Connect with us

Svijet

Zbog ESKALACIJE u Jemenu zatražen hitan sastanak SAVJETA BEZBJEDNOSTI

Rusija i Kina, stalne članice Savjeta, uzdržale su se od glasanja o rezoluciji, uz Alžir i Mozambik, dok je za nju glasalo 11 zemalja.

Rusija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN povodom napada SAD i Velike Britanije na Jemen, saopštila je stalna misija Rusije pri UN. U misiji je ruskoj novinskoj agenciji Tas rečeno da je sastanak zakazan za 16 časova u Njujorku. U srijedu je rezolucija Savjeta bezbjednosti zahtijevala je da jemenski Huti odmah prekinu svoje napade na brodove u Crvenom moru.

Rusija i Kina, stalne članice Savjeta, uzdržale su se od glasanja o rezoluciji, uz Alžir i Mozambik, dok je za nju glasalo 11 zemalja.

Američke snage i njihovi saveznici pogodili su više od 60 ciljeva na 16 lokacija koje koriste Huti pobunjenici u Jemenu, saopštile su američke vazduhoplovne snage.

To uključuje komandne i kontrolne čvorove, skladišta municije, lansirne sisteme, proizvodne pogone i radarske sisteme protivvazdušne odbrane, navodi se u saopštenju. U napadima je korišćeno više od 100 projektila precizno vođene municije.

Američki predsednik Džo Bajden rekao je da je naredio udare “kao direktan odgovor na napade Huti bez presedana na međunarodne pomorske brodove u Crvenom moru”.

On je potvrdio da su napade izvele američke snage, zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom i uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Holandije.

Bajden o napadu SAD i Britanije na Hute
Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da su SAD i Velika Britanija, uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Holandije, izvele napade na lokacije u Jemenu koje koriste jemenski pobunjenici Huti, saopštila je Bijela kuća.

Bajden je rekao u četvrtak da su ti napadi direktan odgovor na napade Huta na međunarodne trgovačke brodove u Crvenom moru. Huti su u napadima prvi put u istoriji koristili protivbrodske balističke projektile, naveo je Bajden.

Bajden je rekao u četvrtak da su ti napadi direktan odgovor na napade Huta na međunarodne trgovačke brodove u Crvenom moru. Huti su u napadima prvi put u istoriji koristili protivbrodske balističke projektile, naveo je Bajden.

Svijet

TRAŽE SE VJEŠTINE I ISKUSTVO! Kompanije sve češće odbacuju diplomu kao uslov za zapošljavanje

Uz veliku pompu, kompanije odbacuju četvorogodišnje diplome iz svojih oglasa za posao, pretvarajući koncept „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ u ono što je sada poželjno.

U septembru je Walmart najavio da planira da ukloni diplomu kao uslov za stotine korporativnih poslova. U junu 2022. godine, General Motors je saopštio da odustaje od četvorogodišnih fakultetskih diploma za brojne poslove. Ranije te godine, Delta Airlines dospio je na naslovne strane zbog uklanjanja diplome kao preduslova prilikom zapošljavanja pilota, piše Forbes.

Ali istraživanje tržišta rada ima za cilj da odgovori na pitanje koje se nadvija nad pomenutim konceptom „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“: Kompanije odbacuju zahtjeve za diplomu, ali koliko zapravo zapošljavaju ljude bez diploma na tim poslovima?

Odgovor: Ne mnogo, barem generalno. To je pokazao novi izvještaj projekta Upravljanje budućnošću rada Harvardske poslovne škole i Instituta The Burning Glass, neprofitne istraživačke organizacije koja proučava radnu snagu. Utvrđeno je da, iako se rezultati uveliko razlikuju od kompanije do kompanije, pri čemu su neki preduzeli ozbiljne poteze i zaista zapošljavali radnike bez diplome, na kraju, napredak je bio izrazito slab.

Za poslove na kojima su istraživači mogli da vide da je uslov diplome uklonjen za određena radna mjesta i gdje je bilo dovoljno zapošljavanja da bi se dobio kredibilan uzorak, istraživači procjenjuju da su firme povećale udio radnika angažovanih bez diplome za samo oko 3,5 procentnih poena.

