Connect with us

Društvo

ZAUSTAVITI NAMJERE HRVATSKE I PRIJE TUŽBE: Tematska sjednica o odlaganju radioaktivnog otpada

Bosna i Hercegovina mora naći način da prije bilo kakvog pravnog odgovora prema Hrvatskoj, poput tužbe, zaustavi sve namjere Hrvatske da na Trgovskoj gori skladišti radioaktivni otpad.

Ovo je jedna od ključnih poruka sa sjednice Skupštine opštine (SO) Novi Grad, koja je na dnevnom redu imala samo jednu tačku, a to je upravo Trgovska gora.

Odbornici, pojačani predstavnicima ministarstava sa nivoa Republike Srpske i BiH, članovima Ekspertskog tima i nevladinih organizacija diskutovali su o svemu što je dosad na lokalnom, republičkom i državnom nivou urađeno kako bi se uticalo na Hrvatsku da obustavi planove odlaganja nuklearnog otpada u Čerkezovcu.

Emir Dizdarević, zamjenik direktora Regulatorne agencije za nuklearnu sigurnost BiH i predsjedavajući Ekspertskog tima BiH, podsjetio je da su i Srpska i FBiH pokrenule aktivnosti koje se odnose na istraživanja radioaktivnosti nultog monitoringa u životnoj sredini, a istakao je i kako ima saznanja da bi uskoro trebalo da krenu i seizmološke aktivnosti.

“Što se tiče Studije uticaja na okolinu, da bi internacionalni eksperti koje imamo dali odgovor čekamo sigurnosne procjene Hrvatske i karakterizaciju radioaktivnog otpada koji još nismo dobili. Po mišljenju Ekspertskog tima i Hrvatska je uvidjela da do 2026. godine ne može završiti sve što treba da završi kako je propisano međunarodnim standardima i oni su u dogovoru sa Slovenijom produžili rok do 2028. godine da otpad niske i srednje radioaktivnosti ostane u Krškom u stanju u kakvom je sada”, kazao je Dizdarević, dodajući kako smatra da je i u interesu Slovenije da se to pitanje zajednički riješi.

“Postoji prijedlog da se pravi drugi silos na Vrbini (lokacija pominjana i ranije, ali Hrvatska nije pristala na to), a na koji je lokalna zajednica opštine Krško dala saglasnost. Nadam se da će se ići u tom pravcu i da će Hrvatska uvidjeti da je to jedno od kvalitetnih rješenja. Reći ću i to da je u javnim nabavkama dva puta u Sloveniji oborena kompanija koja je dobila da radi poslove na Vrbini, tako da i Slovenija kasni s početkom svojih aktivnosti, odnosno sa građevinskim radovima na lokaciji Vrbina”, pojasnio je Dizdarević.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik poručio je da će Ministarstvo nastaviti da prati sve aktivnosti u vezi s ovim problemom, uključujući i učešće u postupcima koji će se sprovoditi u Hrvatskoj.

Pozvao je sve institucije, nevladine organizacije, medije i pojedince da u domenu svoje nadležnosti doprinesu da Hrvatska ne skladišti radioaktivni otpad blizu BiH.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, rekao je kako je u proteklih godinu dana urađeno mnogo toga po ovom pitanju, te da se nada da će se u naredne četiri godine raditi još intenzivnije kako u tehničkom, tako i u pravnom smislu, kako bi pravovremeno mogli odgovoriti ukoliko bude donesena odluka o pokretanju tužbe.

Na pokretanje tužbe protiv Hrvatske računa i novogradska opozicija.

“Tražimo da Predsjedništvo BiH pokrene sve pravne radnje za podnošenje tužbe Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu. Takođe, tražimo i da se pojača koordinacija zajedničkih timova na svim nivoima, a sa ministrom Vipotnikom smo dogovorili da jedan predstavnik Ministarstva bude imenovan u naš lokalni tim. Pored toga, zahtijevamo da se svakodnevno radi monitoring na području Novog Grada i da se prati stanje bezbjednosti”, rekao je za “Nezavisne novine” Mladen Šumar, šef Kluba odbornika SDSa.

Milanko Mihajilica, poslanik PDPa u Narodnoj skupštini RS, u kojoj je, podsjećamo, prošle sedmice usvojena Rezolucija o Trgovskoj gori, ponovio je da je prioritet da Republika Hrvatska zvaničnim dokumentom obavijesti Savjet ministara BiH da do 2028. godine neće odlagati nuklearni otpad na spornoj lokaciji.

“Mi premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću ne vjerujemo ništa. Ne treba da zbog Plenkovićevih riječi spavamo do tada kao medvjedi, već da kroz argumente i činjenice te analize struke utičemo na Hrvatsku da odustane”, kazao je on.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja građana “Green team” iz Novog Grada, istakao je da je pitanje Trgovske gore prije svega velika bezbjednosna prijetnja cijeloj BiH.

“BiH mora jačati svoju stručnu dokumentaciju, jačati svoju diplomatsku poziciju i, na kraju krajeva, mora odlučnije politički djelovati direktno ka Hrvatskoj i članicama Evropske unije. Jednostavno da nađemo način da Hrvatsku zaustavimo i prije pravnog procesa”, rekao je Crnković.

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno