Connect with us

Politika

ZAUSTAVILI RASPARČAVANJE I UNIŠTAVANJE: Carinski terminal premjestiti u prostor Nove Romanije

Osnovni sud u Sokocu je 22.maja ove godine u pravnoj stvari tražioca izvršenja Amović Mačar Nade i Kanostrevac Biljane, protiv izvršenika „Nova Romanija“ a.d. Sokolac donio je zaključak o prodaji nadstrešnice sa konstrukcijom procijenjene u krugu „Nove Romanije“ a.d. Sokolac, vrijednosti 30.000 KM.

Kako se pretpostavlja, prodaja je izvršena 21.juna na prvom ročištu i u toku je sječenje i rušenje objekat unutar ovog giganta sa velikim potencijalima kako bi naplatila ta neka “potraživanja”. Ovim povodom, saopštenjem je reagovao još uvijek akuelni načelnik Sokoca Milovan Bjelica.

„Kao Načelnik opštine Sokolac, a i prije toga, kao funkcioner Grada i SDS-a, pokušavao sam da dam doprinos da se riješi problem A.D. Romanije, nekadašnjeg giganta koji je hranio hiljade ljudi u Sokocu.

Moji saradnici i ja smo prihvatali planove Vlade Republike Srpske, nadali smo se da će reorganizacijom i Vladinim otkupom ovog preduzeća i formiranjem novog subjekta Nova Romanija a.d. ovaj problem riješiti. Na žalost sve je to palo u vodu. Potom su došli privrednici iz Katara, povezao sam ih sa Vladom oni su Novu Romaniju uzeli u zakup i otpočelo je vraćanje dugova, radnici su isplaćeni i pokrenuta je proizvodnja luksuznih drvenih kuća za odmarališta. No, ni to nije bilo dugog vijeka jer je menadžment „Nove Romanije“ došao u sukob sa zakupcima.

Ne želeći da dopustim da unište ovaj prostor, da ga isjeku, rasprodaju i podijele sa timom saradnika došli smo na ideju da pokrenemo stvari i da zaustavimo rasparčavanje i uništavanje.

Proslijedio sam zahtjev Vladi Republike Srpske, da omogući prenos vlasništva nad Akcionarskim društvom „Nova Romanija“, ili da Vlada zajedno sa opštinom uđe u posao i tim putem upoznao visoke zvaničnike Srpske o namjeri osnivanja Slobodne poslovne zone u Sokocu“ – pojašnjava Bjelica.

„Pored prostora Nove Romanije, opština Sokolac u poslovnu zonu uključuje i 400 duluma zemlje za takozvane „grinfild“ investicije. Potom smo izradili Elaborat o opravdanosti osnivanja Slobodne zone Sokolac. Na poziv da pošalju pisma namjere da budu dio vlasničkih struktura javili su se brojni domaći i strani privredni subjekti. Posebno je važno da istaknem da se javila Poslovna zona Subotica koja je izrazila spremnost da pomogne da Sokolac formira slobodnu zonu ta da uđe u vlasničku strukturu do 20%.

Sokolac ima već razvijene principe prema zelenoj agendi, a to znači da će sve ono što je urađeno na polju zelene energije biti dodatni stimulans za strane investitore.

U slobodnim zonama potencijalni investitori imaju carinske i poreske olakšice, a području na kojoj se nalazi donosi priliv radnih mjesta. Opština Sokolac ima sve preduslove – prostorni i infrastrukturni, što je već čini ekonomski opravdanom. Takođe, opština Sokolac ima sve prateće sadržaje koji su potrebni za funkcionisanje slobodne poslovne zone, kao što su carinski terminal, banke, osiguravajuća društva i druge državne službe koje mogu će omoguće budućim investitorima funkcionisanje bez poteškoća. Napominjemo da je projekat treće trake, takođe značajan doprinos jačanju kapacitea protočnosti robnih tokova. Sokolac se nalazi na optiminalnoj udaljenosti od auto-puta, povezan je magistralnim putem i do željezničkih terminala, aerodroma, tako da je pozicija Slobodne zone Sokolac mjesto gdje su ispunjeni uslovi od Zelene energije do komunalne infrastrukture.

