Connect with us

Politika

Zašto građani ćute na poskupljenja hrane, ali ne i na pozive političara

Svakodnevna poskupljenja hrane i drugih životnih namirnica u ovoj godini nisu natjerala građane u Bosni i Hercegovini da dignu svoj glas i eventualnim protestima ukažu na probleme i tešku situaciju, ali se zato isti ti građani utrkuju ko će glasnije podržati političare koji ih zovu u pomoć, kako na društvenim mrežama, tako i na ulici.

Građane je očigledno više strah od prezira predstavnika svih političkih partija, sa kojima su se praktično samoidentifikovali, nego zbog neizvjesnosti da li će sutra imati šta da jedu.

Za godinu dana, inflacija u BiH pojela je sve pred sobom. Na kraju avgusta ona je iznosila 16,8 odsto, a gotovo da ne postoji potrepština za koju građani ne moraju izdvojili dodatni novac. Svi su zbog toga nezadovoljni i poručuju da je neizvjesno kako će pregurati dane koji dolaze, ali te poruke šalju se prećutno i to po onom obrascu: “Naravno da je loše, ali ćuti, može i gore.”

Javna reakcija građanstva koja izostaje kada su u pitanju svakodnevni problemi nije manjkala kada stižu pozivi političara da se na ulici brane politički interesi, koji se, u gotovo svim slučajevima, predstavljaju kao sudbonosni.

Nekoliko protesta održano je u ovoj godini, a samo u prethodnih 20 dana čak četiri. Svaki od njih pod političkom palicom, držeći pažnju na “slobodi i demokratiji građanskog izbora” te spasavaju države od “onih drugih”.

Zašto smo došli do toga da građani ustaju samo kada ih pozivaju političari, a ćute kada su u pitanju svakodnevni problemi?

“Činjenica je da su svi protesti koji su organizovani bili politički obojeni, iako sa druge strane imamo poskupljenje struje, ulja, brašna, ogreva, ili kada se ne ukidaju akcize na gorivo. To je dokaz da smo mi kao narodi u BiH u političkom, ali i vrijednosnom i sociloško-interesnom smislu izmanipulisani, da politika potpuno kontroliše svaku sferu ponašanja. Činjenica je da ovdje vlada strah. Pa šta da rade oni koji nisu ni u jednoj partiji”, kaže za “Nezavisne” sociolog Vladimir Vasić.

Strah od bunta, nastavlja Vasić, među građanima odmah stvara jednu kočnicu, jer, ukoliko oni i pokušaju izaći na ulicu sa zahtjevima koji nemaju dodira sa politikom, onda političke strukture vješto pronađu način da to poistovijete, ne samo sa politikom, već i sa namjerom da se ruši čitav jedan društveni sistem.

“Ljudi se boje za svoja radna mjesta i uopšte svoju postojanost i onda ih je strah da izađu iz te, da je nazovem ‘zone komfora’, i navikavamo se na onaj stokholmski sindrom, da jednostavno budemo taoci, a u ovom slučaju taoci politike. Takvo stanje je, nažalost, u kompletnoj državi. Samoidentifikovali smo se sa političarima i njihovim mišljenjima. Ali, narod mora biti svjestan da je demokratski da se izađe na proteste kada mu nije dobro. To ne znači da mrzimo nekoga i da želimo da rušimo institucije, već želimo da pokažemo šta treba da se popravi u državi”, jasan je Vasić.

Prema njegovim riječima, nema sumnje da je građane više strah prezira koji bi dobili od strane političara, nego od toga da li će sutra imati šta da jedu.

Novinar Vladimir Šušak ističe da su građani BiH unazad tri decenije u zamci političkih elita, koje vladaju na strahu od onih drugih.

“U suštini, oni smatraju da su i dalje ugroženiji od neke druge grupacije, a tu mislim i na političku partiju ili pripadnike druga dva naroda, nego da su u problemu po pitanju egzistencije, odnosno poskupljenja životnih namirnica. I zato se ljudi češće odazivaju na pozive političara, nego na svakodnevne probleme”, navodi Šušak.

On dodaje da političke partije vrlo mudro postupaju u ovakvoj situaciji.

“Oni znaju da postoje životni problemi i onda kroz pozive građanima jasno stavljaju do znanja, pa čak i ucjenjuju ljude, da to neće biti riješeno ukoliko se podržava suprotna strana. Sve to rade, naravno, zbog svojih ciljeva”, izričit je Šušak.

