Svijet
ZAŠTO TRAMP TOLIKO ŽELI GRENLAND? Ostrvo od ogromnog značaja

NA KRAJU SVIJETA
Smješten između Arktičkog i sjevernog Atlantskog okeana, Grenland je najveće ostrvo na svijetu i geografski dio Sjeverne Amerike. Ovo arktičko ostrvo ima 2,17 miliona kvadratnih kilometara, što ga čini oko tri puta većim od američke države Teksas.
Grenland je država, ali nije nezavisna. Prvobitno su nordijska naselja na Grenlandu bila dio Norveške pa su se tako pridružila kao dio Dansko-Norveške od 1380. pa nadalje. Kada je Norveška stekla nezavisnost 1814. godine, Grenland, Island i Farska ostrva ostali su pod danskom kontrolom. Danas je Grenland i dalje dio Kraljevine Danske, ali uživa široku autonomiju i može odlučivati o mnogim oblastima politike bez miješanja Kopenhagena.
Ovo ostrvo je najrjeđe naseljena teritorija na svijetu i dom za oko 56.000 stanovnika, uglavnom domorodačkih Inuita. Oko 80 odsto teritorije je pokriveno ledom, što znači da većina ljudi živi na jugozapadnoj obali oko glavnog grada, koji je bliži Njujorku od Kopenhagena. Unutrašnjost zemlje je uglavnom prekrivena glečerima. Privreda se uglavnom zasniva na ribolovu. Velike subvencije danske vlade čine oko petinu BDP-a.
Neke današnje mape svijeta mogu da dovedu u zabludu u pogledu toga kako Grenland zapravo izgleda. Ostrvo je bilo pod danskom vlašću od ranog 18. vijeka do 1979. godine, kada je postalo samoupravna teritorija. Od 2009. Grenland ima pravo da proglasi nezavisnost putem referenduma.
Grenlandski premijer Mute Egede pozvao je na nezavisnost od Danske. Odnos između Kopenhagena i Nuuka nije uvijek bio dobar, a diskusije o nezavisnosti od Kraljevine se redovno pojavljuju. Ovo se pojačalo kako se interesovanje za Arktik povećalo. Neki takođe ukazuju na nezainteresovanost i nerazumijevanje grenlandskih i arktičkih pitanja u Kopenhagenu. Intervencija SAD u ovo unutrašnje političko pitanje samo je gorivo na vatri.
POKUŠAJI KUPOVINE
SAD su i u nekom periodu razmišljale o kupovini Grenlanda. Bilo je to najmanje dva puta uključujući 1867. i 1946. Prvi put, SAD su kupile Aljasku od Rusije. Nakon ovoga, američki državni sekretar Vilijam Sjuard pokušao je da pregovara o kupovini Grenlanda od Rusije, ali pokušaj nije uspio.
SAD su okupirale Grenland 1941. nakon invazije nacističke Njemačke na Dansku tokom Drugog svjetskog rata. Dok je Grenland još bio danska kolonija 1946. godine, američki predsjednik Hari Truman predložio je kupovinu ostrva za 100 miliona dolara u zlatu, što je Danska odbila. Ovo je urađeno pod tajnom hladnog rata i javno je objavljeno tek 1991. godine u izvještaju “Asošiejted presa”.
Nijedna ponuda nije ostvarena, ali prema sporazumu o odbrani iz 1951. godine, SAD su dobile vazdušnu bazu koja se sada zove svemirska baza Pitufik, na sjeverozapadu Grenlanda. Ona se nalazi na pola puta između Moskve i Njujorka, to je najsjevernija ispostava američkih oružanih snaga i opremljena je sistemom upozorenja na rakete. Ako bi Rusija kojim slučajem poslala rakete prema SAD, najkraći put za nuklearno oružje bio bi preko Sjevernog pola i Grenlanda.
Tramp je tokom svog prvog mandata imao iste planove, a ponovo ih je iznio krajem prošle godine, poručujući da želi da preuzme kontrolu nad ostrvom na kom se nalazi američka vojna baza. U Predstavnički dom američkog Kongresa već je upućen nacrt zakona koji ima za cilj da ovlasti pregovore da SAD otkupe Grenland od Danske. Upitan da li bi isključio korišćenje vojne ili ekonomske prinude za osvajanje Grenlanda ili Paname Tramp je odgovorio: “Ne, ne mogu da vas uvjerim u bilo koje od ta dva, ali mogu reći ovo, potrebni su nam za ekonomsku sigurnost”.
Tim povodom oglasiose premijer Grenlanda Mute Egede ponavljajući da je ambicija žitelja ovog ostrva da stekne nezavisnost od Danske, ističući da narod Grenlanda ne želi da bude ni Danac ni Amerikanac. Egede je takođe izrazio spremnost da “razgovara” sa Trampom, priznajući da je njegovo odbijanje da isključi upotrebu sile za osvajanje Grenlanda “ozbiljno”.
Reagovao je i danski ministar inostranih poslova Lars Loke Rasmusen poručivši da Danska nije spremna na prodaju, ali i dalje je otvorena za razgovore, dodajući da Vašington ima “legitimne” interese u regionu.
STRATEŠKI POLOŽAJ
Analitičari Trampov potez objašnjavaju činjenicom da Grenland nudi najkraći put od Sjeverne Amerike do Evrope. Ovo daje SAD stratešku prednost njenoj vojsci i sistemu ranog upozoravanja na balističke rakete.
SAD su već izrazile interesovanje za proširenje svog vojnog prisustva na Grenlandu postavljanjem radara u vodama koje povezuju Grenland, Island i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ove vode su kapija za ruska i kineska plovila koja Vašington ima za cilj da prati.
Takođe, nikako iz vida ne bi trebalo izgubiti i da Kina i Rusija posljednjih godina jačaju svoje arktičke vojne kapacitete. Ruske vojne operacije u ovom regionu datiraju još od marta 2015. godine, što odražava potpuno novi i rastući fokus na ključnu oblast svijeta.
Pored toga, ovo ostrvo je nevjerovatno bogato rudama, uključujući i rijetke minerale koji se koriste u proizvodnji baterija i visokotehnološkoj industriji. Prema istraživanju iz 2023. godine, 25 od 34 minerala koje Evropska komisija smatra kritičnim sirovinama pronađeno je na Grenlandu.Ostrvo obiluje i nalazištima grafita, bakra, nikla, platine, kobalta, cinka, nafte, ali i gasa. Istraživanja su otkrila i znatne količine zlata i to na jugu ove zemlje.
Poznata ležišta titanijuma i vanadijuma nalaze se na jugozapadu i istoku. Postoje i određena nalazišta uranijuma, ali je njegovo iskopavanje, baš kao i vađenje nafte i gasa, zabranjeno zbog protivljenja lokalnog stanovništva. Prema procjenama pojedinih stručnjaka, trenutna cijena procijenjenih količina mineralnih rezervi na Grenlandu iznosi više od 200 milijardi dolara, dok samo zemljište cijelogostrva, s obzirom na njegovu stratešku lokaciju, je oko 2,8 biliona dolara.
MORSKI PUTEVI
Klimatske promjene i gubitak leda polako otvara i neke od strateških brodskih ruta, produžavajući period kojima se može ploviti tokom ljeta na sjevernoj hemisferi. Ostrvo bi takođe moglo da postane važna karika u održavanju linija snabdijevanja od istočne obale SAD do sjeverne Evrope. Pored toga, topljenje leda moglo bi olakšati i pristup prirodnim resursima u nekim od međunarodnih voda.
Tramp i njegovi savjetnici sigurno su potpuno svjesni da Grenland nije na prodaju i da njihove izjave izazivaju negodovanje. Ovaj potez predstavlja primjer Trampovog prilično neobičnog pristupa spoljnoj politici i diplomatiji. Što se tiče svega, od Panamskog kanala do rata u Ukrajini, Tramp daje glasna obećanja. Može izgledati kao da puca iz kuka.
Međutim, ovo je prema mišljenju pojedinih analitičara, pregovaračka taktika. Grenland vjerovatno neće postati dio SAD,ali ako se ostvari neki oblik nezavisnosti, bliža ekonomska i vojna saradnja sa SAD mogla bi biti prirodan razvoj događaja. Centralno pitanje ovdje je – nije šta Tramp želi, već šta želi narod Grenlanda.
DUH IZ BOCE
Najava novoizabranog predsjednika Amerike da će kupiti od Danske Grenland, ali i da bi Kanada mogla da postane 51. država Amerike navela je i neke članice Evropske unije da budu glasnije u svojim teritorijalnim pretenzijama.Posljednja u nizu stiže iz Bugarske od lidera ekstremno desničarske stranke Preporod Kostadina Kostadinova koji je istakao da bi i Bugarska mogla da počne da razmišlja kao Tramp i zatraži pripajanje Sjeverne Makedonije “sa kojom dijeli zajedničke istorijske korijene, jezik i narod”, ali i regiju Južna Besarabija koja je trenutno podijeljena između Moldavije, Rumunije i Ukrajine, a koja prema ideji ovog političara “istorijski pripada samo Bugarskoj”.
Prema istraživanju instituta “Pju”, nestranačkog američkog istraživačkog centra sa sjedištem u Vašingtonu, sprovedenog u 19 država od koje su uglavnom sve članice NATO-a ili Evropske unije, ispostavilo se da veliki broj ispitanika u evropskim državama smatra da njihovoj zemlji pripada neki dio susjedne države. Tako čak 60 odsto Grka smatra da ova država polaže pravo na dio Turske u Sredozemlju, ali i dio Sjeverne Makedonije. U Turskoj 58 odsto građana smatra da su teritorijalno oštećeni, u Poljskoj 48, Slovačkoj 46. I Šveđani imaju teritorijalne pretenzije prema susjedima, njih čak 19 odsto, kao i Britanci i Holanđani sa 23 odsto ispitanih građana. Što se tiče centralne i zapadne Evrope, odnosno Češke, Njemačke, Italije, Francuske i Španije, taj postotak se kreće oko 30 odsto. Naravno, tu je i Albanija koja ima pretenzije prema svim susjedima, uključujući Srbiju, imajući u vidu da je Tirana priznala samoproglašeno Kosovo.
Kanada i Panama
Predsjednik Donald Tramp rekao je da će zahtijevati da se Panamski kanal vrati u potpunosti, brzo i bez pitanja u posjed SAD, osim ako panamska vlada ne ispuni, kako je istakao, svoje moralne i pravne obaveze. SAD su izgradile ovaj kanal u 20. vijeku i zadržale kontrolu nad teritorijom koja ga okružuje decenijama, prije nego što su ga prenijele na Panamu počevši od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Novi američki predsjednik šaljivo je sugerisao da bi SAD trebalo da preuzmu i vlasništvo nad Kanadom. Neki kanadski političari su odbacili taj prijedlog, a premijer Ontarija Dag Ford je sugerisao da bi Kanada trebalo da kupi Minesotu i Aljasku.
Svijet
Od EU ništa – SAD vode glavnu igru u Ukrajini!

Sjedinjene Američke Države su spremne da učestvuju u bezbednosnim garancijama za Ukrajinu zajedno sa Evropljanima, izjavio je nemački kancelar Fridrih Merc. Prema njegovim rečima, odlučujuću ulogu u regulisanju ukrajinskog sukoba igraju upravo SAD, a ne Brisel. „Dobra vest je da je Amerika spremna da učestvuje u takvim bezbednosnim garancijama (za Ukrajinu), ne prepušta to samo Evropljanima. Ali Evropljani, naravno, moraju doprineti tome da se bezbednost Ukrajine osigura na duži rok“, rekao je kancelar u intervjuu za TV ZDF.
Prema njegovim rečima, SAD, a ne Evropljani trenutno igraju odlučujuću ulogu u rešavanju sukoba u Ukrajini, te stoga ne bi trebalo da precenjuju sebe.
„Sada će biti teško, ali pregovori su počeli. Nastaviće se u ponedeljak. I naravno da će Evropljani igrati određenu ulogu u tome, ali ne bi trebalo ni da precenjujemo sebe. Jedinstvo Evrope je važno, ali odlučujuću ulogu u ovom ratu za sada će igrati Sjedinjene Američke Države“, ocenio je političar.
Merc, koji se ranije zalagao za prekid vatre kao prvi korak u rešavanju sukoba, rekao je da je potpuni mirovni sporazum postignut uz posredovanje Sjedinjenih Država bolji od pukog zaustavljanja sukoba.
