Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi krajem sedmice da održi posebnu sjednicu na kojoj bi se prihvatila ostavka premijera Radovana Viškovića. Time bi se krenulo u proceduru imenovanja novog mandatara, izjavio je za RTRS predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

Poslanici bi trebalo da usvoje i pravni osnov za pokretanje procesa referenduma na kojem bi se odbacio nedemokratski pokušaj oduzimanja mandata predsjedniku Miloradu Dodiku.

– Plan je da na već zakazanoj sjednici tražimo termin, poželjno da to bude ove sedmice, u četvrtak ili petak, kada dobijemo akt da je gospodin Višković podnio ostavku, da i ta tačka bude uvrštena u dnevni red, kako bismo pokrenuli proceduru imenovanja novog mandatara – pojasnio je Stevandić. Istakao je da Republika Srpska mora pokazati svoj stav i institucionalni odgovor, koji mora biti formalizovan i predstavljen kao rezultat rada Narodne skupštine.

– I u odnosu prema Šmitu i u pogledu funkcionisanja institucija, posebno u kontekstu nametnutih, nelegalnih odluka. Mora se pokazati odlučnost i razlika u odnosu na one u Federaciji koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti – naglasio je Stevandić.

Dodaje da je neophodno pokazati odlučnost i razliku u odnosu na vlasti u Federaciji BiH koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. – Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti. Vidjeli smo da se, na neki način, pozivalo na anarhiju – ako je Šmit kršio Dejton, da i mi učestvujemo u anarhiji – što bi dovelo do sukoba. Mi smo se potrudili da, zahvaljujući nama, u BiH nema sukoba, da smo sačuvali mir u BiH i oslanjali se na politiku Srbije i regionalni mir – kaže Stevandić.

Dodaje da oni koji žele da to onemoguće postupaju po odlukama Kristijana Šmita, koji donosi nelegalne odluke, jer je i sam nelegalno imenovan. Ističe Stevandić da donositi zakone koje ne potvrđuje parlament nije radio niko u Evropi – to je negiranje demokratije i evropske civilizacije.

– Neke zemlje su prihvatile to iz geopolitičkih interesa – na to imaju pravo, ali je to ujedno i sramota. Republika Srpska će se pozvati na međunarodno pravo i sačuvaće svoju suverenost, i sama će donositi odluke. Od trenutka kada su sudije i tužioci počeli da prihvataju odluke Šmita i donose presude na njihovoj osnovi, traje ustavna kriza – rekao je Stevandić.

Poručuje da Republika Srpska nije prihvatila da nelegalni čovjek donosi odluke, i dodaje da je na snazi sukob dva sistema. – Mi se trudimo da to ne izazove sukobe u BiH – za razliku od onih koji se trude da taj sukob izazovu i otvore put ka nekom novom ratu. Iznad svega stoje međunarodna prava – a jedno od njih je i pravo na samoopredjeljenje, koje je definisano od strane Ujedinjenih nacija. Republika Srpska će biti prinuđena da koristi starije i snažnije pravne mehanizme od Dejtona – koji je podjsećam, ugovor koji su potpisale Republika Srpska, Srbija i BiH. Taj ugovor se danas krši od strane potpisnika iz BiH, koji slušaju Šmita – naglasio je Stevandić.

Podsjetio je da Republika Srpska, prema tom sporazumu, ima pravo da pokrene procedure u skladu sa Bečkom konvencijom – uključujući i zamrzavanje sporazuma kada jedna strana krši njegove odredbe.

Kada je u pitanju opozicija u Republici Srpskoj, Stevandić podsjeća da oni ne vode državu i ne snose odgovornost te da mogu govoriti sve što požele.

– Mi snosimo odgovornost za mir, napredak, stanje u zdravstvu, pravosuđu i drugim sistemima, i naša politika se ne zasniva na rijaliti pristupu. S druge strane u opoziciji ima čestitih ljudi i nadamo se saradnji sa njima – u mjeri u kojoj oni to mogu da prihvate. Ali nema smisla sarađivati sa onima koji su javno stali uz Konakovića i Šmita – jasan je Stevandić.

Dodaje da i pored toga vrata za sve relevantne faktore će biti otvorena kako bi svi mogli učestvovati u donošenju odluka Republike Srpske, i komunikacija će biti očuvana na civilizacijskom nivou.

Naglašava da je Ustavni sud taj koji je pokušao da oduzme mandat predsjendiku, iako po Ustavu Republike Srpske mandat prestaje isključivo odlukom samo predsjednika kada podnosi ostavku, ili u skladu sa propisanom procedurom – kada narod odluči na izborima.

– Ustav Republike Srpske je usklađen sa Ustavom BiH. Oni koji smatraju da Šmit može da donosi odluke umjesto tih institucija – direktno krše Ustav BiH i Dejtonski sporazum. Narod će odlučiti. Mi ne možemo narodu soliti pamet. Postoje ljudi koji smatraju da je njihov lični komfor najvažniji, ali upravo odgovornost je ono što nas razlikuje od onih koji ne žele da je preuzmu – naglašava Stevandić.

Zaključuje da ko želi da doprinese – naći će način. Ko ne želi – naći će alibi.

– Na kraju, biće onako kako narod odluči. Narod nas je postavio na ova mjesta – i samo narod nam može oduzeti mandate. Ne neko drugi – zaključio je Stevandić.

