Connect with us

Politika

ZAUSTAVITE NEPOTREBNO TROŠENJE! Fiskalni savjet pozvao Vladu RS

Hoće li vlast u Srpskoj zaista zaustaviti nepotrebnu potrošnju, pitanje je koje se postavlja nakon što je Fiskalni savjet RS u Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta za prvu polovinu 2023. godine naglasio potrebu za dodatnom uštedom na svim neprioritetnim rashodima (poput kupovine poslovnih prostora, službenih automobila…) s ciljem očuvanja fiskalne održivosti i stabilnosti.

Struka, sa druge strane, smatra da u Republici Srpskoj zvanične statistike nikada nisu pratile budžetsku potrošnju, tako da se ovdje i ne zna šta je racionalno trošenje, a šta razbacivanje novcem.

Savjet je, podsjećamo preporučio strogo kontrolisanje javne potrošnje i sprovođenje mjera štednje, izuzev prioritetnih rashoda koji imaju direktan efekat na održavanje domaće tražnje, a sve navedeno, uz nove prijedloge koji se tiču izvršenja budžeta, biće pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS na sjednici u četvrtak, 2. novembra.

Ali, prije nego što je izvještaj sa preporukama Fiskalnog savjeta i stigao u parlament, oglasio se Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, poručivši da se neće nabavljati luksuzni automobili te da je već izdat nalog da se to obustavi.

“Vlada će se sigurno toga držati”, kazao je Višković.

Komentarišući preporuke Fiskalnog savjeta, ekonomista Slaviša Raković smatra da bi u normalnim okolnostima one bile znak za uzbunu i da bi sugerisale da se očekuje probijanje troškova te nedovoljnost prihoda za pokrivanje budžeta.

“Veoma je teško govoriti o troškovima u javnom sektoru u Srpskoj. Nakon 30 godina kontinuiteta mi još nemamo definisane standarde troškova, pa možemo davati komentare samo upirući prstom u neke očigledne probleme (upotreba službenih vozila). Takođe postoje i oni problemi koji nisu vidljivi. Ni statistika u tom smislu ne prati budžetsku potrošnju, tako da mi nikada ne znamo šta je racionalno, a šta razbacivanje, a za to su se pobrinuli političari”, kazao je on.

Stručnjaci napominju da je u Srpskoj veoma važno da se svi rashodi podijele na produktivne i neproduktivne, odnosno na one koji dolaze iz budžetskih institucija, a u funkciji su stvaranja određene vrijednosti, i na one koji to nisu, poput institucija i agencija koje su čisto regulatornog karaktera pa imaju ograničen doprinos.

Ali, i ove druge, a koje nazivamo neproduktivnim, u Srpskoj su postavljene tako da u jednom momentu iziskuju ogromne troškove, jer su, kako navodi struka, često žarište partijskog zapošljavanja, što znači da treba izdvojiti značajna finansijska sredstva kako bi se njima isplatile plate.

“Oni nemaju konkretan doprinos niti efekat na cjelokupnu ekonomiju, a troškovi koji su im potrebni, i u smislu prostora, opreme, automobila i slično, izuzetno su visoki. Zato smatram da je potrebno da se napravi određena studija gdje bi se tačno podijelili rashodi prema stepenu produktivnosti, da tačno znamo koliko i šta neko doprinosi društvu i privredi i shodno tome da uporedimo veličinu rashoda za te namjene i onoga šta su oni konkretno doprinijeli. Kad bismo sve to uradili, vidjeli bismo da u tom administrativnom (birokratskom) segmentu tih različitih agencija i tijela imamo nesrazmjer između izdvajanja i usluga koje oni objektivno pružaju”, kaže Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.

Dodaje da je administracija u Srpskoj spremna za određene rezove.

“Pogotovo na te troškove materijalne prirode, poput nabavke raznorazne opreme, automobila, prostora, jer oni nekada nisu ničim uslovljeni niti će dati neki efekat u radu. U prvoj fazi njih treba rezati”, navodi Mlinarević, pojašnjavajući kako je to uradila Crna Gora.

“Oni su najavili da će napraviti analizu budžeta, gdje će nivo neproduktivnih rashoda smanjiti, a već su napravili prve procjene i rekli da se radi o iznosu od oko 150 miliona evra, na osnovu čega su kazali da je to dovoljno da se povećaju minimalne penzije na 450 evra. Dakle, oni su iz postojećeg budžeta, samo relokacijom neproduktivnih rashoda povećali podršku penzionerima. Kad bismo kod nas napravili jednu ovakvu analizu, a da ne diramo plate, već samo da se reže ono što zaista nije neophodno i kad bismo dobili konkretne uštede na tim stvarima, mogli bismo, na primjer, još više da povećamo penzije”, rekao je Mlinarević.

