Društvo
Zašto slavimo 1. maj?
Širom svijeta nizom javnih skupova danas će biti obilježen Međunarodni praznik rada – Prvi maj, kao opšta manifestacija solidarnosti radnika u borbi protiv svih vidova nepravde i eksploatacije i za poboljšanje radnih uslova.
U Srpskoj i regionu 1. maja tradicionalno se u zoru izlazi na prvomajski uranak u prirodu, a sindikati organizuju proteste. Širom svijeta organizuju se i parade. Međunarodni praznik rada je kod nas državni praznik, a neradni su 1. i 2. maj.
Ovaj datum svojevrsni je simbol vizije i borbe za bolji položaj rada i uopšte pravedniji svijet, ali i manifestacija podsjećanja na žrtve u toj borbi.
Međunarodni praznik rada obilježava se tog dana u znak sjećanja na 1. maj 1886. godine, kada je u Čikagu više desetina hiljada radnika demonstriralo ulicama, zahtjevajući povoljnije uslove rada, bolji položaj radnika, između ostalog i dosljednu primenu osmočasovnog radnog vremena.
Bili su to tada gotovo revolucionarni zahtjevi i uslijedila je oštra reakcija poslodavaca i vlasti.
Tog dana u Čikagu, 1886. godine, oko 40.000 radnika stupilo je u generalni štrajk, zahtjevajući bolje uslove rada, izražene u paroli “tri osmice” – po osam sati rada, odmora i slobodnog vremena. Organizatori su prethodno predočili realne probleme i ispostavili neposredne zahtjeve poslodavcima.
Protest na koji je odgovoreno represijom i brutalnom reakcijom vlasti i poslodavaca, a što je dovelo do niza žrtava, prihvaćen je kao simbol borbe za prava rada i obespravljenih uopšte.
Te 1886, u Čikagu, protesti su započeli 1. maja, a do najoštrijih sukoba s policijom došlo je narednih dana, posebno 4. i 5. maja, kada su se sukobi proširili i van Čikaga.
Policija je intervencijom nastojala da razbije protestne skupove i dovede do podjele demonstranata, što se završilo ozbiljnim sukobima u kojima je bilo žrtava među štrajkačima, ali i među pripadnicima policije.
U sukobima s policijom ubijeno je tada najmanje šest i ranjeno oko 50 radnika, a veliki broj je uhapšen. Više radničkih vođa osuđeno je kasnije na smrt, a trojica na robiju.
U znak sjećanja na velike manifestacije obespravljenih, i njihovu odlučnu borbu, s nizom žrtava, na Osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine, održanom o 100. godišnjici pada Bastilje, 14. jula, odlučeno je da se 1. maj nadalje širom svieta obeležava kao međunarodni praznik rada sa masovnim skupovima, demonstracijama i prigodnim manifestacijama, u znak sjećanja i opomene.
Na Drugom kongresu 1891. godine 1. maj je i formalno proglašen za Međunarodni praznik rada. Trebalo je da to bude opšta manifestacija solidarnosti radnika u borbi protiv svih vidova nepravde i eksploatacije.
Postupno, kako su sindikalni i radnički pokreti jačali, tokom posljednjih godina 19. vijeka i prvih decenija 20. vijeka, 1. maj je sve masovnije prihvatan i obilježavan, vrlo često i širokim protestnim manifestacijama.
Posljednjih decenija, usljed sve upadljivije raslojenosti i urušavanja prava radnika, prvomajski protesti širom svijeta ponovo dobijaju vidove oštrijih protestnih okupljanja.U znak sećanja na dan kada su radnici u Čikagu štrajkom i protestima počeli da se bore za osmočasovno radno vreme, obeležava se Međunarodni praznik rada – Prvi maj.
(Glas Srpske)
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije
U Republici Srpskoj i FBiH će biti sunčano i toplije uz malu do umjerenu oblačnost, a na istoku povećanu.
Jutro će biti pretežno vedro u većini krajeva, osim na istoku gdje će i dalje biti oblačno. Po kotlinama i uz riječne tokove česta magla.
Minimalna temperatura od minus tri do dva, na jugu do četiri, u višim predjelima od minus šest, a maksimalna od četiri stepena na istoku do 10 na sjeveru, na jugu do 13 stepeni Celzijsuovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Društvo
NEMA KRAJA: Rastu sve cijene, jeftinije samo odjeća i obuća
Cijene svih proizvoda su na godišnjem nivou porasle, dok su jedino jeftinije odjeća i obuća, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su više za 0,4%.
“Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u oktobru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima alkoholna pića i duvan za 0,1%, odjeća i obuća za 0,9%, stanovanje i režijski izdaci za 2,0%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,3%, zdravstvo za 0,2%, prevoz za 0,5%, obrazovanje za 0,1% i restorani i hoteli za 0,2%”, piše u podacima.
Dodaje se da su niže cijene u oktobru u odnosu na prethodni mjesec zabilježene u odjeljku rekreacija i kultura za 0,1% i ostala dobra i usluge za 0,2%.
“Na godišnjem nivou u prosjeku zabilježen rast nivoa cijena od 4,3%. Nivo cijena u oktobru 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 4,3%”, stoji u podacima.
Dalje se navodi da je prosječni rast cijena zabilježen u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 6,9%, alkoholna pića i duvan za 3,8%, stanovanje i režijski izdaci za 5,2%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,8%, zdravstvo za 5,5%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,7%, obrazovanje za 3,3%, restorani i hoteli za 7,8% te ostala dobra i usluge za 2,5%.
“Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 8,2%”, navodi se u podacima.
Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, rekao je za “Nezavisne novine” da je u tržnim centrima sve više proizvoda koji su pred istek roka.
“Tako dolazi do akcija dva za jedan, sniže se cijene i tako dalje. Tu robu najviše uzimaju, odnosno kupuju penzioneri. Objektivno govoreći, nisu sve cijene otišle nagore, jer potrošači reaguju kod ministarstva trgovine kod enormnih skokova cijena i one se onda spuste”, kaže Omerbašić.
Prema njegovim riječima, sad je nekako najveći problem nekontrolisan rast cijene peleta.
“Neke cijene proizvoda drastično se povise, ali intervenišemo odmah mi iz zaštite potrošača, tako da neke informacije da su cijene svih proizvoda povećane jednostavno nisu tačne”, naglasio je Omerbašić.
Društvo
BRAVO ZA BIHAĆ! Prvi grad koji je ZABRANIO KLADIONICE
Odluka Grada Bihaća o taksama za kladionice natjerala je priređivače igara na sreću da napuste ovaj grad.
Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić naveo je da su, kada su donosili Odluku o izmjenama i dopunama komunalnih taksi, bili svjesni da diraju u “osinje gnijezdo“.
Ne samo pravno, nego suštinski, Bihać se izborio za ono što mu pripada. Danas u našem gradu posluje 12 kladionica manje. Neke su se povukle, neke pokušale žalbama i tužbama osporiti odluku, ali sve su izgubile. To je činjenica – kaže Sedić.
Navodi da “ko želi poslovati u ovom gradu, mora poštovati pravila ove zajednice”.
– Odnosno, ako se ovdje zarađuje, onda se ovdje mora i vraćati. Kao primjer, reći ću da samo jedna od njih duguje Gradu skoro milion maraka, za 2024. i 2025. godinu. I taj novac ćemo naplatiti i vratiti ga građanima kroz projekte, jer im pripada!
Ne smatram da je naša borba bila obračun sa kladionicama. Ovo je bio obračun sa nepravdom jer, nemoguće je da lokalna zajednica koja nosi najveći teret, od milionskih prometa dobija tek mrvice.
Tvrdim da Odluka o komunalnim taksama nije bila hir već pitanje dostojanstva. Upravo zbog toga, sretan sam što smo ponovo pokazali da niko nije iznad zakona, sistema i države, te da je moguće stati na crtu industriji koja je godinama izmicala odgovornosti.
I da se to može uraditi zakonito, pošteno i u interesu građana – kaže Sedić.
Dodaje da ova presuda i ono što je iz nje proizašlo – 12 kladionica manje, nije samo sudski papir već granica.
– Linija između onog što je bilo i onog što više neće moći biti… Pa, neka ovo bude početak vremena u kojem se pravila poštuju – zaključuje Sedić.
Oslobođenje
-
Politika11 sati agoVUKOVIĆ UPOZORAVA: Proglašenje “Muslimanskog bratstva” terorističkom organizacijom otvara ozbiljna pitanja za BiH
-
Politika2 dana agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika1 dan ago“ĆUTOLOG” NA NAJPLAĆENIJOJ FUNKCIJI! Šljivićeva sjela u RUGIPP dok 16 doktora nauka čeka posao
-
Region10 sati agoU TUMORU GENERALA PAVKOVIĆA PRONAĐEN URANIUM I TEŠKI METALI: “Revolucionaran dokaz o posljedicama NATO bombardovanja”
-
Politika2 dana agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Politika3 dana agoZaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”
-
Politika9 sati agoŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?
-
Politika3 dana agoERS PRED KOLAPSOM! “Gacko” ispao sa mreže, “Ugljevik” ostaje bez uglja