“Ja zastupam načelo, a ne sebe i svoje lične interese”, rečenica je koju gotovo svi političari u BiH deklamuju decenijama, a kojom nastoje da građanima poruče da su upravo oni ti koji misle o njima. Međutim, poznavaoci društvenih prilika smatraju da je ova misao, nažalost, mnogo prikladnija kada se promijeni redoslijed riječi: “Ja zastupam sebe i svoje lične interese, a ne načelo.”

Related Topics:

Politika

BEOGRAD UPUTIO PROTESTNU NOTU SARAJEVU zbog Konakovićevih izjava (VIDEO)

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je Beograd uputio protestnu notu Sarajevu zbog izjave ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića i poručio da je ozbiljan trenutak da se EU pozabavi tim pitanjem.

– Mislim da je ovo ozbiljan trenutak da EU razmotri svoje postavljanje prema ovakvim pokušajima da se potkopa dijalog u našem regionu i da se potkopaju nacionalni i međuetnički odnosi – rekao je Đurić.

On je dodao da je Konakovićeva izjava da neće uputiti izvinjenje građanima Srbije zbog sramnog skandiranja u Sarajevu na košarkaškoj utakmici reprezentacija Srbije i BiH nezamisliva u političkom, ljudskom i profesionalnom smislu.

Đurić je naglasio da nikada neće odgovarati u istom kapacitetu i istom mjerom zato što ima ogromno poštovanje i osjećaj odgovornosti prema građanima druge nacionalnosti, kako u Srbiji, tako i u BiH.

– Mislim da cijeli svijet danas treba da vidi da je politika Konakovića politika povratka u prošlost, politika produbljivanja podjela, uvreda cijele zemlje i cijelog jednog naroda – rekao je Đurić.

Prema njegovim riječima, to što Konaković, ne samo da nije osudio uvredljivo skandiranje na račun Srbije i srpskog naroda, nego tvrdi da su oni koji su to činili bili u pravu, postavlja pitanje kako će uopšte da se razgovara u budućnosti.

Đurić je naveo da je njegova odgovornost da uvijek bude spreman na razgovor, ali da neko treba da kaže kako može sa ovakvim pristupom da se ide naprijed.

– To je, prije svega, pitanje za EU, pošto je dosta bilo tetošenja, ljudi koji na sastancima u Briselu glume građaniste i tolerantne ljude, a onda u praksi rade sve da posvađaju narod, posiju mržnju – rekao je Đurić.

On je poručio da nikada neće biti prihvatljivo ni vrijeđanje predsjednika Srbije, ni države Srbije ni srpskog naroda.

 

 

– Nikada nećemo da se služimo tim metodama i odgovaramo istom mjerom, a vi ako hoćete svojoj zemlji stabilnost morate da se ponašate mnogo, mnogo drugačije – poručio je Đurić.

Nastavi čitati

Politika

PROŠLI IZBORI oglasio se Petrović “Moraćemo da POVEĆAMO CIJENU STRUJE”

“Vlada Republike Srpske spremna je da ukoliko RiTE Ugljevik i MH Elektroprivreda Republike Srpske ne budu u stanju da isplate zateznu kamatu “Elektrogospodarstvu Slovenije”, da preuzme obaveze na sebe i taj dug izmiri slovenačkoj strani.” Rekao je to Petar Đokić, minsitar energetike i rudarstva nakon sjednice Vlade Republike Srpske na kojoj je bilo riječi o stanju u RiTE Ugljevik.

On je dodao da još ranije dogovoreno da se Slovencima plati 67 miliona evra glavnice duga i 65 miliona evra odštete za neisporučenu električnu energiju.

Đokić je rekao da je ostalo neriješeno još 67 milinoa evra po osnovu kamata i da su Slovenci pristali da otpišu 30 miliona KM.

“Tek poslije ove sjednice treba da nastavimo razgovore sa slovenačkom stranom i vidimo da li bi to za njih bilo prihvatljivo”, rekao je Đokić.

On je rekao da se nakon zaključenja sporazuma po osnovu kamata stvaraju uslovi da se trajno prekine sa arbitražama u vezi” Elektrogospodarstva iz Slovenije” i Elektropvirede Republike Srpske, odnonsno RiTE Ugljevik.

Naglasio je da je aktivan još jedan spor u Vašingtonu od 629 miliona evra i da tu nisu tuženi ni Republika Srpska ni Elektropirvreda ni RiTE Ugljevik, već BiH i da se još ranije vodio spor u Beogradu po tom pitanju težak 770 miliona evra.

Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske je naveo da je Elektroprivreda već isplatila Slovencima 20 miliona evra na ime duga, tj. sporazuma koji su potpisani.

Petrović je rekao da je cilj da RiTE Ugljevik funkcioniše, da će biti očišćeni arbitražni procesi, ali da ostaje obaveza da se jedna trećina energije mora isporučivati Sloveniji.

Petrović je naveo da je cijena te isporuke nepovoljnija u odnosu na cijenu isporuke ERS-u, odnosno 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra.

“To nije dovoljno za normalno funkcionisanje RiTE i zato ćemo bar mi, kao matično preduzeće koje otkupljuje dvije trećine električne energije, morati da povećamo cijenu”, rekao je Petrović.

Petrović je dodao da se već sutra očekuje povratak RiTE “Ugljevik” na mrežu, a koji je bio pet dana van pogona.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SDS: I CIK se uvjerio u NEREGULARNOSTt održanih izbora

Centralna izborna komisija je slučajnom kontrolom utvrdila da je na biračkom mjestu Tabanci u Zvorniku u Centralnom biračkom spisku 504 potpisa, dok su u zapisnik unijeta 532 glasa od kojih Siniša Кaran ima fantastičnih 415 glasova. Dakle, kroz zapisnik su samo na jednom mjestu ukrali 28 glasova, a sigurni smo da bi grafološka analiza utvrdila da je na tom mjestu i mnogo lažnih potpisa i da nisu glasala 504 birača. Takvih je 112 od 2.164 biračka mjesta u Republici Srpskoj” Ovo je saopštila Aleksandra Pandurević iz SDS.

Analizom je dalje utvrđeno da, kada se izuzmu ta sumnjiva biračka mjesta, profesor Branko Blanuša ima 204.344 glasa (50,04%), dok Siniša Кaran ima 198.191 glas (48,53%) .

U Tabancima je, navodi Pandurevićeva, izlaznost birača bila nevjerovatnih 66,67%, od čega je Кaran osvojio čak 78,01%. ”U Zvorniku je 38 biračkih mjesta na kojima je izlaznost značajno odudara od gradskog prosjeka, i gdje Кaranovi procenti idu čak do 97% i potpuno odudaraju od procenata glasova koje je osvojio na ostalim biračkim mjestima u Zvorniku. Takođe, identifikovali smo identičnu situaciju u Doboju na 36 biračkih mjesta, u Laktašima na 29 biračkih mjesta, Bratuncu pet i na jednom mjestu u Višegradu”, kaže ona.

Na ukupno 70 biračkih mjesta u Zvorniku, Doboju i Laktašima, Кaran ima 2.881 glas više nego Milorad Dodik, što je čista naučna fantastika, tvrdi ona i dodaje:

”U ostalim gradovima u Republici Srpskoj postoji dvadesetak biračkih mjesta gdje Кaran ima više glasova nego Dodik. Riječ o biračkim mjestima gdje je npr. Dodik imao jedan glas, a Кaran sada ima pet ili je u par slučajeva značajno povećan broj birača na tom biračkom mjestu. Izlaznost na tim biračkim mjestima nije povećana u odnosu na prosječnu, i Кaran nema naglih skokova, te na najvećem broju njih je imao manje glasova od profesora Blanuše. Ako na 663.381 birača u ostalim gradovima u Republici Srpskoj (Banja Luka, Bijeljina, Prijedor, Istočno Sarajevo, Mrkonjić Grad, Prnjavor i Trebinje) imamo 20 takvih biračkih mjesta, onda na 77.808 birača u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu ne može biti više od pet takvih biračkih mjesta, a ima ih 70. Matematika i matematička logika kažu – krađa”. Centralna izborna komisija, ističe ona, ima zakonsku obavezu da zaštiti transparentnost i zakonitost izbornog procesa.

”S obzirom na to da 112 biračkih mjesta koje smo identifikovali utiču na konačan izborni rezultat, CIК ima obavezu da prekontroliše svako od tih mjesta, uključujući i grafološku analizu. Bez borbe im nećemo dozvoliti da ukradu volju naroda kako bi onda krali milione. Očekujemo od CIК-a da svoj posao radi u skladu sa zakonom, a ako bude trebalo tjeraćemo se i sa CIК-om”, saopštila je Pandurevićeva.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno