Connect with us

Svijet

ZBOG OVE ŽENE JE PAPA FRANJO ŽIVOT POSVETIO VJERI: “Ako tebe ne oženim, postaću sveštenik”

Prije nego što je postao vođa Katoličke crkve, papa Franjo je doživio mladalačku ljubav koja mu je zauvijek obilježila život, a uzevši u obzir da je bila neuzvraćena to je presudilo da postane sveštenik.

Papa Franjo, rođen kao Horhe Mario Bergoglio, ostavio je za sobom neizbrisivo nasljeđe. Međutim, iza njegovog vjerskog poziva stoji malo poznata priča koja je duboko obilježila njegov život: mladalačka ljubav koja je navodno uticala na njegovu odluku da život posveti vjeri.

Amalia Damonte, komšinica i prijateljica iz djetinjstva mladog Horhea u Buenos Airesu, bila je ta koja je podijelila ovu priču sa argentinskim medijima kada je on izabran za papu.

Kako je tada ispričala, oboje su imali skromno djetinjstvo, ispunjeno igrama na ulici, jednostavnim plesovima i dubokim cijenjenjem vrijednosti solidarnosti i ljubavi prema onima kojima je najpotrebnija.

“Bio je veliki, zreo, divan dečko”, prisjetila se Amalia tom prilikom, prenosi Klix.

“Igrali smo na trotoarima ili u lokalnim parkovima, plesali… to je bila jako lijepa stvar”, navodi ona

Sa 12 godina Bergoglio nije mogao zamisliti život posvećen crkvi. Naprotiv, sanjao je da sa Amalijom zasnuje porodicu. Čak joj je napisao i pismo sa jasnim obećanjem: ako ne pristane da se uda za njega, on će postati sveštenik. Odgovor, međutim, nikada nije stigao kako je očekivao. Amalijina majka je presrela pismo, oštro je kaznila i zabranila joj bilo kakav kontakt sa mladim Horheom.

Ubrzo nakon prinudne pauze, Bergoglio je ušao u bogosloviju. Sa Amalijom je neko vrijeme održavao kontakt putem pisama, ali sudbina će ih odvesti na različite staze.

Porodica Bergoglio se preselila, a ubrzo potom i porodica Damonte. Amalia je osnovala svoju porodicu, dok je Horhe Mario u potpunosti prihvatio svoj religiozni poziv.

Decenijama kasnije, govorila je o toj mladalačkoj ljubavi: “Mislim da je on veoma razuman, a i ja sam takva. Veoma sam skromna. Možda bismo u tom smislu mogli biti srodne duše. Zato što smo veoma skromni, volimo siromašne. Problem je što danas nema ljubavi prema siromašnima. Ljudi vole elegantnu odjeću i ništa drugo”.

Podsjetimo, papa Franjo preminuo je juče u 88. godini.

Related Topics:

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno