Svijet
ZAŠTO IRAN I IZRAEL RATUJU: Ovo su sve ključne tačke sukoba dva moćna suparnika

Rat koji se godinama odvija između Irana i Izraela oblikovao je Bliski istok.
I ako je Iran često ratovao tiho i preko posrednika, višemjesečne borbe između Izraela i palestinske grupe Hamas bile su okidač dovoljan za Iran da svoje prijetnje pretvori u djela i napadne Izrael bespilotnim letjelicama.
Ipak, pored tajnog rata sa Izraelom koji traje već godinama, Iran je od početka sukoba u Pojasu Gaze podržao palestinsku grupu Hamas, a sada je rat u sjenci ušao u novu, najopasniju fazu.
Zašto su Iran i Izrael neprijatelji?
Nakon islamske revolucije 1979. godine novi lideri Irana zauzeli su snažan antiizraelski stav.
Iran podržava Hamas i Hezbolah.
Izrael smatra potencijal Irana da napravi nuklearno oružje prijetnjom svom postojanju.
🇮🇱🇮🇷 Over 20 missile hits on Israeli army bases were recorded on video. The damage is unknown for now.
– Israel says it and its allies have intercepted the vast majority of more than 300 drones and missiles launched by Iran
– It says there were a small number of hits on its… pic.twitter.com/kqhiICnMsA
— Lord Bebo (@MyLordBebo) April 14, 2024
1) Liban
Ovo je bio najstariji front u bici koja se vodila indirektno.
Kao reakcija na izraelsku invaziju na jug zemlje 1982. godine, libanski muslimani koji pripadaju šiitskom ogranku islama, koji dominira u Iranu, formirali su miliciju koja je postala Hezbolah.
Njihova grupa je u izvjesnoj mjeri postala zastupnik za glavne bezbjednosne snage Irana, Korpus garde islamske revolucije. Izrael i Hezbolah su se više puta borili, uključujući i rat 2006. godine.
Od 7. oktobra, Hezbolah je izrazio solidarnost sa Hamasom ispaljivanjem projektila, minobacača i raketa na Izrael skoro svakodnevno, što je navelo Izrael da odgovori sopstvenom vatrom.
2) Sirija
Tokom građanskog rata u Siriji, Iran je izgradio vojno prisustvo u zemlji kako bi podržao svog saveznika, predsjednika Bašara al-Asada, i olakšao kopneni transfer oružja namijenjenog Hezbolahu iz Irana u Liban preko Iraka i Sirije.
U nastojanju da zaustavi dotok oružja i da se suprotstavi ovom drugom neprijateljskom prisustvu na svojoj sjevernoj granici, Izrael je do sada izveo stotine napada unutar Sirije protiv pošiljki oružja i drugih ciljeva za koje kaže da su povezani sa Iranom i njegovim saveznicima, u nekim slučajevima ubijajući Irance.
Poslije 7. oktobra, Izrael je pojačao udare protiv milicija koje podržava Iran u Siriji nakon što su se približile izraelskoj granici. Iran je 25. decembra saopštio da je u izraelskom vazdušnom udaru u Damasku ubijen visoki komandant Revolucionarne garde.
3) Irak
Iran je rekao da je njegov napad od 15. januara na, kako je nazvao, izraelski “štab špijuna” u iračkom autonomnom regionu Kurdistana odmazda za taj napad. Iran je pokrenuo više napada na Kurdistan od kraja 2022. godine.
Optužuje separatističke kurdske grupe u regionu da protiv njega sarađuju sa stranim bezbjednosnim službama. Izrael je u prošlosti koristio objekte u sjevernom Iraku za prikupljanje obavještajnih podataka o Iranu, prema brojnim izvještajima.
4) Na moru
Napadi na komercijalne brodove počeli su 2019. godine.

