Connect with us

Politika

ZAUSTAVITE NEPOTREBNO TROŠENJE! Fiskalni savjet pozvao Vladu RS

Hoće li vlast u Srpskoj zaista zaustaviti nepotrebnu potrošnju, pitanje je koje se postavlja nakon što je Fiskalni savjet RS u Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta za prvu polovinu 2023. godine naglasio potrebu za dodatnom uštedom na svim neprioritetnim rashodima (poput kupovine poslovnih prostora, službenih automobila…) s ciljem očuvanja fiskalne održivosti i stabilnosti.

Struka, sa druge strane, smatra da u Republici Srpskoj zvanične statistike nikada nisu pratile budžetsku potrošnju, tako da se ovdje i ne zna šta je racionalno trošenje, a šta razbacivanje novcem.

Savjet je, podsjećamo preporučio strogo kontrolisanje javne potrošnje i sprovođenje mjera štednje, izuzev prioritetnih rashoda koji imaju direktan efekat na održavanje domaće tražnje, a sve navedeno, uz nove prijedloge koji se tiču izvršenja budžeta, biće pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS na sjednici u četvrtak, 2. novembra.

Ali, prije nego što je izvještaj sa preporukama Fiskalnog savjeta i stigao u parlament, oglasio se Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, poručivši da se neće nabavljati luksuzni automobili te da je već izdat nalog da se to obustavi.

“Vlada će se sigurno toga držati”, kazao je Višković.

Komentarišući preporuke Fiskalnog savjeta, ekonomista Slaviša Raković smatra da bi u normalnim okolnostima one bile znak za uzbunu i da bi sugerisale da se očekuje probijanje troškova te nedovoljnost prihoda za pokrivanje budžeta.

“Veoma je teško govoriti o troškovima u javnom sektoru u Srpskoj. Nakon 30 godina kontinuiteta mi još nemamo definisane standarde troškova, pa možemo davati komentare samo upirući prstom u neke očigledne probleme (upotreba službenih vozila). Takođe postoje i oni problemi koji nisu vidljivi. Ni statistika u tom smislu ne prati budžetsku potrošnju, tako da mi nikada ne znamo šta je racionalno, a šta razbacivanje, a za to su se pobrinuli političari”, kazao je on.

Stručnjaci napominju da je u Srpskoj veoma važno da se svi rashodi podijele na produktivne i neproduktivne, odnosno na one koji dolaze iz budžetskih institucija, a u funkciji su stvaranja određene vrijednosti, i na one koji to nisu, poput institucija i agencija koje su čisto regulatornog karaktera pa imaju ograničen doprinos.

Ali, i ove druge, a koje nazivamo neproduktivnim, u Srpskoj su postavljene tako da u jednom momentu iziskuju ogromne troškove, jer su, kako navodi struka, često žarište partijskog zapošljavanja, što znači da treba izdvojiti značajna finansijska sredstva kako bi se njima isplatile plate.

“Oni nemaju konkretan doprinos niti efekat na cjelokupnu ekonomiju, a troškovi koji su im potrebni, i u smislu prostora, opreme, automobila i slično, izuzetno su visoki. Zato smatram da je potrebno da se napravi određena studija gdje bi se tačno podijelili rashodi prema stepenu produktivnosti, da tačno znamo koliko i šta neko doprinosi društvu i privredi i shodno tome da uporedimo veličinu rashoda za te namjene i onoga šta su oni konkretno doprinijeli. Kad bismo sve to uradili, vidjeli bismo da u tom administrativnom (birokratskom) segmentu tih različitih agencija i tijela imamo nesrazmjer između izdvajanja i usluga koje oni objektivno pružaju”, kaže Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.

Dodaje da je administracija u Srpskoj spremna za određene rezove.

“Pogotovo na te troškove materijalne prirode, poput nabavke raznorazne opreme, automobila, prostora, jer oni nekada nisu ničim uslovljeni niti će dati neki efekat u radu. U prvoj fazi njih treba rezati”, navodi Mlinarević, pojašnjavajući kako je to uradila Crna Gora.

“Oni su najavili da će napraviti analizu budžeta, gdje će nivo neproduktivnih rashoda smanjiti, a već su napravili prve procjene i rekli da se radi o iznosu od oko 150 miliona evra, na osnovu čega su kazali da je to dovoljno da se povećaju minimalne penzije na 450 evra. Dakle, oni su iz postojećeg budžeta, samo relokacijom neproduktivnih rashoda povećali podršku penzionerima. Kad bismo kod nas napravili jednu ovakvu analizu, a da ne diramo plate, već samo da se reže ono što zaista nije neophodno i kad bismo dobili konkretne uštede na tim stvarima, mogli bismo, na primjer, još više da povećamo penzije”, rekao je Mlinarević.

Politika

Otac NENADA NEŠIĆA dužan milion Poreskoj upravi Republike Srpske, A SAD SAVJETUJE LJUBIŠU ĆOSIĆA

Dio tima koji savjetuje gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića postao je i otac bivšeg ministra bezbjednosti, osumnjičenog za više krivičnih djela, Nenada Nešića – Rade Nešić.

Rade Nešić u političkom životu nije posebno poznat iako je bio kandidat stranke Demokratski narodni savez (DNS) na Lokalnim izborima 2016. godine. Nije se bavio ni javnom upravom, ali je javnosti u Istočnom Sarajevu poznat kao vlasnik firme „DAR Company“ Istočno Novo Sarajevo. Firma Ćosićevog  novog savjetnika duguje skoro milion Poreskoj upravi Republike Srpske.

Firma „DAR Company“ nalazi se na listi najvećih dužnika Poreske uprave Republike Srpske. Zaključno sa septembrom ove godine Poreskoj upravi duguju skoro milion maraka, odnosno 929.470 KM. Iako je firma ugašena, dug nikada nije uplaćen.

Izvor: Poreska uprava Republike Srpske

Ćosić: Poslaću Vam sve podatke

Naši novinari kontaktirali su gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića.

U kratkoj telefonskoj izjavi Ćosić je za Spin info potvrdio da je Nešić jedan od njegovih savjetnika.

„Imam 4-5 savjetnika, nisam trenutno siguran za vrstu ugovora po kojem su zaposleni, molim Vas da pošaljete to na mejl pa ću Vam sve odgovoriti“, rekao je Ćosić.

Na elektronsku adresu na koju nas je uputio, u dva navrata poslali smo pitanja o tome da li je tačno da je Nešić jedan od njegovih savjetnika, uz molbu da nam precizira o kojoj vrsti angažmana je riječ.

Pitali smo i koliko ukupno savjetnika gradonačelnik ima, takođe uz molbu da pojasni ko su oni, za koje oblasti ga savjetuju, te o kakvoj vrsti angažmana se radi.

Do objave teksta obećane odgovore nismo dobili. U slučaju da informacije zaprimimo naknadno, svi detalji će biti objavljeni.

Nešićev brat Predrag – političar i vlasnik druge firme

Brat Nenada Nešića, Predrag, aktuelni je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji za tri godine mandata nije uputio nijednu inicijativu, niti se javljao za diskusiju.

Predrag je vlasnik firme „N- Trade“ koja je u prošloj godini prihodovala dva miliona maraka.

O imovini Nenada Nešića nedavno je pisao Centar za istraživačko novinarstvo. Navode da je Nešić uložio najmanje milion maraka u kupovinu nekretnina dok je bio v.d. direktora JP „Putevi Republike Srpske“ i nakon što je dao ostavku. Sumnjiči se da je u ovom preduzeću prao novac i primao mito, ostvarivši milionsku finansijsku korist.

Institucijama je prikrio polovinu nekretnina koje ima sa suprugom u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Napomenimo i da su mu nedavno ukinute  mjere zabrane putovanja i javljanja državnom organu nakon što je založio nekretninu vrijednu 1.370.000 KM.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ “Spremni zahtjevi za PONIŠTAVANJE IZBORA u četiri grada”

Šef izbornog štaba i član Predsjedništva SDS-a Želimir Nešković izjavio je za “Avaz” da će rokovi za prigovore i žalbe vezane za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra, biti striktno poštovani.