Bivšem predsjedniku RepublikeSrpske Miloradu Dodiku se oduzima diplomatski pasoš

Dodik ima 15 dana da pasoš vrati ministarstvu spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, piše Klix.

U slučaju da Dodik ne ispoštuje ovaj rok, iz Ministarstva spoljnih poslova će obavijestiti Graničnu policiju i diplomatsko-konzularnu mrežu BiH o činjenici da mu je pasoš poništen.

Podsjetimo, Dodiku je oduzet mandat odlukom Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koju je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.

Mandat mu je oduzet zbog pravosnažne presude zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika u BiH,koga RS ne priznaje, a koja je donesena u julu.

Dodik je dobio godinu dana zatvora, što je otkupio uplatom 36.500 KM, te šest godina zabrane političkog djelovanja. U skladu s drugim dijelom presude, oduzet mu je mandat te je on, od 18. augusta, izgubio mjesto predsjednika Republike Srpske.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici usvojilo prijedlog budžeta za 2025. godinu. Za budžet su glasali predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović i član Željko Komšić. Protiv je bila Željka Cvijanović.
Nakon što je usvojen u Predsjedništvu BiH, budžet trebaju da potvrde i oba doba Parlamenta Bosne i Hercegovine.

U posljednjem trenutku je u budžet dodat i amandman da se obezbijedi pet miliona KM za održavanje izbora za predsjednika Republike Srpske, amandman je podnio član Predsjedništva Željko Komšić.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je njena namjera bila da budžet zajedničkih institucija bude ozbiljan dokument, kako to i priliči, ali su druga dva člana Predsjedništva odlučila da to bude jeftina, nestručna i neprovodiva politička platforma, te da ga kao takvog ne može podržati i da glasa protiv.

– Sasvim bespotrebno smo došli u situaciju da na ovaj način, kako ste vi to zamislili, a pogotovo nakon vaše višemjesečne blokade koju provodite u Predsjedništvu BiH, razmatramo ovako predloženi budžet, prepun manjkavosti i nelogičnosti, nezakonitih i neustavnih elemenata. Umjesto da smo budžet usvojili čim smo dobili prijedlog Savjeta ministara i da smo institucijama obezbijedili finansijski okvir, a zaposlenima veće plate, sada na dnevnom redu imamo nelegalan, nestručno napravljen i populistički prijedlog koji je unaprijed osuđen na propast, čega ste, vjerujem, i sami svjesni. – rekla je Cvijanović.

Ona je navela i neke primjere manjkavosti prijedloga budžeta, kako u pravnom, tako i u finansijsko-tehničkom smislu.

– Kao prvo, ovaj prijedlog nije usklađen sa dokumentom Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika za period 2025–2027, koji je usvojio Fiskalni savjet, a morao bi biti u skladu sa Zakonom o fiskalnom savjetu u BiH i Zakonom o finansiranju institucija BiH. Visina okvira za finansiranje institucija BiH je ostala nepromijenjena u odnosu na Globalni okvir, s tim što se u tom dokumentu predviđa transfer entitetima od 200 miliona KM, u omjeru jedna trećina Republici Srpskoj i dvije trećine Federaciji BiH. Takođe, struktura rashoda u odnosu na tabelu globalnog okvira se značajno razlikuje, što takođe svjedoči o neusklađenosti – dodala je.

Kako su podijeljena sredstva
Na budžet koji je usvojilo Savjet ministara, Bećirović i Komšić su dodali amandmane koji se tiču izdvajanja za Ministarstvo odbrane, javni servis i institucije kulture.

Javna televizija BHRT dobije 20 miliona KM, što je okvirno minimum koji im je potreban da bi funkcionisali nakon povećanja minimalne plate na 1.000 KM.

Za Arhiv BiH u nacrtu budžeta bilo je planirano tek nešto malo više od milion KM, a prema prijedlogu Komšića i Bećirovića ta institucija bi trebalo da dobije dodatno povećanje od 2,25 miliona KM za digitalizaciju arhivske građe.

Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je prema nacrtu trebalo da dobije 43 miliona KM (što je manje za dva miliona u odnosu na budžet za 2024), a odlukom Predsjedništva povećano je u iznosu od tri miliona KM, te iznosi nešto više od 48 miliona KM.

Budžet Uprave za indirektno oporezivanje u 2024. godini iznosio je 178,4 miliona KM, a sada je smanjen za čak 18,6 miliona KM. Ipak, amandmanima Komšića i Bećirovića budžet te ustanove je povećan za 3,6 miliona KM za granične prelaze.

Agencija za zaštitu ličnih podataka bi trebalo da dobije povećanje budžeta za 13 miliona KM, te bi trebalo da iznosi ukupno 48 miliona KM.

Budžet Memorijalnog centra Srebrenica u nacrtu je postavljen na 1,48 miliona KM, dok je amandmanima iznos povećan za 564 hiljade KM.

Budžet predviđa izdvajanje oko 12 miliona KM za sedam institucija kulture, a povećanje je planirano i za Direkciju za koordinaciju policijskih tijela.

Takođe, plan je da se ispoštuje zakon za povećanje plata za službenike sa srednjom stručnom spremom, ali i planirano povećanje plata za službenike, uključujući SIPA-u, OSBiH i slično.