Posmatrajući cjelokupno tržište rada, uticaj je daleko manji. Sve u svemu, istraživači su primijetili neto promjenu od samo oko 0,14 procentnih poena u zapošljavanju kandidata bez diplome, što znači da je obećanje „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ uticalo na manje od jednog od 700 zaposlenih ljudi prošle godine.

“Ovo pokazuje da je zaista teško pretvoriti iskrenu namjeru zapošljavanja po osnovu vještina u stvarna radna mjesta“, kaže Met Siglmen, predsjednik The Burning Glass instututa i koautor izveštaja.

Šta je pokazalo istraživanje

Istraživači su koristili podatke kompanije za analizu tržišta rada Lightcast za analizu 316 miliona jedinstvenih online oglasa za posao od 2012. godine, fokusirajući se samo na 11.300 pozicija, specifičnih kategorija poslova u određenim kompanijama, koje su ispunjavale kriterijume. Zatim su uparili podatke iz ovih oglasa za posao sa bazom podataka u kojoj je više od 65 miliona zaposlenih i istorije njihovih karijera, popunjenih iz online profila i baza podataka, da bi bili sumirani nivoi obrazovanja, vidjelo ko je angažovan na identifikovanim radnim mjestima i dobili rezultati.

Dobre vijesti: Izvještaj je otkrio skoro četvorostruko povećanje poslova od 2014. kod kojih je uklonjen uslov diplome.

“To znači da kompanije preduzimaju korake u pravom smjeru”, kaže Džozef Fuler, jedan od koautora izvještaja i profesor na Harvard poslovnoj školi koja učestvuje u vođenju projekta HBS. Ali, praćenje tih zapošljavanja je mnogo teže.

“Možete imati sve pojedinosti o raznolikosti oglasa za posao, kao i oko uklanjanja dodatnih uslova za posao kao što su diplome… Ali to ne znači da pojedinačni menadžer za zapošljavanje koji traži tri (slično kvalifikovana) kandidata – od kojih jedan ima fakultetsku diplomu, a dvojica nemaju – ne podrazumijeva kandidata sa više akreditiva”, kaže Fuler.

Izvještaj analizira šta je postalo posebno vruća tema među korporativnim HR liderima dok su pokušavali da riješe uporni manjak radne snage u isto vrijeme kada je porastao pritisak da se poveća raznolikost zaposlenih. Ideja koja stoji iza „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ nije da se odustane od diploma za poslove koji su im potrebni, kao što su računovođe, inženjeri ili advokati, već da se to primijeni na poslove kao što su supervizori prodaje, stručnjaci za računarsku podršku ili oni koji rade u osiguravajućim kućama.

Dakle, na one koji su možda stekli potrebne vještine kroz iskustvo na poslu ili kroz platforme za učenje na mreži ili alternativne puteve kao što su sertifikati. Istraživanje koje je sproveo Ziprekruter na 2.000 kompanija krajem 2022. pokazalo je da se 45 odsto firmi riješilo uslova diplome za neke poslove.

To je svojevrsni preokret nakon decenija “inflacije diploma“, kada su kompanije tražile završene fakultete i za poslove za koje to nije neophodno pošto je bilo sve više diplomiranih Amerikanaca. Fuler vjeruje da kompanije uklanjaju uslov diplome u nadi da to može pomoći usljed manjka talenata ili povećati raznolikost, ali kaže da su neke možda poklekle usred pritiska grupa zaposlenih, odbora direktora ili nakon što su gledali kako konkurenti čine slične poteze, a da nijesu u potpunosti prepoznali sve izazove koje takav potez nosi.

„Oklijevam da kažem da postoji ’odstrel vrlina’, zaista ne mislim da su firme cinične u vezi sa ovim“, kaže Fuler. Ali „kompanijama je lako da izdaju saopštenja za javnost ili da kažu nešto na sastanku ili u gradskoj skupštini ili u svom godišnjem izvještaju”.

I velike kompanije nisu tražile diplome

Sprovesti to u realnost je mnogo teže. Na osnovu podataka, istraživači su podijelili kompanije u tri grupe, a nešto više od trećine kompanija ili 37 odsto je napredovalo angažujući 18 odsto više radnika bez diplome na poslovima za koje su ranije bile potrebne diplome. Brojne firme u ovoj grupi su male, ali u izvještaju se navode i one poput Walmarta, General motorsa i Yelpa kao “lidera“ u zapošljavanju po osnovu vještina.

Ostali nisu toliko napredovali. Najveća grupa, oko 45 odsto kompanija imala je mali ili nikakav napredak u zapošljavanju radnika bez diplome na poslove kod kojih su je nekada zahtijevali, navodi se u izvještaju.

U firmama kao što su Oracle ili Lockheed Martin, navodi se u izvještaju, istraživači su primijetili malo promjena u obrascima zapošljavanja. Preostale kompanije, u izvještaju se navode imena kao što su Delta Airlines i Nestle, pokazale su početni napredak u zapošljavanju radnika bez diplome, ali se činilo da su potom nazadovali, a brojke su se vratile na prethodni nivo.

Portparol Delte rekao je da kompanija ne vidi ovaj trend na isti način, i da će njeni brojevi izgledati drugačije jer je zapošljavala bez presedana tokom oporavka od pandemije. U saopštenju poslatom e-poštom, ova firma istakla je da je „ponosna i ostaje posvećena strategiji talenata zasnovanoj na vještinama koja je uklonila barijere za ulazak i proširila svoje fondove talenata. Fokus je da zaposlimo najbolje kandidate za svaku poziciju, bez obzira na to gdje su stekli vještine”.

U saopštenju poslatom e-poštom, portparol kompanije Lockheed Martin je rekao “mi smo posvećeni našim osnovnim vrijednostima da radimo ono što je ispravno, poštujemo druge i radimo najbolje što možemo“, napominjući da „ulažemo u prave napore kako bismo angažovali najbolje talente koji predstavljaju našu kompaniju“ i rade „na izgradnji radnog mjesta koje pokreće inovacije i pruža različite perspektive”. Oracle i Nestle nijesu odmah odgovorili na mejlove koje je poslao Forbes.

Sigelman kaže da zbog toga što studija prikazuje konkretne poslove u konkretnim kompanijama, šire ekonomske promjene ne bi trebalo da utiču na analizu.

„Ono što ovdje vidimo odražava naporan rad koji je neophodan da se sve promjene koje kompanije planiraju i sprovedu u praksi“, kaže on.

Za Sigelmana, to se svodi na „sistematizaciju procesa“, napominjući, na primjer, da neke firme traže od kandidata angažman na više radnih zadataka ili da preuzmu manje projekte kako bi pomogli u procjeni specifičnih vještina.

Fuler, u međuvremenu, sugeriše da je važno da kompanije traže načine da prošire grupu kandidata ako u njoj nema dovoljno radnika bez diplome i da prate njihov napredak kako bi vidjeli kako rade. Bez tih podataka, ljudi se brzo vrate starim navikama, a s vrha je teško vidjeti šta se dešava na terenu. Prečesto, „što ste duže u nekoj kompaniji, više ste uvjereni da će se promjene koje ste najavili i dogoditi“, prenosi Bif.

Nastavi čitati

Svijet

NEZAVISNI KANDIDAT U TRCI ZA PREDSJEDNIKA SAD: Robert Kenedi poručio da bi odmah pomilovao Asanža i Snoudena

Nezavisni kandidat za predsjednika SAD Robert Kenedi Mlađi izjavio je danas da bi pomilovao osnivača “Vikiliksa” Džulijana Asanža i uzbunjivača Edvarda Snoudena ukoliko bi postao predsjednik Sjedinjenih Država.

Pomilovaću Asanža i Snoudena prvog dana. Napraviću statuu Asanžu negdje u blizini Vašingtonskog pres kluba i statuu Snoudenu ispred sjedišta CIA u Lengliju, naveo je Kenedi na društvenoj mreži Iks.

Dodao je da CIA i administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena tvrde da je Asanž bio “u zavjeri” sa bivšom američkom vojnom obavještajnom analitičarkom Čelsi Mening kada je ukrala strogo povjerljive informacije.

– Cijeli njihov slučaj se zasniva na tome, međutim to nikada nije dokazano i Čelsi Mening je više puta tvrdila da je to laž i da nikada nije morala ništa da hakuje – istakao je američki političar.

On je naglasio da je “u suštini, Čelsi Mening ta koja je počinila zločin dijeljenjem državnih tajnih i zbog toga je provela sedam godina u zatvoru”.

– Međutim, izdavač kome je ona prenijela informacije nalazi se na suđenju o izručenju Sjedinjenim Državama gdje bi se suočio sa 175-godišnjom zatvorskom kaznom. Zvuči pošteno… zar ne – napisao je Kenedi.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI PRVI PUT O UKRAJINSKIM GUBICIMA: “Ubijeno je na desetine hiljada ljudi, a toliko djece je deportovano”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa američkim voditeljem Bretom Bajerom na lokaciji u blizini prve linije fronta u Harkovu.

Odgovarajući na pitanje zašto su smijenjeni vrhovni komandant vojske Valerij Zalužni i ostalo vođstvo ukrajinskih oružanih snaga, Zelenski je rekao da se radi o “resetovanju”, restrukturiranju i “promjeni upravljanja vojnim vrhom”.

– Moramo da budemo brži. To znači rješavanje sve birokratije koju imamo. Inače, nećemo imati nikakve šanse – rekao je Zelenski za Foks njuz.

Zelenski je posebno naglasio da “moramo da budemo pametni, tehnološki opremljeniji i, naravno, brzi”.

– Vrijeme je novac, ali u našem slučaju to nije novac, to su ljudi, životi ljudi – podvukao je predsjednik Ukrajine.

Zelenskog su takođe pitali u vezi s dodijeljivanjem titule “Heroja Ukrajine” Valeriju Zalužnom i da li je to znači generalovu podršku predsjednikovoj politici ili potencijalno skretanje prema opoziciji. Zelenski je odgovorio da je to izbor samog Zalužnog.

– Branio je naš narod, našu zemlju. Zato sam mu dodijelio titulu “Heroja Ukrajine”. Jako sam mu zahvalan – rekao je Zelenski.

Progovorio o ukrajinskim gubicima
Bajer je prvog čovjeka Ukrajine pitao da li zna koliki su gubici Ukrajine u ovom ratu.

Znamo da je ubijeno nekoliko desetina hiljada ljudi. Desetine hiljada djece je takođe deportovano, znamo za to – rekao je Zelenski i dodao:

– Odnos je jedan prema pet. Na jednog ubijenog ukrajinskog vojnika dolazi pet ubijenih ruskih vojnika.

Tokom proteklih nekoliko mjeseci u ukrajinskim medijima redovno su se pojavljivale glasine o sukobu između Zalužnog i Zelenskog.

U objavi na društvenim mrežama, Zelenski je naveo da se sastao sa Zalužnim i izrazio mu zahvalnost za dvije godine odbrane Ukrajine. Razgovaralo se o obnovi oružanih snaga i raspravljalo o potencijalnim kandidatima za ulazak u obnovljeno vođstvo oružanih snaga.

Zelenski je zamolio Zalužnog da ostane dio tima, ali ovaj je to navodno odbio. Nakon što je potvrdio da je smijenjen, Zalužni je objavio:

– Zadaci 2022. razlikuju se od onih 2024. Zato svi moraju da se promjene i prilagode novoj stvarnosti kako bismo zajedno pobijedili.

Zalužnog je zamijenio Oleksandr Sirski, koji je komandovao ukrajinskim snagama koje su uspješno obranile Kijev i Harkov, piše Index.

Nastavi čitati

Aktuelno