– U toku izbornog dana naši posmatrači su uložili niz primjedbi na ponašanje određenih članova biračkih odbora. Postoje zahtjevi za ponovnim brojanjem glasova na nekim biračkim mjestima i zahtjevi za poništavanje izbora u kompletnim lokalnim zajednicama Bratunac, Doboj, Zvornik i Laktaši. Oni su pripremljeni i biće predati u skladu s pravilima CIK-a BIH – kazao je Nešković.

Podsjećamo, kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj Siniša Karan osvojio 9.745 glasova više od SDS-ovog kandidata Branka Blanuše.

Nakon obrađenih 99,91 odsto biračkih mjesta, Karan je osvojio povjerenje 222.110 građana, dok je za Blanušu glasalo 212.365, pokazuju najnoviji preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati Centralne izborne komisije BiH.

U procentima, Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,20 odsto glasova.

Na trećem mjestu je Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku za kojeg je glasalo 2.019 birača ili 0,46 odsto.

Nikola Lazarević iz Ekološke partije Republike Srpske dobio je 1.696 glasova ili 0,38 odsto.

Za nezavisnog kandidata Igora Gaševića glasalo je 1.346 ili 0,31 odsto glasača, a za Slavka Dragičevića 1.064, odnosno 0,24 odsto.

Prema podacima CIK-a, na prijevremenim izborima, od 1.264.364 upisanih u birački spisak pravo glasa iskoristilo je 439.897 birača ili 34,79 odsto.

Nastavi čitati

Politika

“U POLITICI SAM VIŠE OD DECENIJE”: Trpim velike pritiske zbog izgleda

Poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini RS Nikolina Šljivić oglasila se nakon što je imenovana za zamjenika direktora RUGUP-a.

Ona je reagovala na brojne komentare i osude koje prolazi tokom posljednjih dana, rekavši da je sve to zbog njenog izgleda i toga što je žena, pa se tako i govorilo o njenom obrazovanju.

– Dragi sugrađani, hvala vam na neizmjernoj podršci koju dobijam u danima kada prolazim linč koji nije doživio niko na našoj političkoj sceni u ovom obimu. Svaka poruka koju sam primila u ovim danima podsjetnik je da iza mene stoje ljudi koji vide širu sliku i vjeruju u rad, a ne u predrasude. Trudiću se da svima odgovorim, a ako nekoga nenamjerno propustim, unaprijed molim za razumijevanje. U političkom životu sam više od decenije i navikla na različite vrste pritisaka, ali moram priznati da je intenzitet posljednjih dana bio neuobičajen. Ne zbog mog rada, ne zbog rezultata, ne zbog iskustva, nego zbog toga kako izgledam i zato što sam žena na odgovornoj funkciji. To je poruka koja prevazilazi mene i tiče se svake žene u javnom prostoru. Možemo imati različite stavove, ukuse, politike – i to je u redu.

Ali svako od nas zaslužuje da bude cijenjen po onome što radi, a ne po spoljnim obilježjima. Na tome ću istrajavati i dalje, profesionalno i mirno. Hvala svima koji su ostali pribrani, objektivni i fer. Vaša podrška me obavezuje da radim još predanije i odgovornije, bez obzira na pritiske. Hvala i onima koji su pokazali svoje pravo lice, sjajno je znati s kim imamo posla i kakvi ljudi nas okružuju. Idemo dalje, sa fokusom na posao i rezultate – jedino što je relevantno i po čemu će se mjeriti svako od nas. Za sve ostalo, svima nama sudit će samo jedan, na najvažnijem sudu – napisala je Šljivić.

Podsjećamo, Šljivić je ranije naglasila da se njena diploma Pravnog fakulteta, položen državni ispit i sva zvanična dokumentacija nalaze u kabinetu Narodne skupštine i u potpunosti potvrđuju njen profesionalni put.

– To je jedina istina i jedini relevantan podatak – poručila je Šljivićeva, komentarišući tvrdnje Grahovčeve da je “frizerka, a ne pravnik”.

Nastavi čitati

Aktuelno