vodi naprijed. Prema ocjenama opozicije, jasno je da je čitav proces integracija zaustavljen političkim igrama vladajućih stranaka.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, oštro je reagovao, naglasivši da je stanje alarmantno i da građani više ne mogu trpjeti posljedice ovakvog ponašanja vlasti.

„Današnji fijasko vladajuće koalicije na evropskom putu BiH kroz novu SNSD blokadu rada Savjeta ministara BiH je još jedan pokazatelj da izvršna vlast u BiH nema evropski kapacitet.
Jasno deklarisano i sto puta potvrđeno antievropsko lice SNSD-a, ali i veoma čudno, nelogično ponašanje HDZ-a tokom cijele godine, dodatno isključuje Savjet ministara BiH iz procesa zakonskog i kadrovskog ispunjavanja evropskih uslova. Zato nema napretka, zastoj je evidentan, gubimo sredstva iz Plana rasta, reforme su na klimavim nogama, korupcija uzima danak, trpe ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, gdje su, zbog neodgovorne SNSD vlasti, milijarde maraka blokiranih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.“

Borenović dodaje da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će uopšte biti dovoljno političke volje da se situacija popravi u zakonodavnoj vlasti.

„Vidjećemo da li će biti dovoljno političke mudrosti, spremnosti i odgovornosti da Parlamentarna skupština BiH, posebno Predstavnički dom, ponovo spašavaju evropsku perspektivu ove zemlje kroz usvajanje dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što i jeste definisana parlamentarna uloga.“

Istovremeno, on ističe apsurd da Savjet ministara, uprkos blokadama i neispunjavanju ključnih evropskih obaveza, nastavlja da funkcioniše u komforu najvećeg budžeta do sada.

„Ali zato ‘krnji’ Savjet ministara BiH zna ‘uživati’ u svojim privilegijama i trošenju rekordnog budžeta od 1,5 milijardi KM.“

Prema riječima opozicije, BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti, dok ključne reforme stoje, a evropski put sve više zavisi od parlamenta, a sve manje od izvršne vlasti koja bi trebalo da ga nosi.

Nastavi čitati

Aktuelno