Connect with us

Svijet

Zbog ESKALACIJE u Jemenu zatražen hitan sastanak SAVJETA BEZBJEDNOSTI

Rusija i Kina, stalne članice Savjeta, uzdržale su se od glasanja o rezoluciji, uz Alžir i Mozambik, dok je za nju glasalo 11 zemalja.

Rusija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN povodom napada SAD i Velike Britanije na Jemen, saopštila je stalna misija Rusije pri UN. U misiji je ruskoj novinskoj agenciji Tas rečeno da je sastanak zakazan za 16 časova u Njujorku. U srijedu je rezolucija Savjeta bezbjednosti zahtijevala je da jemenski Huti odmah prekinu svoje napade na brodove u Crvenom moru.

Rusija i Kina, stalne članice Savjeta, uzdržale su se od glasanja o rezoluciji, uz Alžir i Mozambik, dok je za nju glasalo 11 zemalja.

Američke snage i njihovi saveznici pogodili su više od 60 ciljeva na 16 lokacija koje koriste Huti pobunjenici u Jemenu, saopštile su američke vazduhoplovne snage.

To uključuje komandne i kontrolne čvorove, skladišta municije, lansirne sisteme, proizvodne pogone i radarske sisteme protivvazdušne odbrane, navodi se u saopštenju. U napadima je korišćeno više od 100 projektila precizno vođene municije.

Američki predsednik Džo Bajden rekao je da je naredio udare “kao direktan odgovor na napade Huti bez presedana na međunarodne pomorske brodove u Crvenom moru”.

On je potvrdio da su napade izvele američke snage, zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom i uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Holandije.

Bajden o napadu SAD i Britanije na Hute
Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da su SAD i Velika Britanija, uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Holandije, izvele napade na lokacije u Jemenu koje koriste jemenski pobunjenici Huti, saopštila je Bijela kuća.

Bajden je rekao u četvrtak da su ti napadi direktan odgovor na napade Huta na međunarodne trgovačke brodove u Crvenom moru. Huti su u napadima prvi put u istoriji koristili protivbrodske balističke projektile, naveo je Bajden.

Bajden je rekao u četvrtak da su ti napadi direktan odgovor na napade Huta na međunarodne trgovačke brodove u Crvenom moru. Huti su u napadima prvi put u istoriji koristili protivbrodske balističke projektile, naveo je Bajden.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno