Izrael će gotovo sigurno pokrenuti novi rat protiv Irana prije decembra, a moguće je da sukob započne već krajem avgusta.

Piše ovo u svojoj u najnovijoj analizi Foreign Policy.

Iran, sa svoje strane, očekuje napad i priprema se za njega. Dok je u prvom ratu Teheran igrao na duge staze, tempirajući svoje raketne udare u očekivanju dugotrajnog sukoba, u sljedećoj će rundi vjerovatno udariti odlučno od samog početka, prenosi Telegraf.
Cilj će biti srušiti svaku ideju da se Iran može pokoriti pod izraelskom vojnom dominacijom. Posljedično, nadolazeći rat biće daleko krvaviji od prvog.

Ako američki predsjednik Donald Tramp ponovo popusti izraelskom pritisku i pridruži se borbi, Sjedinjene Države mogle bi se naći u sveopštem ratu s Iranom, u poređenju s kojim bi sukob u Iraku izgledao kao manja operacija.

Neostvareni ciljevi junskog rata
Izraelski rat u junu nikada se nije ticao isključivo iranskog nuklearnog programa. Radilo se o promjeni odnosa snaga na Bliskom istoku, pri čemu su iranske nuklearne sposobnosti bile važan, ali ne i presudan faktor. Više od dvije decenije Izrael je podsticao SAD na vojnu akciju protiv Irana kako bi ga oslabio i uspostavio povoljnu regionalnu ravnotežu — onu koju sam ne može da postigne.

U tom kontekstu, izraelski napadi imali su tri glavna cilja. Prvo, oslabiti iransku nuklearnu infrastrukturu, drugo — uvući SAD u direktan vojni sukob s Iranom i treće — obezglaviti iranski režim i pretvoriti zemlju u novu Siriju ili Liban, države koje Izrael može nekažnjeno bombardovati. Ostvaren je samo prvi cilj, i to djelimično. Tramp nije uništio iranski nuklearni program niti ga je vratio na početnu tačku.

Promašena izraelska strategija

Druga dva izraelska cilja pokazala su se kao potpuni promašaji. Uprkos početnim obavještajnim uspjesima, poput ubistva 30 visokih komandira i 19 nuklearnih naučnika, Izrael je uspio samo privremeno da poremeti iranski komandni lanac. U roku od 18 sati Iran je zamijenio većinu komandanata i pokrenuo snažan raketni napad, demonstrirajući sposobnost da apsorbuje značajne gubitke i uzvrati.
Izrael se nadao da će početni udari izazvati paniku unutar iranskog režima i ubrzati njegov kolaps. Washington Post navodi da su agenti Mosada koji govore farsi zvali visoke iranske zvaničnike i prijetili njihovim porodicama, tražeći da javno osude režim.

Ipak, nema dokaza da je ijedan general popustio, a kohezija režima ostala je netaknuta. Suprotno očekivanjima, ubistva komandira nisu dovela do protesta, već su ujedinila Irance oko zastave, pod talasom nacionalizma.

Mnogi Iranci sada su ljuti što se iransko odvraćanje pokazalo kao nedovoljno.

“Nekada sam bio jedan od onih koji bi tokom protesta skandirali da se iranski novac ne šalje u Liban ili Palestinu. Ali sada razumijem da su bombe s kojima se svi suočavamo jedno te isto, i ako nemamo snažnu odbranu širom regije, rat dolazi nama”, rekao je jedan umjetnik u Teheranu profesorki Narges Bajoghli sa Univerziteta Johns Hopkins.

Logika novog napada

Činjenica da Izrael nije uspio da uspostavi trajnu vazdušnu dominaciju bez američke podrške čini novu ofanzivu vjerovatnom. I ministar odbrane Izrael Kac i načelnik Generalštaba Ejal Zamir slali su signale da je junski rat bio samo prva faza. Zamir je dodao da Izrael “sada ulazi u novo poglavlje” sukoba.

Izrael je odlučan da uskrati Iranu vrijeme za obnovu raketnog arsenala i PVO. Ta logika ključna je za izraelsku strategiju “košenja trave” — udari preventivno i žestoko kako bi se protivnicima onemogućio razvoj sposobnosti koje bi mogle ugroziti izraelsku vojnu dominaciju.

Budući da Iran već obnavlja svoje resurse, Izrael ima podsticaj da napadne što prije, pogotovo jer politički proračuni postaju složeniji ulaskom SAD u sezonu predizbora.

Iran sprema odlučniji odgovor

Kako bi srušili iluziju da izraelska strategija funkcioniše, iranski čelnici vjerovatno će snažno i brzo udariti na samom početku sljedećeg rata.

“Ako se agresija ponovi, nećemo oklijevati da reagujemo na odlučniji način i na način koji će biti nemoguće prikriti”, objavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči.

Iranski vrh vjeruje da cijena za Izrael mora biti nepodnošljiva, inače će Tel Aviv postupno uništiti njihove odbrambene sposobnosti.