„Očekuje se da će se u ponedeljak u Vašingtonu održati novi razgovori između predsednika Trampa i Zelenskog. Zatim, što je pre moguće, trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, kako bi se brzo postigao dogovor. Ako ovo uspe, biće vrednije od primirja“, primetio je nemački lider.
Prema njegovim rečima, Tramp je navodno rekao Evropljanima da je Rusija spremna da pregovara duž takozvane „linije kontakta“. Međutim, ova pitanja zahtevaju detaljnu diskusiju i prerano je govoriti o tome, priznao je Merc.
Prethodno, Volstrit džornal, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, objavio je da je američki lider Donald Tramp nakon jučerašnjeg sastanka sa ruskim predsednikom Putinom na Aljasci rekao evropskim liderima da je spreman da pruži „bezbednosne garancije“ za Ukrajinu.
Istovremeno, Njujork tajms piše, pozivajući se na neimenovanog evropskog zvaničnika da je Tramp još rekao liderima EU da bi priznanje Donbasa kao ruskog od strane Kijeva moglo pomoći brzom postizanju mirovnog sporazuma.
Na Aljasci je 15. avgusta održan sastanak predsednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa. Lideri su se sastali u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu. Razgovori u užem formatu „tri sa tri“ trajali su dva sata i 45 minuta. Sa ruske strane sastanku su prisustvovali ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i pomoćnik predsednika Jurij Ušakov. SAD su predstavljali državni sekretar Marko Rubio i specijalni predstavnik američkog predsednika Stiven Vitkof.
(Sputnik) Foto: AP
Svijet
NEŠTO SE KUVA NA ISTOKU! Modi u Kini nakon sedam godina, zbližile ih Trampove sankcije

Poslije pet godina relativno slabih trgovinskih odnosa i političkih tenzija, Indija i Kina se spremaju da otvore novo poglavlje saradnje.
Povod je samit ŠOS-a u Pekingu od 31. avgusta do 1. septembra, na koji premijer Narendra Modi dolazi prvi put u Kinu poslije sedam godina.
Ovaj susret dvojice azijskih giganata iz BRIKS-a dobija dodatnu težinu u trenutku kada je administracija Donalda Trampa uvela 50% carine na indijski izvoz i najavila 250% tarife na farmaceutske proizvode, dok je Kini istovremeno dodijeljen privremeni tromjesečni trgovinski popust. Paradoksalno, novi američki pritisci podstakli su Nju Delhi i Peking da pronađu zajednički ekonomski interes.
Prema izvorima iz indijske i kineske vlade, u toku su pregovori o trgovinskom paketu koji bi obuhvatio rijetke zemne metale, ključne za visokotehnološku industriju, zatim đubriva i farmaceutske proizvode. Isporuke ovih artikala bile su djelimično obustavljene nakon što je Indija uvela ograničenja za ulaganja iz susjednih zemalja zbog pograničnih sporova i bliskih veza Kine s Pakistanom.
Sada se razmatraju mjere za obnovu prekogranične trgovine, uključujući otvaranje specijalno određenih graničnih prelaza. Uprkos istoriji tenzija, i Nju Delhi i Peking šalju signal da su spremni na pragmatičnu saradnju – poruku koja bi mogla odjeknuti širom svijeta među zemljama pogođenim novim američkim tarifama.
Ovaj susret u Pekingu mogao bi postati simbol novog ekonomskog kursa u Aziji. Rivali bi mogli ponovo postati partneri, pritisnuti ekonomskim mjerama SAD.
Svijet
Zelenski OČEKUJE pojačane napade, Ukrajinci RAZOČARANI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla pojačati napade na Ukrajinu nakon neodlučnog samita Vladimira Putina i Donalda Trampa te najave da će ukrajinski lider u ponedjeljak otputovati u Vašington na sastanak s američkim predsjednikom.
Na X-u je napisao:
“Na osnovu političke i diplomatske situacije oko Ukrajine i poznavajući rusku izdaju, očekujemo da će u narednim danima ruska vojska pokušati da poveća pritisak i udare na ukrajinske položaje kako bi stvorila povoljnije političke okolnosti za pregovore s globalnim akterima.”
Ukrajinci razočarani
U međuvremenu je agencija France-Presse objavila da je razgovarala s nekoliko građana Ukrajine kako bi dobila njihov stav o samitu, a reakcije su uglavnom razočaravajuće.
Pavlo Nebroev iz Harkova, koji je pretrpio ponovljena ruska bombardovanja, ostao je budan do ponoći čekajući konferenciju za novinare. Ovaj 38-godišnji menadžer pozorišta rekao je: “Vidio sam rezultate koje sam očekivao. Mislim da je ovo velika diplomatska pobjeda za Putina. Potpuno se legitimisao”.
Kao i mnogi Ukrajinci, Nebroev je bio zapanjen što sastanak može biti održan bez prisustva predstavnika njegove zemlje.
“Ovo je bio beskoristan sastanak. Pitanja koja se tiču Ukrajine treba da se rješavaju s Ukrajinom, uz učešće Ukrajinaca i predsjednika”, rekao je.
Olia Donik, 36-godišnjakinja, nije bila iznenađena razvojem događaja dok je šetala sunčanim parkom u Harkovu s Nebroevom.
“Završilo je ničim. Dobro, nastavljamo da živimo naše živote ovdje u Ukrajini”, rekla je.
“Bilo da se pregovara ili ne, Harkov se skoro svakodnevno granatira. Harkov definitivno ne osjeća nikakvu promjenu,” rekla je Irina Derkah, 50-godišnji fotograf. “Vjerujemo u pobjedu, znamo da će doći, ali samo Bog zna ko će je ostvariti”.
Derkah, poput mnogih Ukrajinaca, sumnjičavo gleda na Trampa.
“Mi radimo svoj posao i ne obraćamo previše pažnje na to šta Tramp radi”, dodala je.
Farmaceut Larisa Melnik takođe ne vjeruje da je Ukrajina bliže miru.
“Ne mislim da će biti primirja”, rekla je AFP-u, dodajući da, čak i ako oružje utihne, to će biti samo privremeno.
Rusija zadovoljna
Rusija je, s druge strane, slavila Trampov samit s Putinom na Aljasci. Moskva je istakla da se ruski lider susreo sa svojim američkim kolegom bez davanja ustupaka i da sada ne prijete sankcije uprkos odbijanju Trampovih zahtjeva za prekidom vatre.
“Samit je dokazao da su pregovori mogući bez preduslova”, napisao je bivši predsjednik Dmitri Medvedev na Telegramu, dodajući da sastanak pokazuje da pregovori mogu ići dalje dok Rusija vodi rat u Ukrajini.
Tramp je na samitu upozorio: “Neću biti zadovoljan ako odem bez nekog oblika prekida vatre,” te prijetio “teškim posljedicama” ako Moskva odbije saradnju.
Međutim, nakon tri sata sastanka s ruskom stranom koji nisu donijeli konkretne rezultate, Tramp je odložio prijetnje i umjesto toga istakao da je sastanak bio “izuzetno produktivan,” iako je Putin ostao pri svojim maksimalističkim zahtjevima za završetak rata i nije najavio ustupke na bojnom polju, gdje ruske snage konsoliduju ključne dobitke u istočnoj Ukrajini.
(N1)
-
Politika3 dana ago
Sastali se Dodik i Vučić, razgovarali O VAŽNIM TEMAMA ZA SRPSKI NAROD!
-
Region3 dana ago
KANDIĆEVA PONOVO ŠOKIRA! Srbi krivi za „Oluju“, blokadere dovesti na vlast da to priznaju (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
“SNSD JE UMORNA I POTROŠENA POLITIČKA OPCIJA!” Radojičić: Imam vrlo slične stavove sa Stanivukovićem o republičkim temama
-
Politika3 dana ago
JASNA poruka Stanivukovića! “NIKO da ne učestvuje na prijevremenim izborima u Srpskoj”
-
Svijet3 dana ago
NETANJAHU OPET ŠOKIRA IZJAVAMA: “Izrael bi mogao bombardovati Gazu ‘kao saveznici Drezden'”
-
Svijet2 dana ago
UPALJENI SVI ALARMI! Svijet pred VELIKIM sukobom – novi rat skoro na VIDIKU!
-
Banjaluka3 dana ago
BANJALUČANKI POTREBNA POMOĆ! Dvije bebe čekaju da im mama ozdravi, tri godine bije bitku sa karcinomom
-
Hronika2 dana ago
UŽAS U BANJALUCI! Muškarac se ubio u dvorištu Gimnazije