Connect with us

Svijet

ZATVARA SE FABRIKA KOJA JE PRAVILA ČUVENE BOMBONE: Radnici u štrajku, prijavljuju sistematska kašnjenja plata

Zaposleni, međutim, prijavljuju sistematska kašnjenja plata, pritisak i manevre kako bi se odložio sukob u fabrici koja se nalazi u Lanusu.

Ekonomska kriza u Argentini pogađa fabrike i preduzetnike, što im sve više otežava opstanak. U ovom kontekstu, poznata kompanija za slatkiše i konditerske proizvode prolazi kroz ozbiljnu krizu, sa neizbježnim zatvaranjem.

Sa više od 100 radnika u štrajku na neodređeno vrijeme i još uvijek neisplaćenim aprilskim platama, situacija traje već dvije nedjelje i prijeti da postane još jedan simboličan slučaj propadanja argentinske industrije. Ovo je Lipo S.A., istorijska fabrika osnovana 1969. godine i poznata po svojim klasičnim bombonama, koja proizvodi dva miliona jedinica dnevno i izvozi u Merkosur, Aziju i Evropu. Uprkos snažnom prisustvu u supermarketima, veletrgovcima, pa čak i kao dobavljač brendova poput Karfura, kompanija tvrdi da ima finansijske poteškoće.

Zaposleni, međutim, prijavljuju sistematska kašnjenja plata, pritisak i manevre kako bi se odložio sukob u fabrici koja se nalazi u Lanusu.

Sukob koji ugrožava kontinuitet
Sukob se produbio nakon što je udruženje poslodavaca, čiji je glavni akcionar, Osvaldo Iglesijas – koji ima krivični dosije – predložilo isplatu duga u zamjenu za odbijanje dana koji nisu odrađeni zbog nedostatka sirovina. Prijedlog je odbila skupština radnika, koja je osudila „krutu zloupotrebu“ i zahtevala punu isplatu plata. Sljedeće ročište biće ove srijede u Ministarstvu rada Lanusa, gdje se očekuje presuda.

Istorijska fabrika papirnih kesa je zatvorena
Jedna značajna fabrika je takođe nedavno zatvorena nakon 65 godina rada u Argentini. Fabrika papirnih kesa Fabi Bolsas Industriales, koja se nalazi u Hinohu, Olavarija, donijela je tešku odluku da obustavi rad, tvrdeći da nije održiva u trenutnim ekonomskim okolnostima.

Ova objava značila je značajan gubitak posla za oko 100 porodica, što je bio težak udarac za zajednicu od samo 3.000 stanovnika, gdje je fabrika bila jedan od glavnih izvora zapošljavanja.

Sindikat radnika u industriji papira i kartona saopštio je da je zatvaranje najavljeno naglo, bez prethodne najave, što je izazvalo duboko nezadovoljstvo među radnicima. Procjenjuje se da će oko 120 ljudi biti pogođeno ovim iznenadnim zatvaranjem kompanije.

Suočena sa ovom situacijom, kompanija je ponudila zaposlenima otpremninu koja uključuje dodatnih 15% ako prihvate prijedlog. Međutim, neki radnici su izrazili svoje nezadovoljstvo i iznenađenje ovom odlukom. Jedan zaposleni je izrazio svoje negodovanje: “Danas su nam rekli da se posao zatvara, bez ikakve prethodne najave, a sada otpuštaju sve”, rekao je.

Nakon objave o zatvaranju, predstavnici matične kompanije sa sjedištem u inostranstvu, CMPc, bili su prisutni kako bi objavili odluku i dogovorili se o odgovarajućoj nadoknadi. Pored toga, zvaničnici Ministarstva rada bili su prisutni na licu mesta kako bi procijenili situaciju i pružili podršku pogođenima. Ovo odražava ozbiljan uticaj koji će ovo zatvaranje imati na lokalnu zajednicu, kako na zapošljavanje, tako i na socijalna pitanja.

Svijet

STARGATE PROJEKAT JE POČEO! Amerika ulazi u utrku za AI dominaciju – svijet u šoku!

Sjedinjene Američke Države uskoro dobijaju novu generaciju centara za podatke specijalizovanih za vještačku inteligenciju.

Tajvanski Foxconn i japanski SoftBank udružili su snage u okviru inicijative Stargate, koja će transformisati američku AI infrastrukturu i otvoriti više od 100.000 novih radnih mjesta.

Proizvodnja opreme za centre za podatke odvijaće se u fabrici u Ohaju, koja je nekada pripadala kompaniji Lordstown Motors, proizvođaču električnih vozila. Lokaciju je kupio SoftBank, dok će Foxconn nastaviti da upravlja pogonom kroz zajedničko ulaganje. Vrijednost ranije prodaje fabrike i opreme procjenjuje se na 375 miliona dolara.

Šta je projekat Stargate?

Stargate je zajednički poduhvat kompanija OpenAI, SoftBank, Oracle i MGX, predstavljen početkom 2025. godine pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trampa. Planirano ulaganje iznosi do 500 milijardi dolara u naredne četiri godine, a cilj je da se Sjedinjene Države učvrste kao globalni lider u AI infrastrukturi.

Prva lokacija u Teksasu i milionski AI procesori

U prvoj fazi gradi se centar za podatke u Abileneu (Teksas), kapaciteta 1,2 gigavata, koji će moći da smjesti čak 2 miliona AI procesora.U drugoj fazi planirano je proširenje kapaciteta svih centara na 4,5 gigavata, čime bi se obezbijedila neophodna snaga za masovnu obradu podataka. Projekat predviđa i otvaranje više od 100.000 novih radnih mjesta, prenosi Poslovni.

Ohajo kao strateška lokacija

Predsjednik Foxconna Young Liu naglasio je da se o projektu razgovara već više od šest mjeseci i da su ključni faktori energija, lokacija i vremenski okvir.

“Projekat se ne može odlagati. Vjerujemo da je Ohajo izuzetno pogodna lokacija za proizvodnju, a SoftBank deli to mišljenje”, izjavio je Liu.

Strateški značaj za SAD

Projekat Stargate smatra se jednim od najvažnijih poduhvata u globalnoj trci za AI dominaciju. Osim tehnološkog napretka, on donosi i snažan ekonomski uticaj, jer će SAD-u omogućiti da konsoliduje svoju ulogu lidera u razvoju i primjeni vještačke inteligencije, prenosi Telegraf Biznis.

Nastavi čitati

Svijet

Kim prvi put priznao TEŠKE GUBITKE u Kursku, grlio uplakane vojnike: OPROSTITE MI

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un odao je počast vojnicima koji su poginuli boreći se na strani Rusije u ratu protiv Ukrajine, izjavivši da mu se “srce slama”, što predstavlja rijetko priznanje vojnih gubitaka Pjongjanga, piše CNN.

Kim je svoje komentare iznio na svečanosti u Pjongjangu, gdje se sastao sa komandantima jedinice koja se borila u ruskoj zapadnoj regiji Kursk, izvijestili su sjevernokorejski državni mediji KCNA.

Pohvalio ih je kao “herojsku vojsku”, a fotografije prikazuju kako im pričvršćuje medalje na uniforme. Fotografije koje je objavila KCNA takođe prikazuju Kima kako stavlja značke na uokvirene fotografije poginulih vojnika, čija su imena bila ispisana zlatom ispod slika.

“Srce me boli i gorko mi je dok se suočavam sa stvarnošću da plemenite ličnosti koje su dale svoje dragocjene živote za veliku pobjedu i slavu mogu susresti samo putem fotografija na spomen-zidu”, rekao je Kim u svom govoru. “Dok stojim pred ožalošćenim porodicama palih vojnika, ne znam kako izraziti svoje žaljenje i izvinjenje što nisam uspio zaštititi naše dragocjene sinove.”

Prema objavljenim snimcima, ceremonija je bila izuzetno emotivna. Kim se susreo s ožalošćenim članovima porodica koji su plakali i odavali počast slikama vojnika. Na nekoliko fotografija vidi se kako Kim grli uplakanu djecu i vojnike. Nakon ceremonije, vlasti su organizovale banket u čast povratničke jedinice.

Sjevernokorejci na ruskom ratištu
Sjeverna Koreja počela je slati značajan broj vojnika i opreme kao podršku ruskom ratu prošle godine, nakon sastanaka na visokom nivou između Kima i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iako su obje zemlje isprva negirale bilo kakvo raspoređivanje, kasnije su javno priznale učestvovanje snaga iz Pjongjanga.

Kimova vlast dugo je ćutala o izvještajima o teškim gubicima u Kursku, zbog čega ovosedmična ceremonija predstavlja rijetko priznanje razornog uticaja rata na njihove snage.

