Connect with us

Svijet

Zašto je Krimski most toliko važan: Trn u oku Ukrajine i Putinov veliki ponos (VIDEO)

Most u Кerčkom moreuzu, koji povezuje Rusiju sa Кrimom, a u subotu u 6 sati ujutro na njemu je odjeknula eksplozija i izbio ogroman požar, strateški je i politički važan za Rusiju.

Dug 19 kilometara, to je najduži evropski most izgrađen nakon ruske aneksije Кrima i otvoren 2018. Čak je i ponosni Vladimir Putin tokom otvaranja mosta vozio kamion duž cijele trase.

Nakon što je jutros na mostu prijavljena eksplozija, a na snimcima objavljenim na Tviteru vide se brojni vagoni goriva koji gore na željezničkom dijelu mosta, Mihjalo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, napisao je na Tviteru “Кrim, most, početak”, dajući do znanja da bi Ukrajina mogla da preživi eksploziju i požar na strateški važnom Кerčkom mostu. Međutim, uzrok je još uvijek nepoznat, mada Rusija navodi da je u pitanju kamion-bomba.

Iz Ukrajine se mjesecima nagoveštava da im je most dug 19 kilometara, koji je Rusija izgradila poslije aneksije Кrima i koji služi za drumski saobraćaj, ali i transport vojne opreme, trn u oku.

Ovaj most je nelegalni objekat, čiju dozvolu za izgradnju nije dala Ukrajina. Mora da se demontira. Nije važno kako – dobrovoljno ili ne – rekao je Podoljak za „Njujork tajms“ prije mjesec dana.

„Njujork tajms” je tada pisao da će rušenje mosta biti jedan od najznačajnijih udaraca koje bi Ukrajina mogla da nanese Moskvi, jer bi presjekla jedini kopneni put za dopremanje vojnih zaliha iz Rusije do njenih baza u Кrim.

– Za Ruse je Кerčki most glavna logistička komponenta. Ako most bude onesposobljen, biće poremećene direktne saobraćajne veze iz Rusije. Кrim će biti praktično izolovan. Rusiji će ostati samo pomorski put za transport robe, ali će biti poremećena direktna saobraćajna veza iz Rusije, a to će dovesti do pogoršanja i povećanja troškova logistike – ocenjuje vojni analitičar Dmitr Snegirjov.

Most preko Кerčkog moreuza povezuje poluostrvo Кerč na Кrimu u Ukrajini sa poluostrvom Taman u Кrasnodarskom kraju u Rusiji. Ilustracije radi, paralelna cesta-željeznica duga 19 kilometara je deset puta duža od Pelješkog mosta, a koštala je gotovo 15 puta više, oko 300 milijardi rubalja ili četiri milijarde dolara. Кroz most dnevno prođe desetine hiljada vozila i 47 pari vozova.

Poslije eksplozija na aerodromu Saki na Кrimu u avgustu, most je bio i brza ruta za bjekstvo lokalnog stanovništva. Tog dana je 38.000 automobila prešlo most za jedan dan.

Nakon razorne eksplozije, vozači na Кrimu hrlili su na benzinske pumpe u strahu od nestašice goriva, prenosi Jutarnji list.

Pored vojne i transportne vrijednosti, most ima duboko simboličko značenje za Кremlj, kao pokazatelj Putinove rešenosti da fizički poveže teritoriju sa Rusijom. Zato je poslije aneksije Кrima 2014. Vladimir Putin obećao da će poluostrvo fizički povezati sa Rusijom. Кada je most konačno otvoren 2018. Putin je lično vozio kamion duž raspona od 19 kilometara. U tadašnjem govoru on je pozdravio „izvanredno“ dostignuće koje „čini Кrim i legendarni Sevastopolj još jačima, a sve nas još bližim jedni drugima“.

Related Topics:

Svijet

DRAMATIČNA IZJAVA PUTINA: Spremni smo za rat sa Evropom

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

Vladimir Putin poručio je da je Rusija “spremna za rat” sa Evropom, uz upozorenje Zapadu da se pripremi ukoliko želi direktan sukob sa Moskvom.

Predsjednik Rusije poručio je Zapadu da se pripremi za napad, nagovijestivši i postojanje nove, potencijalno razorne tačke pritiska.

– Spremni smo za rat sa Evropom, ali ga ne želimo. Što se njih tiče, ako neko želi takav rat, neka se pripremi – naveo je Putin na konferenciji za novinare posvećenoj odnosima Rusije i Afrike.

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

– Malo je vjerovatno da će to biti moguće do 2030. godine – rekao je.

– Ako stvari odu predaleko, neće biti pobjednika – upozorio je Putin.

Dodao je da Moskva ne želi da se u Baltičkom moru dogodi situacija slična onoj u Ormuskom moreuzu.

