Connect with us

Društvo

ZAUSTAVITI NAMJERE HRVATSKE I PRIJE TUŽBE: Tematska sjednica o odlaganju radioaktivnog otpada

Bosna i Hercegovina mora naći način da prije bilo kakvog pravnog odgovora prema Hrvatskoj, poput tužbe, zaustavi sve namjere Hrvatske da na Trgovskoj gori skladišti radioaktivni otpad.

Ovo je jedna od ključnih poruka sa sjednice Skupštine opštine (SO) Novi Grad, koja je na dnevnom redu imala samo jednu tačku, a to je upravo Trgovska gora.

Odbornici, pojačani predstavnicima ministarstava sa nivoa Republike Srpske i BiH, članovima Ekspertskog tima i nevladinih organizacija diskutovali su o svemu što je dosad na lokalnom, republičkom i državnom nivou urađeno kako bi se uticalo na Hrvatsku da obustavi planove odlaganja nuklearnog otpada u Čerkezovcu.

Emir Dizdarević, zamjenik direktora Regulatorne agencije za nuklearnu sigurnost BiH i predsjedavajući Ekspertskog tima BiH, podsjetio je da su i Srpska i FBiH pokrenule aktivnosti koje se odnose na istraživanja radioaktivnosti nultog monitoringa u životnoj sredini, a istakao je i kako ima saznanja da bi uskoro trebalo da krenu i seizmološke aktivnosti.

“Što se tiče Studije uticaja na okolinu, da bi internacionalni eksperti koje imamo dali odgovor čekamo sigurnosne procjene Hrvatske i karakterizaciju radioaktivnog otpada koji još nismo dobili. Po mišljenju Ekspertskog tima i Hrvatska je uvidjela da do 2026. godine ne može završiti sve što treba da završi kako je propisano međunarodnim standardima i oni su u dogovoru sa Slovenijom produžili rok do 2028. godine da otpad niske i srednje radioaktivnosti ostane u Krškom u stanju u kakvom je sada”, kazao je Dizdarević, dodajući kako smatra da je i u interesu Slovenije da se to pitanje zajednički riješi.

“Postoji prijedlog da se pravi drugi silos na Vrbini (lokacija pominjana i ranije, ali Hrvatska nije pristala na to), a na koji je lokalna zajednica opštine Krško dala saglasnost. Nadam se da će se ići u tom pravcu i da će Hrvatska uvidjeti da je to jedno od kvalitetnih rješenja. Reći ću i to da je u javnim nabavkama dva puta u Sloveniji oborena kompanija koja je dobila da radi poslove na Vrbini, tako da i Slovenija kasni s početkom svojih aktivnosti, odnosno sa građevinskim radovima na lokaciji Vrbina”, pojasnio je Dizdarević.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik poručio je da će Ministarstvo nastaviti da prati sve aktivnosti u vezi s ovim problemom, uključujući i učešće u postupcima koji će se sprovoditi u Hrvatskoj.

Pozvao je sve institucije, nevladine organizacije, medije i pojedince da u domenu svoje nadležnosti doprinesu da Hrvatska ne skladišti radioaktivni otpad blizu BiH.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, rekao je kako je u proteklih godinu dana urađeno mnogo toga po ovom pitanju, te da se nada da će se u naredne četiri godine raditi još intenzivnije kako u tehničkom, tako i u pravnom smislu, kako bi pravovremeno mogli odgovoriti ukoliko bude donesena odluka o pokretanju tužbe.

Na pokretanje tužbe protiv Hrvatske računa i novogradska opozicija.

“Tražimo da Predsjedništvo BiH pokrene sve pravne radnje za podnošenje tužbe Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu. Takođe, tražimo i da se pojača koordinacija zajedničkih timova na svim nivoima, a sa ministrom Vipotnikom smo dogovorili da jedan predstavnik Ministarstva bude imenovan u naš lokalni tim. Pored toga, zahtijevamo da se svakodnevno radi monitoring na području Novog Grada i da se prati stanje bezbjednosti”, rekao je za “Nezavisne novine” Mladen Šumar, šef Kluba odbornika SDSa.

Milanko Mihajilica, poslanik PDPa u Narodnoj skupštini RS, u kojoj je, podsjećamo, prošle sedmice usvojena Rezolucija o Trgovskoj gori, ponovio je da je prioritet da Republika Hrvatska zvaničnim dokumentom obavijesti Savjet ministara BiH da do 2028. godine neće odlagati nuklearni otpad na spornoj lokaciji.

“Mi premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću ne vjerujemo ništa. Ne treba da zbog Plenkovićevih riječi spavamo do tada kao medvjedi, već da kroz argumente i činjenice te analize struke utičemo na Hrvatsku da odustane”, kazao je on.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja građana “Green team” iz Novog Grada, istakao je da je pitanje Trgovske gore prije svega velika bezbjednosna prijetnja cijeloj BiH.

“BiH mora jačati svoju stručnu dokumentaciju, jačati svoju diplomatsku poziciju i, na kraju krajeva, mora odlučnije politički djelovati direktno ka Hrvatskoj i članicama Evropske unije. Jednostavno da nađemo način da Hrvatsku zaustavimo i prije pravnog procesa”, rekao je Crnković.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno