Connect with us

Politika

ZAŠTO ŠOBOT ĆUTI NA DODIKOVE PRIJETNJE? Građani šokirani, ako niste u SNSD-u VAŠ ŽIVOT NE VRIJEDI!

Političke prijetnje i ucjene u predizbornim kampanjama, pogotovo u Bosni i Hercegovini, postale su redovna pojava, i javnost je već malo “oguglala” na iste. Međutim, povremeno se dogode izjave koje šokiraju i koje moraju biti prokomentarisane a koje preispituju moralne i etičke granice ljudi koji ih izgovaraju.

Nedavno je Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske, na predizbornom skupu na Starčevici izgovorio riječi koje izazivaju sumnju u uslovljavanje pružanja medicinske pomoći na osnovu političke pripadnosti. Ovaj govor ukazuje na potencijalno kršenje osnovnih ljudskih prava i principa Hipokratove zakletve, koja obavezuje ljekare da liječe sve pacijente bez diskriminacije.

“I sad neko ima problema sa srcem i dolazi njemu u salu, i dok mu ne ubrizgaju onu anesteziju, on pogleda a ono glavni operator na srcu je Nikola Šobot, a on glasao protiv njega. To su ti smanjene šanse za život. Ne zbog Nikole Šobota, već zato što se čovjek prepadne, priroda je da se boje ljudi. Zato, ko drži do sebe, za Nikolu Šobota “, ovako zvuči u cjelosti izjava Milorada Dodika na skupu na Starčevici.

Bez konteksta. I mada je to pokušao ublažiti posljednjom rečenicom ( “ne zbog Šobota..” ), činjenica da je rekao da bi ljudima bile “smanjene šanse za život” nekom ko ulazi u salu a nije glasao za Šobota.

U istom tom govoru Dodik je, između ostalog, ponovo priprijetio glasačima da neće dobiti ništa ako glasaju za PDP a da će Banjaluka ukoliko pobijedi kandidat SNSD-a dobijati svake godine po 20 miliona KM za infrastrukturne projekte, ali u kontekstu ovog prethodnog prijetnja novcima je benigna potpuno, jer dovoditi u kontekst glasanje za nekoga i “smanjene šanse za život” tom istom čovjeku je u najmanju ruku neumjesno. I protivi se gotovo svim principima i načelima, a možda i zakonu.

Izmontirani govor Milorada Dodika, ali i dijelove govora Ljube Ninkovića i Vlade Đajića objavio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković upitavši se je li to pristojnost na “SNSD – način”? Pojedini PDP-ovci su pozvali kandidata Šobota da se oglasi i ogradi od ovakvih izjava.

Na stranu što se radi o predizbornom i zato afektiranom govoru, prepunom pretjerivanja, ovakve stvari se jednostavno ne izgovaraju. Ma koliko bile auditorijumu smiješne.

Poslanik PDP-a Tanja Vukomanović smatra da je ovom izjavom zdravlje postalo sredstvo političke manipulacije.

“Ljekarska profesija se temelji na principima humanosti, pomoći i zaštite života, ali u ovoj zemlji je sve dozvoljeno. Toliko podijeljeno društvo, da smo došli do toga da u bolnicu umjesto zdravstvenih knjižica moramo nositi partijske. Ovo je poruka da su ljudi koji ne glasaju za SNSD zaslužili da umru. Grubo zvuči, ali tako je rekao. Zdravlje ne smije biti sredstvo političke manipulacije, a ljekar koji zaboravi na Hipokratovu zakletvu ne zaslužuje povjerenje ni struke ni građana. Otvorene prijetnje građanima čuli smo i prije četiri godine u Banjaluci. Tada je rekao da će obustaviti sve projekte u gradu, čuli smo i na ranijim skupovima da borci vrate dodatak ako ne glasaju za SNSD. Ako uzmemo u obzir da su neki projekti u Banjaluci i obustavljeni, onda je jasno da ovo nisu samo prazne riječi. Njegove prijetnje čujemo non-stop, on je odavno privatizovao ovu zemlju, a sada prijeti i zdravljem građana. Još jedna poruka ja sam baja, ja dajem pare, ja odlučujem ko će se liječiti” smatra Vukomanović.

Ona je mišljenja da SNSD više apsolutno nema šta da ponudi građanima, jer nemaju osjećaj kako građani žive.

“Jedino što im je preostalo je da prijete i ucjenjuju i da na svojim skupovima, svojim pristalicama, koji bi možda u nekom momentu shvatili o kakvoj se vlasti radi, promijenili priču, poruče da im slučajno ne dozvole da to urade. Sada je jasno da već nekoliko godina ne vladaju oni nego vlada strah koji siju ljudima, a nažalost svi resursi Republike Srpske su u njihovim rukama. Oni za sijanje tog straha i prijetnje koriste institucije, svoje ljude, budžet i sve ostalo. Koliko u ovom govoru ima govora mržnje, krivičnih djela, riječi zbog kojih bi institucije trebalo da reaguju ali… koje institucije? One koji vode oni koji ovo sve i govore i rade” kaže Tanja Vukomanović za BUKU.

