Donald Tramp objavio je da je zadužio potpredsjednika Vensa da svu svoju pažnju usmjeri na, kako navodi, raširenu korupciju i kriminal u gradovima i saveznim državama kojima upravljaju demokrate. Kao primjere je naveo Minesotu, Kaliforniju i Ilinois, koje je nazvao loše vođenim i korumpiranim sistemima.

Tramp tvrdi da se svakog mjeseca ukradu milijarde dolara, te da bi se zaustavljanjem tih kriminalnih aktivnosti državni budžet mogao brzo uravnotežiti. U svojoj objavi je dodao i da je vođstvu Demokratske stranke “korupcija u krvi”.

Poruka Iranu

U nastavku se osvrnuo i na spoljnu politiku, konkretno na Iran. Poručio je da Sjedinjenim Državama nije potreban dogovor sa Teheranom i da je to vrijeme davno prošlo. Istakao je da SAD imaju iranski novac, koji je procijenio na “stotine milijardi dolara”, kao i kontrolu nad Ormuskim moreuzom.

Postoji mogućnost da EU dozvoli članicama koje to ne žele da se izuzmu od nove pozajmice Ukrajini u vrijednosti od 45 milijardi evra, rekao je evropski diplomatski izvor ruskom dnevniku “Izvjestija”.

Isti izvor napominje da će lideri EU o dodatnom finansiranju Ukrajine za narednu godinu raspravljati danas na samitu Evropske političke zajednice u Dablinu i sutra na neformalnom sastanku.

“Ukoliko dogovor o kreditu ne bude postignut, razgovori će biti nastavljeni na narednom samitu 26. i 27. novembra. Vrlo je vjerovatno da će zemljama koje ne žele da učestvuju biti omogućeno izuzeće”, ističe izvor.

Izvor podjeća da su Bugarska, Mađarska, Slovačka i Češka izrazile rezervisanost prema doprinosima za novi kredit Ukrajini.

Poslanik u Evropskom parlamentu Peka Toveri istakao je da za odobrenje kredita nije potrebna podrška svih članica EU već da je od ključne važnosti da to niko ne blokira.

Kina kroz četiri velike globalne inicijative nastoji da poveća svoj uticaj u međunarodnim institucijama, ojača poziciju zemalja u razvoju i dobije veću ulogu u određivanju pravila koja će oblikovati budućnost svijeta. Cilj Pekinga, prema analizi britanske organizacije Council on Geostrategy, nije rušenje postojećeg međunarodnog sistema, već njegovo postepeno prilagođavanje kineskim interesima i vrijednostima.

Istovremeno, Kina razvija nove diplomatske, finansijske i tehnološke mehanizme kojima želi da smanji zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika. U središtu te strategije nalazi se koncept predsjednika Si Đinpinga o izgradnji „zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva“.

Ovaj koncept oslanja se na četiri velike inicijative: za globalni razvoj, globalnu bezbjednost, globalnu civilizaciju i globalno upravljanje.

Prema ocjeni analitičara, riječ je o dugoročnom planu za jačanje kineske moći i uticaja, ali njegovo ostvarivanje suočava se s ozbiljnim preprekama – od nepovjerenja među partnerskim državama do ograničenih finansijskih sredstava i nastojanja mnogih zemalja da istovremeno zadrže dobre odnose i sa Pekingom i sa Zapadom.

Zašto Kina želi da mijenja međunarodni poredak?

Kinesko rukovodstvo promjenu globalnog sistema upravljanja smatra važnim preduslovom za ostvarivanje strateških ciljeva do 2049. godine, kada će biti obilježena stogodišnjica osnivanja Narodne Republike Kine.

Zvanična ambicija Pekinga jeste izgradnja „velike moderne socijalističke zemlje“ koja će biti prosperitetna, snažna, demokratska, kulturno napredna, harmonična i razvijena. Council on Geostrategy ovaj cilj tumači kao nastojanje Kine da se pozicionira kao vodeća svjetska sila.

U Komunističkoj partiji Kine smatraju da je međunarodni sistem nastao poslije Drugog svjetskog rata u velikoj mjeri oblikovan prema interesima i vrijednostima SAD i njihovih saveznika. Zbog toga Peking traži veći uticaj u postojećim institucijama, ali i aktivniju ulogu u pisanju pravila za oblasti poput vještačke inteligencije, svemira, polarnih regiona i digitalnih tehnologija.