Iako ni Izrael ni Iran nisu prihvatili odgovornost za udare na brodove povezane sa rivalom, smatra se da oni stoje iza njih. Gubitak života je bio rijedak, ali u julu 2021. godine po jedan britanski i rumunski član posade su poginuli kada je brod kojim upravljaju Izraelci u Omanskom zalivu pogođen dronom u napadu koji su američki zvaničnici povezivali sa Iranom.
Šta je sa napadima unutar dvije zemlje?
Iako je Iran uglavnom apsorbovao izraelske udare na svoje interese u Siriji, njegove tamošnje snage su 2018. godine ispalile salvu projektila prema izraelskim položajima na Golanskoj visoravni koju je Izrael zauzeo od Sirije u ratu 1967. godine i kasnije anektirao. Izrael je odgovorio mnogo većom demonstracijom sile.
Smatra se da Izrael stoji iza atentata na pet iranskih nuklearnih naučnika u Teheranu od 2010. godine i nekoliko napada na nuklearna mesta u Iranu. Iran je u aprilu 2021. godine okrivio Izrael i obećao osvetu za eksploziju u njegovom najvećem postrojenju za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, za koju je rekao da je izazvala značajnu štetu.
Bio je to drugi put za manje od godinu dana da je lokaciju pogodila sumnjiva eksplozija. Izrael nije ni potvrdio ni demantovao da je odgovoran ni za jedan napad. U oktobru 2021. godine, iranski general je rekao da Izrael vjerovatno stoji iza sajber napada koji je paralisao benzinske pumpe širom Irana, piše Blic.
Svijet
LAVROV I SLUŽBENO POTVRDIO “Tramp je pozvan u Rusiju”

Predsjednik SAD Donald Tramp dobio je poziv da posjeti Rusiju, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“Kao što znate, pozvan je. Predsjednik /Rusije Vladimir/ Putin je tokom konferencije za novinare na Aljasci potvrdio poziv, a Donald Tramp je, ako se dobro sjećam, rekao da je to veoma zanimljivo”, rekao je Lavrov za medijski servis “Rusija 24”.
Putin i Tramp sastali su se u petak, 15. avgusta, na Aljasci.
Svijet
TRAMP: Rusija je MOĆNA VOJNA DRŽAVA – nema povratka KRIMA Kijevu, niti UKRAJINA može u NATO

Predsjednik SAD je, komentarišući potrebu Kijeva da napravi ustupke kako bi se riješio sukob, ocenio da Zelenski mora pokazati fleksibilnost.
Evropski lideri na sastanku u Bijeloj kući razumeli su potrebu za teritorijalnim ustupcima Ukrajini, ocijenio je američki lider.
“Odluke u pregovorima će donositi Putin i Zelenski, SAD su daleko od sukoba. Nemoguće je vratiti Krim Ukrajini, a takođe nije moguće da se Kijev pridruži NATO-u”, poručio je Tramp. Američki lider je istakao da je Rusija moćna vojna država, sviđalo se to nekome ili ne.
Prema Trampovim riječima, Francuska i Nemačka žele da rasporede snage u Ukrajini, ali to “neće stvoriti probleme sa Rusijom”.
Američki predsednik Donald Tramp sastao se u ponedeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija.
Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.
Svijet
Gotovo DOGOVOREN sastanak – TRAMP najavio susret Putina i Zelenskog

