Connect with us

Banjaluka

ZAŠTO SE TEMA KOLEKTORA uporno skida sa DNEVNOG REDA SKUPŠTINE? Evo šta o tome kažu odbornici

Na posljednjem kolegijumu Skupštine grada Banjaluka skinuto je više tačaka sa dnevnog reda a jedna od njih je i izgradnja kolektora u gradu na Vrbasu.

Kolektori su skinuti sa dnevnog reda regulacionih planova, a budući da se Banjaluka enormno gradi, da raste broj stanovnika i da još uvijek najveći grad Srpske ima ispuštanje otpadnih voda direktno u Vrbas, ostaje pitanje da li zaista postoji opravdan razlog za skidanje ove tačke sa dnevnog reda.

Gradski menadžer Bojan Kresojević ističe da je jedan od najvećih problema u Banjaluci u ovom trenutku prečišćavanje otpadnih voda, te da se 20 godina čeka na ovaj projekta.

On je podsjetio da su se gradovi u Srpskoj poput Bijeljine davno pozabavili ovim problemom, a da Banjaluka još uvijek vodi ovu borbu.

“Mi smo obezbjedili 5,2 miliona KM za izgradnju kolektora da bi se iz slijeva rijeke Crkvene koja je u prethodnim godinama pretvorena u otvorenu kanalizaciju, sakupljala voda i prečišćavala. Za realizaciju ovog projekta potrebno je pored izrade projekta i tehničke dokumentacije neophodno je da se usvoji regulacioni plan koji je predložen na prethodnoj sjednici, međutim bez ikakvih argumenata skupština je to skinula sa dnevnog reda i mi to ne možemo prihvatiti nikako drugačije nego kao opstrukciju kako bi rezultati ove gradske administracije bili manji, nezavisno od toga što su građani Banjaluke žrtva tako nečega”, poručio je Kresojević.

Nakon održanog kolegijuma, predsjednik Skupštine Ljubo Ninković nije dao jasan odgovor novinarima na pitanje zašto su kolektori skinuti sa dnenog reda, a uz nejasan odgovor dao je i komentar kako nije siguran da li se iza ovog projekta krije neki kriminal.

Gradski menadžer Bojan Kresojević na ovaj komentar ističe da skupštinska većina nema drugi način da skrene pažnju sa problema osim da kreiraju imaginarne probleme.

“Mi stojimo otvoreni za bilo kakve primjedbe da nešto nije usklađeno sa zakonom, ali ovdje ne postoje nikakve primjedbe jer taj projekat je tek u završetku u svojstvu da je na Skupštini grada da usvoji regulacioni plan da bi nakon toga realizacija projekta tekla kako je zamišljeno i planirano”, rekao je Kresojević.

Gradski menadžer je dodao da je gradska administracija u saradnji sa međunarodnim donatorima i Evropskom investicionom bankom obezbjedila milion KM za izradu studije za prečišćavanje otpadnih voda.

“Upravo to će za nas biti smjernice za rješavanje ovog problema i to znači da to nije razmišljanje Bojana Kresojevića ili Draška Stanivukovića već na principima kako se to radi u svijetu”, poručio je Kresojević.

Odbornik u Skupštini Grada Aleksandar Petković ističe da skidanje tačke kolektora sa dnevnog reda regulacionih planova nije jedini problem.

“Problem je ne samo skidanja te tačke s dnevnog reda. Naravno da Banjaluka po pitanju kolektora mora da krene tim pravcem kako bi zaštitila i rijeku Vrbas i naše stanovnike. To se mora ozbiljno započeti i da se ide ka tome da imamo što zdraviju sredinu. Nije samo to sporno, sve se tačke skidaju sa dnevnog reda”, rekao je Petković.

Odbornik dodaje da je više od pola tačaka skinuto sa dnevnog reda.

“Samim tim i svi regulacioni planovi koji ne dolaze na Skupštinu, a to gledam ne navijajući ni za koga, ali ogroman prihod grada je uskraćen jer ne mogu neke stvari da se rade. Oni koji su tu bili 20 godina nisu to radili ne znam zašto to sada rade. Ne znam koji je razlog i šta žele da kažu sa tim i zbog čega se ta tačka ne nalazi na dnevnom redu skupštine”, poručio je Petković.

Odbornik Slobodan Stanarević s druge strane poručuje da skupštinska većina nije protiv izgradnje kolektora, ali da su odbornici ali i stanovnici ostali uskraćeni za brojne informacije.

“Imamo od prije nekih 15 godina projekat o fabrici za preradu kanalizacionih i otpadnih voda ispod Perduovog groblja, i lokacija se čuvala za tu fabriku, i odjednom se pojavljuju druge varijante tih kolektora. Ja se slažem da su kolektori potrebni pogotovo na Crkvenoj, ali hoćemo da nam se prezentuje šta i kako, naročito tim građanima, Mislim da je to potrebno građanima”, poručuje Stanarević.

Odbornik poručuje da je pomenuto nekoliko lokacija za izgradnju kolektora, ali da građani nisu dovoljno upoznati sa ovim projektom.