Četiri inicijative dovoljno su široko postavljene da se mogu prilagođavati novim okolnostima i povezivati sa različitim političkim i ekonomskim ciljevima.

Četiri stuba strategije Si Đinpinga

Krovni koncept „zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva“ obuhvata saradnju u oblasti razvoja, bezbjednosti, kulture i međunarodnog upravljanja.

Liju Đenčao, tadašnji šef Međunarodnog odjeljenja Komunističke partije Kine, još 2023. godine objasnio je da prve tri inicijative predstavljaju tri stuba izgradnje takve zajednice.

Četvrti stub, Inicijativu za globalno upravljanje, Si Đinping predstavio je u septembru 2025. godine na sastanku Šangajske organizacije za saradnju.

U širi okvir uklapaju se i kinesko zalaganje za multipolarni svijet, snažniju saradnju sa susjednim državama i zemljama u razvoju, stabilnije odnose velikih sila i zajedničko djelovanje u zaštiti životne sredine.

Važnu ulogu i dalje ima i inicijativa „Pojas i put“, iako, prema analizi, više ne privlači pažnju kao u ranijem periodu. Jedan od razloga je oprezniji kineski pristup finansiranju velikih infrastrukturnih projekata u inostranstvu.

Razvoj kao sredstvo širenja kineskog uticaja

Inicijativa za globalni razvoj predstavljena je u septembru 2021. godine, a njen zvanični cilj je ubrzavanje sprovođenja Agende Ujedinjenih nacija za održivi razvoj do 2030. godine.

Kina kroz ovaj projekat nastoji da se predstavi kao partner državama koje žele brži ekonomski razvoj, infrastrukturu, investicije i pristup tehnologijama.

Na sastanku lidera u formatu BRIKS plus u Kazanju 2024. godine Si Đinping pozvao je na aktivniju ulogu u reformi globalnog ekonomskog upravljanja i stavljanje razvoja u središte međunarodne ekonomske i trgovinske agende.

Prema podacima kineskih vlasti koje prenosi analiza, do juna 2026. godine više od 130 država i međunarodnih organizacija izrazilo je podršku učešću u inicijativi, dok se više od 80 zemalja pridružilo njenoj Grupi prijatelja.

Peking je saopštio da je mobilisano više od 23 milijarde dolara razvojnih sredstava, pokrenuto preko 1.800 projekata saradnje i organizovana obuka za 80.000 ljudi.

Međutim, analiza upozorava da nije sasvim jasno koliki dio tih sredstava predstavlja novo finansiranje, a koliki ranije započete projekte koji su naknadno uključeni u inicijativu.

Posebno se ukazuje na razliku između bespovratne pomoći, komercijalnih zajmova i investicija. Prema istraživanju organizacije AidData, bespovratna pomoć čini mali dio ukupnog kineskog finansiranja u inostranstvu, dok se značajan dio novijih ulaganja usmjerava prema razvijenim državama i tehnološkim sektorima.

Kina nudi drugačiju viziju globalne bezbjednosti

Inicijativa za globalnu bezbjednost predstavljena je u aprilu 2022. godine. Njeni osnovni principi uključuju poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, nemiješanje u unutrašnje poslove drugih država, mirno rješavanje sporova i zalaganje za zajedničku i održivu bezbjednost.

Peking se istovremeno protivi onome što naziva hladnoratovskim mentalitetom, jednostranim sankcijama, blokovskoj politici i ostvarivanju bezbjednosti jedne države na štetu druge.

Ova inicijativa obuhvata tradicionalna bezbjednosna pitanja, poput mirovnih operacija, širenja nuklearnog oružja i pomorske bezbjednosti, ali i sajber prostor, javno zdravlje, klimatske promjene i biološku bezbjednost.

Međutim, Council on Geostrategy ukazuje na nesklad između kineskih deklarativnih principa i konkretnih poteza Pekinga. Kao primjere navodi kineski odnos prema Rusiji tokom rata u Ukrajini i pritiske prema drugim državama u Južnom i Istočnom kineskom moru.

Analitičari ocjenjuju da široko definisani ciljevi omogućavaju Pekingu da pod bezbjednosnu inicijativu uključi gotovo svako pitanje koje smatra važnim za svoje interese.

Civilizacijske vrijednosti kao izazov zapadnom modelu

Treća inicijativa – za globalnu civilizaciju – predstavljena je u martu 2023. godine. Zasniva se na poštovanju različitih civilizacija, zajedničkim vrijednostima čovječanstva, očuvanju kulturnog nasljeđa i intenzivnijoj međunarodnoj razmjeni.