PONUDA SLOBODNE ZONE „SOKOLAC“

Zakup zatvorenog i otvorenog skladišnog prostora.
Zakup kancelarijskog prostora.
Utovar i istovar robe.
Usluge carinskog terminala.
Zakup proizvodnih pogona.
Zemljište za izgradnju proizvodnih pogona.
Zemljište za izgradnju poslovnih zgrada.
Sve ovo moji politički protivnici, a neprijatelji Sokoca uporno su sabotirali i onemogućavali. Vidjeli smo odnos Skupštinske većine prema Elaboratu, odnos UIO koja sa Menadžmentom uništava Novu Romaniju i gasi Carinu.

Budući da je Prostornim planom Republike Srpske Carina predviđena u Sokocu, kao i da je Zakonom i aktima UIO jasno naznačen Sokolac kao mjesto u kojem je Carina, onda eto prilike Vladi, da je smjesti u prostor Nove Romanije. Ukoliko ne ispunjava uslove prostor na kojem je bila do sada, onda je premjestite u prostor koji je u vlasništvu Republike Srpske. To je onda korak bliže ka Slobodnoj zoni Sokolac što sasvim sigurno predstavlja najbolje rješenje za Novu Romaniju“ – navodi se u saopštenju Bjelice

Politika

DA LI NEKO PROFITIRA? Kome najviše odgovara velika politička kriza u BiH?

Koalicija na nivou BiH je već mjesecima u krizi, u toj mjeri da se ne zna ni ko su koalicioni partneri, ali, uprkos tome, niko iz stranaka koje čine većinu ne spominje dijalog kojim bi bila riješena sadašnja trakavica, što, prema riječima analitičara, nije iznenađujuće, jer domaćim političarima ovakva situacija i odgovara.

Pokušaj dvije “trojke”, jedne iz FBiH i jedne iz Srpske, da naprave novu većinu, osuđen je na propast, a SNSD je još u vlasti. Međutim, sadašnje stanje je takvo da problemi isplivavaju na površinu iz dana u dan, kako u Savjetu ministara BiH, tako i u oba doma parlamenta BiH.

Novinar Zoran Krešić kaže da, zapravo, gotovo nikome nije stalo do dogovora, jer se dogovor u BiH predstavlja kao izdaja nacionalnih, partijskih, državnih interesa.

“Jer ako netko iz Sarajeva postigne dogovor s ‘partnerima’ iz RS, razapet će ga politički protivnici. A nerijetko i tzv. NVO i medijski čuvari revolucije. Sa druge pak strane, bilo kakav dogovor iz Banjaluke se tumači izdajom interesa entiteta. Možda je najlakša pozicija HDZ-u, koji nema ozbiljnije oporbe”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, dodatnom zaoštravanju krize doprinijela je presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, te ponašanje međunarodne administracije, koja se postavlja kao jedna od strana problema.

“Procjenjujem da se stvari neće mijenjati do izbora 2026. i da su zapravo zastoj i blokade naša sudbina”, istakao je Krešić.

Politikolog Mirko Matić naglašava da situacija na političkoj sceni BiH nikada nije izgledala neizvesnije, a danas se događaju stvari koje su bile nezamislive do prije samo nekoliko godina.

“Stanje u zemlji prati geopolitičke promene na globalnom nivou i lokalni akteri će radije ostati nemi nego delovati samostalno u ovakvo nesigurnom vremenu. Do deblokade ne dolazi i jer nema realnih pritisaka niti signala od strane međunarodne zajednice, koja je u ovom trenutku podeljena i čiji je fokus sada usmeren ka Ukrajini”, rekao je Matić.

On pritom naglašava da ovakva situacija akterima domaće političke scene zapravo i odgovara.

“Našim političarima je status kvo, odnosno kriza, oduvek najviše odgovaralo, jer u takvoj postavci stvari se ne rešavaju realni problemi sa kojima se susreću građani, već se stvaraju novi”, naglasio je Matić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Vlast na nivou BiH već mjesecima nije postigla nijedan dogovor i, nakon što je Evropska unija otvorila pristupne pregovore sa BiH u martu ove godine, koalicija je praktično prestala da funkcioniše. Iako smo u osmom mjesecu, BiH još nije dobila ni budžet za ovu godinu.

Glavni akteri na političkoj sceni na nivou BiH koaliciju skoro više i ne spominju. Izuzetak je, istina, lider HDZ-a Dragan Čović, koji je prije nekoliko sedmica izjavio da nema mogućnosti da pravi političke promjene na nivou BiH.

Prema njegovim riječima, “ne postoji više politička ‘trojka'” u Republici Srpskoj, sa kojom su koalicioni partneri iz FBiH pregovarali posljednjih nekoliko mjeseci o ulasku u vlast na nivou BiH.

“Shvatili smo da to što dogovaramo danas za stolom, svi oni koji su dio tog procesa misle malo drugačije. Partnerstvo je odgovornost. Svako ima svoje pravo na svoju političku lepršavost, ali nemojte blizu nas. Što se tiče sarajevske ‘trojke’, mi sa njima radimo primarno na nivou Federacije BiH. Što se tiče te komunikacije na nivou BiH, komunikacija je skoro nikakva”, priznao je Čović.

Stanje u kojem se BiH trenutno nalazi, najmanje odgovara građanima. U kakvom smo ćorsokaku, svjedoči podatak da BiH od 24. januara ove godine nema ministra bezbjednosti, jer se Nenad Nešić, tada iz pritvora, povukao sa te funkcije.

Nedostatak političke odgovornosti nas je nedavno koštao 108,5 miliona evra, a uskoro bismo mogli izgubiti još toliko. Naime, iako su manje od dva mjeseca ostala do 30. septembra, kada bi BiH mogla ostati bez dodatnih 108,5 miliona evra koji su joj namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan, o ovoj opasnosti se u javnom prostoru gotovo i ne priča.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ KAO GLAS RAZUMA “Dodik više nije predsjednik Republike Srpske, ali borićemo se protiv novih nametanja!”

Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković izjavio je za BN TV da PDP ne podržava prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.Stanivuković navodi da političari moraju biti ujedinjeni i da ako do prijevremenih izbora dođe treba izaći sa jednim kandidatom, koji dolazi iz akademske zajednice.

Takođe, na optužbe da radi u interesu Milorada Dodika odgovara na način da ima mandat gradonačelnika Banjaluke koji mu je dao narod i da za tako nešto nema potrebu.

– Presuda je tu, on više nije predsjednik, mi danas možemo govoriti o gospodinu Miloradu Dodiku, ne o predsjedniku Republike Srpske. I onda kakav je moj interes kao gradonačelnika, nekoga ko je mimo SNSD-a pobijedio, da budem bilo čiji? Mi danas možemo govoriti da je interes gospodina Dodika da bude Draškov, a ne Draško Dodikov. Ovdje je važno pitati da li možemo gledati cijeli ovaj proces, a da ne vidimo Milorada Dodika? Možemo li sagledati ovaj problem, a da ne personalizujemo“, kazao je.

Stanivuković tvrdi da je PDP zauzeo stav da se ne ide na prijevremene izbore prije donošenja presude Miloradu Dodiku.

Takođe navodi da ne podržava vladu nacionalnog jedinstva, jer to bi bila samo borba za fotelje.

 

Nastavi čitati

Politika

NASTAVLJA SE BORBA ZA FOTELJU Bubić predaje žalbu na odluku CIK-a

Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, najavio je da će danas predati žalbu na odluku Centralne izborne komisije BiH o oduzimanju mandata predsjedniku Dodiku.

CIK je 4. avgusta donio odluku o prestanku mandata predsjedniku Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, i protiv nje je dozvoljena žalba.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je 1. avgusta prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja “zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Nastavi čitati

Aktuelno