Related Topics:

Politika

PRAZNIK U CIJELOJ BIH: Danas 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Danas se navršavaju pune tri decenije od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Pitanje Brčkog tada nije bilo konačno riješeno. Njegov status ostavljen je za posebnu međunarodnu arbitražu zbog izuzetne strateške važnosti područja. Arbitražnom odlukom iz marta 1999. godine Brčko je proglašeno zasebnim distriktom pod suverenitetom BiH, koji ne pripada nijednom entitetu, već funkcioniše kao samostalna administrativna jedinica u zajedničkoj nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH.

Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.

Na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske će biti održan naučni skup “Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti”, u organizaciji Centra za društveno-politička istraživanja. Skupu će prisustvovati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i brojni profesori ustavnog i međunarodnog prava, koji će govoriti o značaju Dejtona i položaju Republike Srpske u okviru sporazuma.

U Sarajevu će Univerzitet u Sarajevu organizovati međunarodnu konferenciju “30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine”, koja će se održati 21. i 22. novembra. Skup okuplja domaće i međunarodne stručnjake kako bi kritički sagledali naslijeđe Dejtonskog sporazuma i ponudili nove smjernice za budući institucionalni razvoj države.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ “Dejtonski mirovni sporazum okvir koji moramo čuvati, MNOGI SU DALI ŽIVOT ZA MIR”

Danas obilježavamo 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma – temeljnog akta koji je zaustavio rat i jasno utvrdio poziciju i ustavni položaj Republike Srpske. Tri decenije nakon tog dana, najvrednije što je Dejton donio jeste mir – preduslov svakog razvoja, napretka i opstanka naroda na ovim prostorima.

Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je istakao – sa ponosom se sjećamo i onih koji mir nisu dočekali.

-Najhrabrijih među nama, koji su poginuli braneći svoju nejač i svoj dom, sa riječju sloboda na usnama. Znali su da trajnu slobodu može da garantuje samo dugoročan mir – naveo je gradonačelnik dodajući da je Dejtonski mirovni sporazum okvir koji moramo čuvati.

-Svidjelo se to kome ili ne, poštovanje Dejtona ostaje garant mira, stabilnosti i suživota. Očuvanje tog okvira znači očuvanje naše budućnosti. Važno je podsjetiti da je Republika Srpska upravo kroz Dejton stekla svoj međunarodni subjektivitet – istorijsku činjenicu koja je temelj našeg političkog i institucionalnog bića. Naš zadatak u godinama koje dolaze jeste da ime, ljude i prirodne potencijale Republike Srpske promovišemo po dobru – po uspjesima, radu i ljepoti našeg kraja. Dejton ostaje garant mira i stabilnosti, a mir ostaje najveća pobjeda svih nas – poručio je gradonačelnik.

Svim građanima Republike Srpske poželio je srećan današnji praznik, a domaćinima koji danas slave Svetog Arhangela Mihaila – srećnu krsnu slavu Aranđelovdan, sa željom za dobro zdravlje, slogu i blagostanje.

Nastavi čitati

Politika

RADOJIČIĆ “Svaki glas je važan! DA BISMO VRATILI NORMALNOST I SIGURNOST!”

Zamjenik predsjednika Pokreta Sigurna Srpska, Igor Radojičić, izjavio je da je „svakom građaninu jasno da ova vlast mora otići“, jer je, kako kaže, afera sa snimkom iz kabineta direktora UKC-a samo jedan dio problema ovog sistema.

„Ne smijemo dozvoliti da nam se ponovi Ugljevik, niti da se dalje urušava javno dobro. Bolnice treba da budu mjesto efikasnog liječenja, a ne scenografija za afere. Predsjednik Republike mora biti čovjek koji okuplja, spaja i vraća povjerenje u institucije“, rekao je on.

On ističe da je javni sektor doveden na rub propasti, da se institucijama ne upravlja stručno, te da je krajnji trenutak za promjene. Radojičić je pozvao građane da u nedjelju masovno izađu na izbore.

„U nedjelju, 23. novembra, počinju promjene. Svaki glas je važan. Da bismo vratili normalnost i sigurnost, da bismo dobili predsjednika koji će povezivati, a ne dijeliti — izađite i glasajte za Branka Blanušu. To je naš izbor i naš put u bolju Srpsku“, poručio je Radojičić, koji je predsjednik NP Svojim putem.

Nastavi čitati

Aktuelno