Prilikom predstavljanja inicijative Si Đinping poručio je da su mir, razvoj, pravičnost, pravda, demokratija i sloboda zajedničke težnje naroda svih zemalja.

Kineski pristup, međutim, polazi od toga da se ove vrijednosti mogu različito tumačiti u različitim državama i da nijedna zemlja ne bi trebalo drugima da nameće sopstveni model.

Peking tako osporava ideju da postoji samo jedan univerzalni model modernizacije i državnog uređenja.

Council on Geostrategy ovaj pristup tumači kao način osporavanja zapadnog liberalnog modela, ali i smanjivanja međunarodnog pritiska zbog pitanja ljudskih prava u Kini, uključujući položaj Ujgura, Tibetanaca i drugih građana.

Analiza upozorava da široko postavljen pojam „zajedničkih vrijednosti“ ostavlja prostor da se njegovo značenje vremenom prilagođava kineskim političkim interesima.

Četvrti stub: Kina želi veći uticaj u određivanju svjetskih pravila

Inicijativa za globalno upravljanje predstavljena je u septembru 2025. godine. Zasniva se na pet principa: suverenoj jednakosti, međunarodnoj vladavini prava, multilateralizmu, pristupu usmjerenom na ljude i ostvarivanju konkretnih rezultata.

Peking traži veću zastupljenost zemalja u razvoju u međunarodnim institucijama i snažniju ulogu u donošenju odluka koje se odnose na budućnost svijeta.

Među prioritetima su reforma međunarodnog finansijskog sistema, trgovina, klimatske promjene, vještačka inteligencija, sajber prostor i svemir.

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji predstavio je u maju 2026. godine u Ujedinjenim nacijama devet pravaca reforme. Oni uključuju promjene u radu UN i Savjeta bezbjednosti, prilagođavanje mirovnih operacija, ubrzavanje razvoja, reformu međunarodnog pristupa ljudskim pravima i uređenje novih tehnoloških oblasti.

Da li Kina želi da zamijeni Ujedinjene nacije?

Prema analizi, cilj Pekinga nije ukidanje Ujedinjenih nacija i postojećih međunarodnih organizacija, već povećanje sopstvenog uticaja unutar njih i prilagođavanje njihovog djelovanja kineskoj viziji međunarodnih odnosa.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova opisuje UN kao najuniverzalniju i najreprezentativniju međuvladinu organizaciju u međunarodnom sistemu.

Peking smatra da problem nije u principima Povelje UN, već u njihovoj nedosljednoj primjeni.

Posebno se zalaže za veću zastupljenost zemalja u razvoju u Savjetu bezbjednosti, uključujući afričke države i male i srednje zemlje.

Ipak, analiza ukazuje na ograničenja kineskog pristupa. Podrška većoj ulozi Afrike ne znači nužno i podršku stalnom mjestu Afričke unije u Savjetu bezbjednosti. Takođe, Peking teško može podržati jačanje položaja Japana ili Indije kroz reformu tog tijela.

Kao primjer širenja kineskog kadrovskog uticaja u međunarodnim institucijama navodi se Organizacija UN za hranu i poljoprivredu. Prema analizi, od dolaska Ću Dongjua na njeno čelo 2019. godine broj kineskih direktora povećan je sa dva na šest.

BRIKS, Šangajska organizacija i finansijski mehanizmi izvan zapadnog uticaja

Kina paralelno sa djelovanjem u postojećim institucijama podržava širenje organizacija i platformi u kojima ima snažan uticaj.

Među najvažnijima su BRIKS i Šangajska organizacija za saradnju. Njihova saradnja sve više obuhvata tehnologiju, energetiku, bezbjednost i reformu međunarodnog upravljanja.

Peking BRIKS predstavlja kao platformu zemalja u razvoju i ekonomija u usponu koja može da ospori dosadašnji monopol Zapada u određivanju međunarodnih pravila.

Važan dio strategije predstavlja i razvoj finansijskih mehanizama koji bi smanjili oslanjanje na američki dolar i institucije u kojima SAD i njihovi saveznici imaju veliki uticaj.

U analizi se izdvajaju Nova razvojna banka BRIKS-a, Azijska infrastrukturna investiciona banka i aranžman zajedničkih deviznih rezervi BRIKS-a.

Cilj je povećanje kreditiranja u lokalnim valutama i šira međunarodna upotreba kineskog juana.