Ukrajinske i američke obavještajne službe procjenjuju da se u Rusiji nalazi oko 12.000 sjevernokorejskih vojnika, a prvi su stigli u jesen 2024. godine. Od tada je oko 4.000 vojnika ubijeno ili ranjeno. Iako sjevernokorejskim vojnicima nedostaje nedavno borbeno iskustvo, analitičari upozoravaju da ih se ne smije podcijeniti, jer vjerovatno dolaze iz elitnih i visoko indoktrinisanih jedinica.

Ukrajinske specijalne snage opisale su za CNN brutalne i gotovo samoubilačke taktike Sjevernokorejaca, uključujući slučajeve gdje su vojnici aktivirali granate kako bi izbjegli zarobljavanje. I pored teških gubitaka, saradnja se nastavlja.

Novi obavještajni podaci iz jula sugerišu da Pjongjang namjerava utrostručiti broj svojih vojnika u Rusiji, šaljući dodatnih 25.000 do 30.000 vojnika u narednim mjesecima. To je potaknulo strahove o tome što bi Moskva mogla pružiti zauzvrat, poput napredne svemirske, satelitske ili nuklearne tehnologije, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

OTKRIVENI NOVI ARHIVSKI DOKUMENTI: Šta je Klinton govorio Putinu o NATO-u

Bivši predsjednik SAD Bil Klinton, na sastanku sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom 2000. godine naglasio je da širenje NATO-a na istok ne predstavlja prijetnju Moskvi i izrazio spremnost da razmotri mogućnost pridruživanja Rusije Alijansi, slijedi iz dokumenata američke vlade sa kojih je skinuta oznaka povjerljivosti.

Neprofitna istraživačka organizacija Nacionalna bezbjednosna arhiva pri Univerzitetu DŽordž Vašington objavila je bilješke diplomate i prevodioca Strouba Talbota, u to vrijeme na funkciji zamjenika državnog sekretara SAD. Tečno je govorio ruski i bio je prisutan na sastanku Putina i Klintona u Kremlju u junu 2000. godine, prenosi RT Balkan.

– Od samog početka procesa proširenja NATO-a, znao sam da bi to mogao biti problem za Rusiju. To sam razumio i želim da svi shvate da proširenje NATO-a ni na koji način nije prijetnja Rusiji – rekao je Klinton.

On je naglasio da “ako se naši nasljednici fokusiraju jedni na druge kao glavnu prijetnju oko koje moraju da brinu, propustiće priliku da zajedno rade na rješavanju drugih problema”.

Osim toga, Klinton je pozivao na koordinaciju akcija Vašingtona i Moskve u suzbijanju terorizma, prije svega u suzbijanju djelovanje Osame bin Ladena.

Tokom diskusije o NATO-u, Klinton govori o budućem svijetu gdje bi većina ozbiljnih problema bila riješena, a “tada bi najveći međunarodni problemi bili poput Čečenije, gdje bi se civilizovani svijet suprotstavio teroristima, trgovcima drogom, odmetničkim državama i tako dalje”.

– Što se tiče Sjedinjenih Država, mi smo direktnije pogođeni Bin Ladenom, i tu je Rusiji i Sjedinjenim Državama potrebna koordinisana strategija. Vazdušni udari neće biti efikasni… Moramo da ujedinimo naše ljude kako bismo razvili kompleksan pristup borbi protiv Bin Ladena – rekao je tada Klinton, prenose agencije.

Međutim, kako slijedi iz bilješki, već narednog dana američki predsednik je bio “mnogo manje otvoren po ovom pitanju”.

U intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom u februaru 2024. godine, Putin je rekao da je Rusija mogla da postane članica NATO-a početkom 2000-ih da su SAD pokazale iskreno interesovanje. Predsjednik je iznio sličan stav još u februaru 2022. godine, pozivajući se na razgovor sa Klintonom, koji je, prema riječima ruskog lidera, “bio hladan” prema toj ideji.

Osama bin Laden je osnivač međunarodne terorističke organizacije “Al Kaida” (zabranjena u Rusiji i proglašena ekstremističkom), zabranjene u mnogim zemljama, uključujući Rusiju, i smatra se organizatorom terorističkih napada 11. septembra 2001. godine u Njujorku. Bin Laden je ubijen u noći 2. maja 2011. godine u pakistanskom gradu Abotabadu kao rezultat napada koji je izvršila američka vojska.

Nastavi čitati

Aktuelno