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da američke trupe neće biti raspoređene američke trupe da brane granicu Ukrajine ni pod jednom bezbednosnom garancijom koja proizilazi iz mirovnog sporazuma o okončanju ruske invazije.
On je u intervjuu za Foks njuz rekao je da su evropski saveznici spremni da pošalju svoje vojnike na teren u Ukrajini kao deo bezbednosne garancije i da su SAD “spremne da im pomognu u vezi sa stvarima”.
“Kada je reč o bezbednosnim garancijama, oni (EU) su spremni da postave ljude na zemlji. Mi smo spremni da im pomognemo, posebno, možda, u vazduhu. Jer niko nema stvari koje mi imamo”, rekao je on.
Prema njegovim rečima, ako se postigne mirovni sporazum, “neće biti problema u dužem vremenskom periodu”.
“Postojaće određene bezbednosne garancije. Ali neće biti NATO-a , to je nešto što se definitivno nikada neće dogoditi”, dodao je.
On je istakao da je “na neki način već dogovorio” sastanak između ruskog lidera Vladimira Putina Putina i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ali da oni moraju da donesu konačnu odluku.
“Nekako sam se dogovorio sa Putinom i Zelenskim, i znate, oni su ti koji moraju da donose odluke, mi smo 7.000 milja daleko. Oni su ti koji moraju da povuku poteze”, rekao je Tramp i dodao da bi, ako bilateralni sastanci uspeju, on bio spreman da organizuje trilateralni sastanak i ” zaključio sporazum”.
Na pitanje Foks njuza o planovima da pokuša da organizuje bilateralni sastanak između Putina i Zelenskog, Tramp je istakao i da neki evropski lideri nemaju istu hitnost kao on kada je reč o zaustavljanju rata u Ukrajini i da je jedan od evropskih lidera u Beloj kući preporučio ponovni sastanak za “još mesec ili dva”.
“Jedan od gospodina, koji je sjajan momak, nadam se da ga nisam uvredio. Rekao je: ‘Pa, hajde da se vidimo za mesec ili dva i da vidimo’. Rekao sam: ‘Mesec ili dva? Imaćete još 40.000 mrtvih za mesec ili dva. to mora da se uradi večeras’. I jesam, zapravo. Pozvao sam predsednika Putina i pokušavam da zakažem sastanak sa predsednikom Zelenskim”, rekao je Tramp.
On je naveo da postoji “toplina” u odnosima između njega i ruskog predsednika Vladimira Putina, što se, kako kaže, moglo videti prilikom njihovog susreta prošlog petka u Enkoridžu na Aljasci.
“Videli ste to kada je on izašao iz aviona, kada sam i ja izašao iz aviona, postoji toplina… postoji taj prijatan osećaj… i to je dobra stvar, a ne loša stvar”, rekao je američki lider.
Na pitanje o jučerašnjem telefonskom razgovoru između njega i Putina, koji se odigrao dok su evropski lideri i ukrajinski predsednik bili u Beloj kući, Tramp je rekao da nije razgovarao sa predsednikom Rusije pred ostalim svetskim liderima jer je smatrao da bi to, kako je naveo, “bilo nepoštovanje” prema Putinu.
“Nisam to uradio pred njima, mislio sam da bi to bilo nepoštovanje prema predsedniku Putinu, znate da to ne bih uradio, jer nisu imali najtoplije odnose i zapravo predsednik Putin nije hteo da razgovara sa ljudima iz Evrope. Mislim, to je bio deo problema”, dodao je Tramp.
Tramp je naveo da su, po njegovom osećaju, Putin i Zelenski “u malo boljim odnosima nego što je očekivao”, iako i dalje postoji “ogromno nepoverenje”.
-
Region3 dana ago
OGLASIO SE VUČIĆ “Maske su pale, dolazi VRIJEME ODGOVORNOSTI”
-
Politika2 dana ago
DRINIĆ “Tri decenije ćutali, a sada glume SAVJEST NARODA i napadaju izgradnju CENTRALNOG SPOMEN OBILJEŽJA”
-
Region2 dana ago
VUČIĆ BRUTALNO “Fakulteti su pretvoreni u SVINJCE”
-
Region1 dan ago
BRNABIĆ: “Nadstrešnica nije slučajno pala, SVE JE TO PLAN ZA RUŠENJE VUČIĆA!”
-
Hronika3 dana ago
OSOBLJE HOTELA u BiH BACILO u smeće 47 PASOŠA turista iz IZRAELA!
-
Politika2 dana ago
DODIK O SITUACIJI U SRBIJI “Veoma sam ZABRINUT”
-
Politika2 dana ago
DODIK NE ODUSTAJE “Žele da me smjene prije nego što razgovaram sa Trampom”
-
Region2 dana ago
VUČEVIĆ ISTAKAO “Neće biti GRAĐANSKOG RATA – odgovaraće svi koji krše ZAKON!”