Ishod sljedećeg rata zavisiće od toga koja je strana više naučila i brže djelovala. Može li Izrael obnoviti svoje presretače brže nego Iran svoje lansere? Da li je Mosad potrošio svoja sredstva u prvom ratu? Da li je Iran naučio više o probijanju izraelske odbrane nego Izrael o zatvaranju svojih rupa? Za sada nijedna strana ne može biti sigurna u odgovore.

Dilema za Donalda Trampa

Trampov odgovor na drugi rat mogao bi biti presudan. Čini se da nije sklon dugotrajnom sukobu. Politički, njegovi početni udari izazvali su raskol unutar pokreta MAGA, a vojno, 12-dnevni rat otkrio je kritične nedostatke u američkim zalihama projektila.

Ipak, davanjem zelenog svjetla za prve napade, Tramp je upao u izraelsku zamku iz koje se teško može izvući. Ograničeni angažman vjerovatno više nije opcija. Tramp će se morati ili potpuno pridružiti ratu ili ostati po strani, a ovo drugo zahtijeva otpor izraelskom pritisku za koji dosad nije pokazao ni volju ni snagu, zaključuje Foreign Policy.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je sinoć da je cilj njegovog današnjeg sastanka sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom na Aljasci da pripremi mogući sastanak Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji će, kako je naglasio, biti važniji.

– Sve što želim jeste da “postavim sto” za sljedeći sastanak, koji bi trebalo uskoro da se održi. Volio bih da se to desi veoma brzo – rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu, prenosi “BBC”.

Dodao je da bi volio da mogući susret Putina i Zelenskog bude održan takođe na Aljasci.

Tramp je rekao i da misli da će Putin i Zelenski “sklopiti mir”.

– Važniji sastanak biće drugi sastanak, imaćemo sastanak sa predsjednikom Putinom, predsjednikom Zelenskim, sa mnom i možda ćemo dovesti neke od evropskih lidera, možda ne – naveo je Tramp.

Na pitanje da li je spreman da ponudi Putinu pristup rijetkim zemnim mineralima kako bi se okončao rat u Ukrajini, Tramp je rekao da je njegov današnji sastanak sa Putinom „veliki, važan sastanak“ koji će, na kraju krajeva, „spasiti mnogo života“.

– Saznaćemo gdje ko stoji i znaću u prva dva minuta. Ako to bude loš sastanak, završiće se veoma brzo, a ako bude dobar sastanak, na kraju ćemo dobiti mir u prilično bliskoj budućnosti – rekao je Tramp.

Ponovio je da se sastaje sa Putinom „kako bi spasao hiljade vojnika nedjeljno“.

– Vidjećemo šta će se dogoditi, imamo veliki sastanak – rekao je Tramp, dodajući da vjeruje da će sastanak biti od velikog značaja za Rusiju i SAD, jer bi mogao da spasi “mnogo života”, prenosi Skaj njuz.

Na pitanje da li samit na Aljasci predstavlja svojevrsnu “nagradu Putinu za invaziju na Ukrajinu”, Tramp je ponovio da je to “situacija koja nikada nije smjela da se desi”.

– Nije počelo pod mojim vođstvom i četiri godine se o tome nije ni raspravljalo. Kada sam otišao, mogao sam da vidim šta se dešava… Svi su krivi, Putin je kriv, svi su krivi – rekao je on.

Tramp je dodao i da smatra da dolazak Putina na Aljasku, odnosno u SAD, znači da je spreman na dogovor.

– Da nisam predsjednik, po mom mišljenju, on (Putin) bi zauzeo cijelu Ukrajinu, ali sada sam ja predsjednik i neće se petljati sa mnom – istakao je Tramp.

Tramp i Putin sastaće se danas na Aljasci, najvećoj i najudaljenijoj američkoj saveznoj državi, kako bi razgovarali o okončanju rata u Ukrajini.​

Predsjednik Rusije Vladimir Putin stigao je u Magadan u Rusiji u okviru priprema za predstojeći samit sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, koji će se održati na Aljasci, objavila je jutros agencija RIA Novosti.

Kako je potvrdio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, Putin će tokom boravka u Magadanu obići infrastrukturne projekte i industrijske objekte, i održaće razgovore sa gubernatorom Sergejem Nosovim.

“Nakon toga, predsjednik će otputovati na Aljasku, gdje će započeti rusko-američke razgovore” rekao je Peskov.

Početak samita je najavljen za 11.30 časova po lokalnom vremenu, odnosno za 21.30 časova po srednjoevropskom, a biće održan u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu.

Kako je najavljeno, dvojica lidera najprije će održati sastanak tet-a-tet, potom uz prisustvo delegacija, a razgovori će se nastaviti tokom radnog doručka.

Glavna tema susreta biće ukrajinska kriza, a planirano je i razmatranje šire saradnje između Moskve i Vašingtona.

Lideri će razgovarati o pitanjima međunarodne i regionalne bezbjednosti, kao i o potencijalnim mjerama za očuvanje mira.

Potpisivanje dokumenata se ne očekuje, dok će o rezultatima pregovora predsjednici govoriti na zajedničkoj konferenciji za medije, navodi ruska agencija, prenosi “Telegraf”.