„Kada mislite da ne može gore, Milorad Dodik vas uvijek i iznova iznenadi da uvijek može gore. Nekada je prijetio radnicima termoelektrana, penzionerima, da neće dobiti plate ili pomoć ukoliko ne glasaju za njegove kandidate. Nedavno je otišao korak dalje i zaprijetio ljudima životom. Izjava da su pacijentima smanjene šanse da prežive ukoliko ne glasaju za kandidata SNSD-a Nikolu Šobota je vrhunac Dodikove političke i ljudske monstruoznosti“, izjavila je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

Dodaje da je još gore to što brojni doktori oko njega, prije svega Nikola Šobot, a potom i Vlado Đajić i nakon dva dana o tome ćute. Trivić pita gdje su oni polagali Hipokratovu zakletve?! Možda u Dodikovom kabinetu.

„Ovo je samo dokaz da Nikola Šobot nije nikakva nestranačka ličnost nego još jedan u nizu Dodikovih poslušnika sa kojim može da se upravlja na džojstik. U Šobotovom slučaju, za razliku od brojnih drugih poslušnika Milorada Dodika, stvar je još gora: jedan džojstik drži Dodik, a drugi Đajić i ne zna se šta je gore“, navodi Trivić.

Analitičarka Tanja Topić kaže kako su građani navikli da dobijaju ovakve poruke, te ih se čita ih bez izuzetka kao javne i otvorene prijetnje.

“Ranijih izbornih ciklusa prijećeno je penzionerima, poljoprivrednicima, svima koji nisu na liniji koju nam je iscrtao prvi čovjek SNSD-a. Banjalučanima je, nakon glasanja za Stanivukovića, zaprijeceno hladnim radijatorima. Osveta zbog glasanja im je servirana hladna kroz četvorogodišnje blokiranje većine stvari koje građanima život znače. Tako da nas od Dodika ništa ne može iznenaditi jer je gradjane podijelio na svoje i njihove – svi koji nisu sa vladajućom strankom ili za nju su gradjani drugog reda. No, ono što nas je šokiralo, jeste izjava o mogućnosti uskraćivanja građanima liječenje, što je protivzakonito. Svi osiguranici imaju pravo na zdravstvenu zaštitu kao i pravo da glasaju za koga hoće. Dalje što nas je ostavilo bez teksta da se ljekari humanisti lako i prešutno odriču Hipokratove zakletve po nalogu partijskog šefa. Sasvim sigurno bi Nikola Šobot dobio naklonost većine Banjalučana da je javno protivrječio partijskom sefu i rekao da on liječi sve bez obzira na boju partjjske knjižice. Ovako je dao prešutnu saglasnost za ovakve diskiminirajuće i ekstremno radikalne izjave” kaže Tanja Topić za BUKU.

“Što se tiče snimka na kojem Dodik navodno prijeti pacijentima da će im šanse za život biti smanjene ako ne glasaju za Šobota, isti možemo posmatrati dvojako” kaže za BUKU komunikolog Mladen Bubonjić.

” Ono što Dodik govori svakako nije primjereno. Možemo čuti i psovke i prozivanja, što u suštini predstavlja Dodikov uobičajen narativ. Čak mu ni prijetnje nisu strane. Sjetimo se samo prijetnji nakon prošlih lokalnih izbora o uskraćivanju finansija Banjaluci i ukidanju grijanja” kaže Bubonjić za BUKU.

Dakle, ni psovke ni prijetnje nisu neuobičajene kada je u pitanju Dodikov narativ, dodaje naš sagovornik.

“Iako se prijetnje uskraćivanjem finansija i grijanja ne mogu zanemariti, ipak je prijetnja da će se doktori drugačije odnositi prema pacijentima koji ne glasaju za Šobota mnogo ozbiljnija i ne samo da direktno ugrožava osnovne postulate ljekarske profesije nego predstavlja i implicitnu prijetnju ugrožavanja života. Sumnjam da bi Nikola Šobot, ili bilo koji drugi ljekar koji se bavi politikom ili ima ambicije da uđe u politiku, ikada to izgovorio. Dodiku je očigledno to dozvoljeno, bez ikakvih posljedica” smatra Bubonjić

Ovako direktno izrečene prijetnje, van konteksta ili unutar istog, a posebno u sferi zdravstva, otvaraju ozbiljna pitanja o stanju društva i ljudskih prava u Republici Srpskoj. Kada se politička moć koristi za podjelu građana na osnovu njihovih političkih uvjerenja, osnovne vrijednosti demokratskog društva dolaze u pitanje. Zdravstvena zaštita ne smije postati oruđe političkih obračuna, a ljekari moraju ostati prilikom liječenja neutralni i vjerni humanističkim principima.

BUKA

Related Topics:

Politika

PETROVIĆ: Zemlja apsurda, čuda, čemera i jeda, OSTALI SMO BEZ 108,5 MILIONA EVRA

Zemlja apsurda, čuda, čemera i jeda. Nažalost ovaj vikend nećemo početi lijepim pričama, ali naprosto moram se oglasiti i izraziti negodovanje, žaljenje i zabrinutost jer je Bosna i Hercegovina jedina ostala bez dodijeljenih sredstava iz programa Plana rasta Evropske unije, a koja su bila namijenjena za zemlje zapadnog Balkana.

Izjavio je to gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović dodavši da je planirano da Bosna i Hercegovina dobije 108,5 miliona evra, ali zbog neodgovornosti političara i funkcionera sa vrha, “ostajemo uskraćeni za taj novac”.

“Razlog zbog kojeg novac nismo dobili je taj što se već dvadeset mjeseci političari sa državnog nivoa nisu mogli dogovoriti oko nadležnosti i nije usklađen reformski plan prihvatljiv za Evropsku komisiju”, napisao je Petrović na društvenim mrežama.

Prema njegovim riječima novac namijenjen Bosni i Hercegovini će sada biti preusmjeren ka drugim zemljama zapadnog Balkana i biće vraćen u EU fondove.

“Za 108,5 miliona evra u planu je bila realizacija projekata poput modernizacije željeznice, asfaltiranje brojnih dionica, izgradnja auto puteva, ulaganje u energetski sektor, digitalizaciju, obnovu škola širom BiH…U prevodu ostajemo sa najlošijim putevima i najdužom putnom makadamskom mrežom u Evropi, sa devastiranim školama, sa pretećim energetskim kolapsom, sa brojnim dugovima i aferama “Viadukt”, “Serdarov”, “Kumova zgrada”, “Zapaljena IRB” i ovako možemo u nedogled”, naglasio je Petrović.

Ozbiljnu diplomatiju i borbu za narod zamijenile su šatorske fešte, smatra on.

“Bosna i Hercegovina jeste podijeljena zemlja, ali moraćemo da napravimo tektonske promjene ako želimo: da nas ne gledaju kao zemlju trećeg svijeta, da ne gledaju naše ljude kao jeftinu radnu snagu, da ne gledaju naše planine, rijeke i zemlju kao izvor litijuma i ostalih minerala čija eksploatacija uništava životnu sredinu, kao bure baruta i tlo pogodno za kriminal, korupciju, dilere droge i oružja, makroe i sve prljave radnje”, napominje Petrović.

On smatra da ako našim stavom, znanjem i kulturom pokažemo da smo drugačiji, htjeli ili ne htjeli moraće se i prema nama kako Evropa, tako i svijet drugačije odnositi.

“Braćo Srbi, Hrvati i Bošnjaci gotovo je izvjesno da se nikada nećemo moći dogovoriti oko zajedničke istorije, ali se moramo dogovoriti oko zajedničke budućnosti, jer u suprotnom ostaće nas tek toliko da svi zajedno stanemo pod jednu šljivu i gledamo na opustešenu zemlju zatvorenih fabrika, uništene prirode i bolesnih ljudi.

Mnogo smo šansi propustili, nije nam još mnogo vremena i prilika ostalo, tako da u pamet dok još ima nade”, dodaje Petrović.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ: Sanja Vulić više nije mjera za glupost, sad postaje mjera za LAŽ! OTIMAČINA 120 MILIONA KM MORA NA SUD!

„Sanja Vulić, dosadašnja mjerna jedinica za glupost, sve više postaje mjerna jedinica za laž“, poručio je Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, reagujući na njenu izjavu u vezi sa slučajem arbitraže sa firmom Viadukt, koji Republiku Srpsku košta 120 miliona KM.

Kako ističe Borenović, dok su Milorad Dodik i SNSD godinama ćutali i zataškavali, on je javno upozoravao na skandaloznu otimačinu ogromnog budžetskog novca i protivljenje da se isti poklanja „nekim likovima iz Viadukta i njihovim pomagačima čije ulaganje je – jedno veliko ništa“.

– Sada ćemo vidjeti dosljednost SNSD-a: da li će zaustaviti isplate „Viadukt smutljivcima“, ili će se opet pokloniti odluci “turiste” Šmita, što sve više liči na dogovor Dodi–Šmit. Očekujem hrabrost i dosljednost od Dodika, Amidžića i ostale „bulumente“ ogrezle u stotinama miliona kroz Viadukt, Serdarove projekte i kumovske zgrade – navodi Borenović.