Peking podržava i razvoj prekograničnog platnog sistema CIPS, koji bi mogao da smanji zavisnost od finansijske infrastrukture povezane sa SAD.

Ipak, analitičari upozoravaju da ove institucije nisu jednostavna zamjena za zapadne finansijske organizacije. Azijska infrastrukturna investiciona banka, na primjer, okuplja i veliki broj demokratskih država.

Vještačka inteligencija i svemir postaju nova polja globalnog nadmetanja

Kina želi da učestvuje u pisanju pravila za oblasti u kojima međunarodni regulatorni okvir još nije u potpunosti razvijen.

To se odnosi na duboka mora, polarne regione, svemir, digitalne tehnologije, biološku bezbjednost i vještačku inteligenciju.

Kineska inicijativa za upravljanje vještačkom inteligencijom obuhvata tehnološku saradnju, industrijsku primjenu, obuku stručnjaka, bezbjednost podataka i razvoj sistema koji se mogu kontrolisati.

Analiza navodi i da je 29 država u julu 2026. godine potpisalo sporazum o uspostavljanju sjedišta Svjetske organizacije za saradnju u oblasti vještačke inteligencije u Šangaju. Među potpisnicima, prema tekstu, nisu bile SAD, Velika Britanija, Evropska unija i Japan.

Peking nastoji da kroz ovakve projekte osigura da se pravila za nove tehnologije ne oblikuju bez njegovog značajnog učešća.

Globalni jug – ključni saveznik kineske strategije

Zemlje u razvoju predstavljaju jedno od najvažnijih uporišta kineske diplomatije.

Peking im poručuje da njihov rastući ekonomski i politički značaj nije praćen odgovarajućom zastupljenošću u međunarodnim institucijama. Istovremeno, Kina sebe predstavlja kao dio iste grupe država.

Ovakav pristup ima i konkretnu političku dimenziju. Podrška razvoju i većoj ulozi tih zemalja trebalo bi da se pretvori u njihovu podršku kineskim inicijativama u međunarodnim organizacijama.

To je posebno značajno u Generalnoj skupštini UN, gdje svaka država ima jedan glas.

Šta može zaustaviti kineske ambicije?

Iako Peking nastoji da okupi što širu grupu država, njegove inicijative suočavaju se sa ozbiljnim ograničenjima.

BRIKS okuplja zemlje sa različitim interesima, a nepovjerenje između Kine i Indije predstavlja jednu od najvećih prepreka. Dodatni problem je prisustvo Indije i Pakistana u Šangajskoj organizaciji za saradnju, s obzirom na njihove dugogodišnje političke i bezbjednosne sporove.

Mnoge države žele da razvijaju saradnju sa Kinom, ali istovremeno ne žele da naruše odnose sa SAD i evropskim zemljama.

Analiza upozorava i da kineska finansijska pomoć nije uvijek onoliko velika koliko se predstavlja. Prema procjeni OECD-a, kineska bilateralna razvojna saradnja iznosila je oko 3,5 milijardi dolara 2024. godine, odnosno približno 0,02 odsto kineskog bruto domaćeg proizvoda.

Značajan dio kineskog finansiranja u inostranstvu čine komercijalni zajmovi, što kod pojedinih država može povećati rizik od prezaduženosti.

Novi svjetski poredak ili veći kineski uticaj?

Zaključak analize Council on Geostrategy jeste da Peking ne pokušava samo da preuzme mjesto koje danas zauzimaju Sjedinjene Američke Države. Kina želi međunarodno okruženje u kojem će njen politički i ekonomski model imati veći legitimitet, a njena uloga u određivanju globalnih pravila biti znatno snažnija.

U tom planu posebno mjesto imaju zemlje u razvoju, finansijske institucije, tehnološka saradnja i međunarodne organizacije.

Ipak, ostvarivanje takvih ambicija nije izvjesno. Različiti interesi država, međusobno nepovjerenje i ograničeni finansijski resursi mogu usporiti kineske planove.

Analiza istovremeno upozorava da zapadne zemlje nemaju dovoljno usaglašen odgovor na nezadovoljstvo zemalja Globalnog juga postojećim međunarodnim sistemom.

Poruka je jasna: borba za uticaj u budućem svjetskom poretku neće se voditi samo kroz vojnu i ekonomsku moć, već i kroz institucije, finansije, tehnologiju i sposobnost da se nametnu pravila po kojima će svijet funkcionisati.