Ovaj komentar odnosi se na nestašice goriva i nagli rast cena izazvane ratom u Iranu i blokadom ovog pomorskog prolaza.

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA ČEKA NOVE PROTESTE: Na ulice izlazi 70.000 policajaca

Francuska će u subotu, 31. oktobra, širom zemlje rasporediti 70.000 policajaca i žandarma zbog protesta najavljenih za Noć vještica, uz upozorenje vlasti da postoji “veoma visok rizik” od narušavanja javnog reda.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez izjavio je u četvrtak da će bezbjednosne mjere biti pojačane. Među sredstvima uvedenim prošle sedmice su oklopna vozila i vodeni topovi, navodi OLI.

“Dan 31. oktobar nosi veoma visok rizik od narušavanja javnog reda”, rekao je Nunez na konferenciji za novinare.

Angažovanje 70.000 pripadnika snaga bezbjednosti, koliko ih je bilo raspoređeno i tokom prošlosedmičnih demonstracija, opisao je kao “izuzetnu mjeru”, prenosi Le Monde.

Pozivi na okupljanja ispred parlamenta i gradskih vijećnica
Studentski sindikati i pokret “Žuti prsluci” pozvali su na nove demonstracije širom Francuske.

Proteste za Noć vještica pokret je nazvao svojim “trećim činom”, pozivajući pristalice da se okupe ispred Narodne skupštine i gradskih vijećnica širom zemlje.

Nunez je rekao da su vlasti na društvenim mrežama uočile objave kojima se građani pozivaju na subotnju večernju “revoluciju” za Noć vještica.

Te pozive pripisao je radikalnim ljevičarskim grupama i radikalizovanim aktivistima povezanim s pokretom “Žuti prsluci”.

“Takva okupljanja neće biti dozvoljena”, poručio je ministar.

Vlada najavila reforme, nezadovoljstvo ne jenjava
Francuska vlada predstavila je u ponedjeljak paket mjera kojima nastoji da odgovori na zahtjeve studentskih demonstranata.

Prijedlozi uključuju zamjenu sistema upisa na univerzitete i obezbjeđivanje kredita za finansiranje obnove školskih objekata.

Demonstracije se održavaju u atmosferi političke neizvjesnosti, šest mjeseci prije predsjedničkih izbora. Prema izvještajima, liderka krajnje desnice Marin le Pen vodi u anketama.

Protesti podstaknuti rastom životnih troškova proširili su se širom zemlje, a pojedina okupljanja prerasla su u nasilje, pljačke i nerede.

Hiljade uhapšenih tokom ranijih protesta
Ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo je da je na demonstracijama prošle subote učestvovalo 410.000 ljudi. Sindikati tvrde da je broj učesnika bio gotovo dvostruko veći.

Prema podacima Ministarstva, tokom protesta sedmicu ranije uhapšeno je više od 2.700 ljudi.

Nezadovoljstvo zbog naglog rasta troškova života i nejednakosti podstaklo je talas demonstracija, a protesti 17. oktobra prerasli su u neke od najozbiljnijih nereda u Francuskoj posljednjih godina.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAVODNO ZAUSTAVIO KIJEV: “Bolje mu je da prestane”

Ukrajina je, prema navodima “Wall Street Journala” koje prenosi Kyiv Post, sredinom oktobra privremeno obustavila napade na ruske rafinerije poslije pritisaka američkog predsjednika Donalda Trampa. Obustava nije nezavisno potvrđena.

Zašto je Vašington tražio prekid napada?
Američka administracija nastoji obuzdati cijene goriva uoči izbora za Kongres 3. novembra. Trampov savjetnik Džared Kušner navodno je tražio tridesetodnevnu pauzu kao znak zahvalnosti za američke mirovne napore. Uzdržanost su podsticali i evropski saveznici, koje prenosi Kyiv Post.

“Bolje mu je da, dođavola, prestane”, rekao je Tramp 10. oktobra, govoreći o ukrajinskim napadima, prenosi članak.

Šta je zauzvrat tražio Kijev?
Ukrajina je tražila prekid ruskih udara na svoju energetsku infrastrukturu ili dodatne rakete za sisteme “Patriot”. Prema izvještaju, dogovor nije postignut.

Da li su ruski napadi nastavljeni?
Članak navodi nastavak ruskih udara, uključujući napad na željeznički peron u Dnjepru sa najmanje 14 poginulih i napad na Kijev sa najmanje jednom žrtvom.

Zašto je Ukrajina izložena pritisku?
Kijev zavisi od američkog naoružanja, obavještajnih podataka i komunikacionih tehnologija. Pauza bi mogla potrajati i poslije izbora, dok analitičari rast cijena goriva prvenstveno povezuju s ratom u Iranu i poremećajima na svjetskom tržištu.

Nastavi čitati

Aktuelno