Politika
ZAUSTAVITE NEPOTREBNO TROŠENJE! Fiskalni savjet pozvao Vladu RS
Hoće li vlast u Srpskoj zaista zaustaviti nepotrebnu potrošnju, pitanje je koje se postavlja nakon što je Fiskalni savjet RS u Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta za prvu polovinu 2023. godine naglasio potrebu za dodatnom uštedom na svim neprioritetnim rashodima (poput kupovine poslovnih prostora, službenih automobila…) s ciljem očuvanja fiskalne održivosti i stabilnosti.
Struka, sa druge strane, smatra da u Republici Srpskoj zvanične statistike nikada nisu pratile budžetsku potrošnju, tako da se ovdje i ne zna šta je racionalno trošenje, a šta razbacivanje novcem.
Savjet je, podsjećamo preporučio strogo kontrolisanje javne potrošnje i sprovođenje mjera štednje, izuzev prioritetnih rashoda koji imaju direktan efekat na održavanje domaće tražnje, a sve navedeno, uz nove prijedloge koji se tiču izvršenja budžeta, biće pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS na sjednici u četvrtak, 2. novembra.
Ali, prije nego što je izvještaj sa preporukama Fiskalnog savjeta i stigao u parlament, oglasio se Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, poručivši da se neće nabavljati luksuzni automobili te da je već izdat nalog da se to obustavi.
“Vlada će se sigurno toga držati”, kazao je Višković.
Komentarišući preporuke Fiskalnog savjeta, ekonomista Slaviša Raković smatra da bi u normalnim okolnostima one bile znak za uzbunu i da bi sugerisale da se očekuje probijanje troškova te nedovoljnost prihoda za pokrivanje budžeta.
“Veoma je teško govoriti o troškovima u javnom sektoru u Srpskoj. Nakon 30 godina kontinuiteta mi još nemamo definisane standarde troškova, pa možemo davati komentare samo upirući prstom u neke očigledne probleme (upotreba službenih vozila). Takođe postoje i oni problemi koji nisu vidljivi. Ni statistika u tom smislu ne prati budžetsku potrošnju, tako da mi nikada ne znamo šta je racionalno, a šta razbacivanje, a za to su se pobrinuli političari”, kazao je on.
Stručnjaci napominju da je u Srpskoj veoma važno da se svi rashodi podijele na produktivne i neproduktivne, odnosno na one koji dolaze iz budžetskih institucija, a u funkciji su stvaranja određene vrijednosti, i na one koji to nisu, poput institucija i agencija koje su čisto regulatornog karaktera pa imaju ograničen doprinos.
Ali, i ove druge, a koje nazivamo neproduktivnim, u Srpskoj su postavljene tako da u jednom momentu iziskuju ogromne troškove, jer su, kako navodi struka, često žarište partijskog zapošljavanja, što znači da treba izdvojiti značajna finansijska sredstva kako bi se njima isplatile plate.
“Oni nemaju konkretan doprinos niti efekat na cjelokupnu ekonomiju, a troškovi koji su im potrebni, i u smislu prostora, opreme, automobila i slično, izuzetno su visoki. Zato smatram da je potrebno da se napravi određena studija gdje bi se tačno podijelili rashodi prema stepenu produktivnosti, da tačno znamo koliko i šta neko doprinosi društvu i privredi i shodno tome da uporedimo veličinu rashoda za te namjene i onoga šta su oni konkretno doprinijeli. Kad bismo sve to uradili, vidjeli bismo da u tom administrativnom (birokratskom) segmentu tih različitih agencija i tijela imamo nesrazmjer između izdvajanja i usluga koje oni objektivno pružaju”, kaže Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.
Dodaje da je administracija u Srpskoj spremna za određene rezove.
“Pogotovo na te troškove materijalne prirode, poput nabavke raznorazne opreme, automobila, prostora, jer oni nekada nisu ničim uslovljeni niti će dati neki efekat u radu. U prvoj fazi njih treba rezati”, navodi Mlinarević, pojašnjavajući kako je to uradila Crna Gora.
“Oni su najavili da će napraviti analizu budžeta, gdje će nivo neproduktivnih rashoda smanjiti, a već su napravili prve procjene i rekli da se radi o iznosu od oko 150 miliona evra, na osnovu čega su kazali da je to dovoljno da se povećaju minimalne penzije na 450 evra. Dakle, oni su iz postojećeg budžeta, samo relokacijom neproduktivnih rashoda povećali podršku penzionerima. Kad bismo kod nas napravili jednu ovakvu analizu, a da ne diramo plate, već samo da se reže ono što zaista nije neophodno i kad bismo dobili konkretne uštede na tim stvarima, mogli bismo, na primjer, još više da povećamo penzije”, rekao je Mlinarević.
Politika
EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći
Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.
Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.
– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.
Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.
Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.
Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.
Politika
NEŠKOVIĆ: CIK bira “pogrešna mjesta” za kontrolu – pravo rješenje je ponavljanje izbora
Potpredsjednik SDS-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH, Želimir Nešković, kritikovao je Centralnu izbornu komisiju BiH zbog izbora biračkih mjesta koja će biti predmet kontrole u Doboju, tvrdeći da među njima nedostaju ona „najproblematičnija“.
Nešković ističe da je analiza SDS-a jasno pokazala koja su biračka mjesta najsumnjivija, te da istu analizu posjeduje i CIK, ali da uprkos tome većina tih lokacija nije uvrštena u plan kontrole.
„Od 14 biračkih mjesta na kojima je Siniša Karan imao nerealan broj glasova – između 85 i 98 odsto – CIK kontroliše samo dva. Zašto se ne kontroliše preostalih 12? Takođe, među 26 mjesta na kojima je Karan osvojio između 70 i 85 odsto glasova, kontroliše se samo šest“, kaže Nešković, dodajući da se ne provjeravaju ni mjesta na kojima je, prema tvrdnjama SDS-a, posmatračima te stranke bilo onemogućeno da prate brojanje.
Kao primjer navodi i dva biračka mjesta u dobojskoj Gimnaziji:
„Kontroliše se mjesto gdje je omjer bio 67,86% – 30,95%, dok se mjesto na kojem je Karan imao 78,69% – 20,08% uopšte ne kontroliše. Kojom logikom je CIK birao mjesta za provjeru?“, pita Nešković.
On naglašava da je neophodno provjeriti i spiskove birača, uz grafološko vještačenje, jer, kako tvrdi, postoje indicije da se glasalo u ime osoba koje nisu izašle na izbore.
„Najveća i najnerealnija biračka mjesta po izlaznosti u Doboju uopšte nisu obuhvaćena kontrolom. Zašto ih je CIK izostavio?“, dodaje on.
„Jedino rješenje – ponavljanje izbora“
Nešković tvrdi da je kontrola samo prvi korak, ali da istinska pravda može biti postignuta jedino ponavljanjem izbora u Doboju, Laktašima, Zvorniku i Bratuncu.
„Ponavljanje izbora je jedina potpuno ispravna odluka. Samo tako možemo imati poštene izbore i zaštititi volju birača“, ističe potpredsjednik SDS-a.
Poziv za nove izborne tehnologije
On ponavlja da je za izbore 2026. godine neophodno uvesti skenere otiska prsta i skenere glasačkih listića.
„Da smo sada imali te tehnologije, bila bi sačuvana evidentna pobjeda profesora Branka Blanuše. Upravo zato se, prema našim saznanjima, SNSD-ov režim grčevito bori da spriječi njihovu nabavku“, kaže Nešković.
„Krađa na izborima rađa svaku drugu krađu“
Nešković zaključuje da su pošteni izbori temelj zdravog društva.
„Onaj ko osvoji funkciju krađom, krašće i kada je obavlja. To gledamo godinama. Vrijeme je za potpuni reset“, poručio je on.
Politika
U najavi POVEĆANJE PLATE prosvjetnim radnicima! Evo i koliko
Vlada Republike Srpske donijela je više odluka iz oblasti prosvjete, privrede i saobraćaja. Najavljeno je povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi, usvojene su uredbe o podsticajima za mala i srednja preduzeća, a Vlada je preuzela završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma. Ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović, nakon sjednice Vlade, najavio je povećanje plata za zaposlene u obrazovanju i kulturi u Republici Srpskoj, čime će plata radnika sa visokom stručnom spremom sa trenutnih oko 1.850 skočiti na 1.915 KM.
“Povećanje plata će dobiti svi nastavnici sa visokom stručnom spremom, stručni saradnici, pomoćnici direktora, bibliotekari, računovođe, voditelji produženog boravka. Povećanje će dobiti svi u osnovnim školama, srednjim školama, đačkim domovima, kao i svi u oblasti kulture”, rekao je Golubović.
Vlada Republike Srpske utvrdila uredbe koje se odnose na postupak dodjele podsticaja za poboljšanje konkurentnosti i promocije malih i srednjih preduzeća, kao i za uspostavljanje i jačanje preduzetničke infrastrkture, rekao je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović
“Vrlo je bitno da u ovom slučaju već početkom godine imamo Odluku o planu utroška sredstava, tako da ćemo se mi potruditi da već početkom godine raspišemo javni poziv za ova tri podsticaja, ali to se odnosi na podsticaje za direktna ulaganja, dok je podsticaj za povećanje plata već zakonom definisan”, kaže Mitrović.
Završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma preuzeće Vlada, rekao je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.
“Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” na današnjoj sjednici Vlade dobilo je nalog da završi taj posao. Dobili su zaduženje da zajedno sa gradom, predstavnicima projektanata i izvođača utvrde šta je do sada urađeno i da potpišu ugovor za završetak radova, sa ciljem da se most završi i preda građanima Banjaluke”, kaže Stevanović.
Na pitanje novinara o tome da li je na sjednici Vlade bilo riječi o “Comsaru” i isplati preostalih 60 miliona KM Rašidu Serdarovu, Stevanović je odgovorio da se o tome nije razgovaralo i da mogućnost da Serdarov zadrži dio vlasništva “Comsara” može zavisiti od toga da li će Republika Srpska izmiriti svoje obaveze.
(BN) Foto: BN
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka2 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti2 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet2 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet1 dan agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet1 dan agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