“Kakvi su to objekti, šta to znači? To je odjednom palo s neba. Ja vjerujem da zbog ovakve situacije u gradu da je to potrebno bolje prezentovati. Svaki normalan čovjek neće reći stop kolektorima, samo smatramo da je potrebno i narodu i odbornicima objasniti o čemu se radi, kako će funkcionisati, kako će se prečišćavati da se stručno objasni i da narod shvati”, zaključio je Stanarević.

Insajder.in

Related Topics:

Banjaluka

BANJALUKA JE PORODICA! Stanivuković: Ovo nije trošak, ovo je najbolja moguća investicija

Prvi rođendan, prvi korak u životu, ali i prvi znak da Banja Luka brine i podržava život od samog početka. Uz svečani prijem za porodice čiji mališani slave prve rođendane, isplaćujemo novčanu podršku, a od uvođenja ove mjere isplatili smo više od 4 miliona КM za 7089 porodilja.

Ovo je izjavio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

“Ovo nije trošak, ovo je najbolja moguća investicija: u život, u porodicu i u budućnost našeg grada i Republike Srpske, poručio je Stanivuković.

Кako je istakao, pitanje nataliteta ne rješava se prozivkama i osudama, već podrškom i razumijevanjem.

“Zato u Banjaluci idemo korak po korak, od novčane podrške pri rođenju djeteta, podrške za vantjelesnu oplodnju, besplatnog prevoza i vrtića pa do besplatnih udžbenika i još mnogo toga. Banja Luka je porodica”, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Banjaluka

TUGA: Služen parastos na spomeniku 12 BEBA na Novom groblju u Banjaluci

U Banjaluci se obilježavaju 33 godine od smrti 12 banjalučkih beba u Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Služen je parastos na spomeniku 12 beba na Novom groblju u Banjaluci, nakon čega će biti ploženo cvijeće na spomen-obilježje “Život”.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije.

Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: “OVAJ SPOMENIK NE ĆUTI, ON VJEČNO PLAČE!” Obilježene 33 godine od smrti 12 beba

Polaganjem vijenaca i cvijeća na spomen-obilježje “Život” u centru Banjaluke danas je obilježeno 33 godina od smrti 12 beba u Kliničkom centru u Banjaluci, koje su umrle zbog nedostatka kiseonika za inkubatore.

Željka Tubić, sekretar Udruženja “12 beba” i majka jedne od nastradalih beba, kazala  je da je ovo period kada srpski narod, nažalost, obilježava mnoge godišnjice stradanja.

– Pored svih apela i molbi da se kiseonik dostavi, te 1992. godine počinjen je zločin o kojem je čuo cijeli svijet – ubijeno je naših 12 beba. Danas, 33 godine kasnije, naše bebe stoje na braniku otadžbine i upravo njihova žrtva bila je znak da Vojska Republike Srpske mora krenuti u našu odbranu – kazala je Tubićeva i dodala:

S ovog mjesta svake godine šaljemo poruku – da se nikada više ne ponovi ovakav zločin. Naše zvjezdice će zauvijek sijati u našim srcima, a dok ima sjećanja – one će živjeti – kazala je ona.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je da se ovaj strašan zločin nikada ne smije zaboraviti.

-Kada bismo mogli da vratimo vrijeme, da se vratimo u taj maj 1992. godine, kada su majke rađale svoju djecu, svi bismo uradili isto što i one – vapili za pomoć, molili da se spasu životi nevinih beba. Da su moćnici tada čuli njihove jauke, njihove molbe, možda bi sve bilo drugačije. Ali tada su radili o našoj glavi – i stradala su nevina djeca – kazala je ona.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kazao je da svaki spomenik nešto govori, ali ovaj plače.

– Svaki spomenik nešto govori, ali ovaj – ovaj spomenik plače. Plače jer priča o 12 beba koje su trebale da upoznaju svijet. O 12 života koji su mogli da budu, ali nisu – jer im to nije dozvoljeno. Plače i zbog međunarodne zajednice, one iste koja danas govori o ljudskim pravima, a tada je ostala nijema. Samo jedan poziv, samo jedna odluka mogla je spasiti živote. Nije se radilo samo o tih 12 beba – to je značilo 12 djetinjstava, 12 odrastanja, 12 budućnosti. Danas bi svako od njih trebalo da ima svoj život, svoje snove, svoje porodice. Ali to im nije dozvoljeno. I zato ovaj spomenik ne ćuti – on vječno place – kazao je Stanivuković.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je stradanje banjalučkih beba najveći zločin i tragedija koja se ne smije ponoviti.

– Najveći zločin u sudskoj praksi je gušenje, a ako je to gušenje bebe, to je onda zločin nad zločinima. Nisam siguran da ćemo dočekati dan kada će se svijest i odgovornost za ovaj zločin pojaviti ili doći pred neki sud, ali sam siguran da smo svi svjesni da nam se to nikada više ne smije dogoditi – kazao je Stevandić.

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator obilježavanja, podsjećaju na nehumanu i necivilizovanu odluku svjetskih moćnika iz 1992. godine kojom je onemogućen transport kiseonika za Banjaluku zbog čega je u Kliničkom centru Banjaluka umrlo 12 beba.

– Trinaesta beba umrla je 13 godina kasnije, dok je četrnaesta beba preživjela sa teškim mentalnim i fizičkim oštećenjima – podsjećaju iz ove organizacije.

Naime, odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba.

Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Aktuelno