Dodaje da je krajnje vrijeme za otvaranje ozbiljnih istražnih radnji, maksimalnu policijsku i pravosudnu aktivnost, i da svi koji su učestvovali u arbitraži pred ICSID-om u Vašingtonu, uključujući bivše premijere Cvijanović i Viškovića, moraju odgovarati.

– Neka Vulić konačno objavi imena svih zastupnika u sporu sa Viaduktom – sa strane Vlade RS i sa strane slovenačke firme. Ko je sve zastupao? Ko su ti advokati i savjetnici? Dosta je skrivanja od javnosti! – zaključuje Borenović, poručujući da je spreman da sve informacije koje posjeduje podijeli s istražnim organima.

Nastavi čitati

Politika

BIH IZGUBILA 108,5 MILIONA EURA: Curi vrijeme do nove kazne

Evropska komisija obavijestila je Savjet ministara BiH da će sredstva koja su nam namijenjena u okviru Plana rasta za zapadni Balkan biti umanjena za deset odsto, odnosno za 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM), zbog kašnjenja u dostavljanju konačne verzije Reformske agende.

To, međutim, nije konačan iznos koji bismo mogli izgubiti, jer curi vrijeme do nove potencijalne kazne, a rok je 30. septembar.

Odluka, koja stiže iz Brisela, znači da će BiH u okviru Regionalnog garantnog fonda sada raspolagati sa 976,6 miliona evra, umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi.

S obzirom na to da do samita u Skoplju 1. jula Evropska komisija nije dobila Reformsku agendu, Komisija navodi da nema drugog izbora osim da počne postepeno umanjenje sredstava.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos u pismu poziva vlasti BiH da bez odlaganja dostave konačnu verziju Reformske agende da bi Komisija, uz mišljenje država članica Evropske unije, mogla pristupiti njenom ocjenjivanju i eventualnom odobravanju. Ukoliko to ne bude učinjeno do 30. septembra ove godine, navodi se u pismu, Komisija će dodatno umanjiti sredstva za još deset odsto.

Novinar Dejan Šajinović kaže da je važno reći da EU neće uskratiti novac zapadnom Balkanu, ali zbog sve većih problema finansiranja svih potreba – kad je u pitanju Ukrajina, potom jačanje odbrambenog sektora, upravljanje granicama i priprema novog budžetskog okvira – novac će biti sve teže dobiti onim zemljama u procesu proširenja koje se zaista ne budu trudile da poštuju rokove i usvajaju reforme.

“Jednostavno, novca u EU će biti sve manje, dijelom i zbog novih carinskih ratova, reindustrijalizacije u Evropi i drugih globalnih izazova, i ako BiH ne bude ozbiljno počela da radi na ispunjavanju uslova, bez ikakve sumnje će ostati i bez ostatka sredstava predviđenih Planom rasta, a novac će biti usmjeren drugima. U to ne treba imati nikakve sumnje, ovo nije neki pokušaj da se BiH ‘preplaši’ pa da joj se ipak dodijeli novac i važno je da to ljudi znaju”, ističe Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, podsjeća da bh. vlasti nisu dostavile usvojenu Reformsku agendu usaglašenu s komentarima Evropske komisije, a ako se ništa ne promijeni, nova smanjenja slijede na jesen.

“Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Brčko distrikta i Vijeća ministara – koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu. Prave žrtve su građani i privreda: ostali su bez reformi koje bi donijele konkretne koristi i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana”, kaže Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ova odluka dio je šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u BiH.

“Bez usvojene Reformske agende, BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta – projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog uticaja u regiji. Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu. Zbog toga sve češće dolazi pitanje: šta EU danas zapravo može postići u BiH? Sve više odgovora glasi: premalo i presporo”, ističe Ćerimagić.

Kako dodaje, očekivanje EU je da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno – ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak.

“Slične situacije viđene su i ranije. Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu dana sustigle ostale. Hoće li se isto desiti i sada – ostaje da se vidi”, kaže Ćerimagić.

Premijer FBiH Nermin Nikšić rekao je da Brisel više neće gledati kroz prste BiH, što se vidi po smanjenju sredstva namijenjenih BiH u okviru Plana rasta.

“Neshvatljivo je, mi smo bili kooperativan dio ekipe koja je trebala završiti taj posao i da dođemo do pristupa fondovima EU. Nažalost, neki ljudi koji odlučuju o tome opet su se poigrali, računajući da su nam do sada iz Brisela gledali kroz prste i da će opet to uraditi, iako smo imali jasne signale da to neće biti slučaj”, rekao je Nikšić.

Plan rasta za zapadni Balkan je, inače, najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Nastavi čitati

Aktuelno