Connect with us

Društvo

ZBOG VICA O TITU, ZAVRŠILA NA GOLOM OTOKU: Potresna sudbina novinarke Ženi Lebl

Novinarka Ženi Lebl osuđena je na dvije i po godine robije nakon što je u redakciji prepričala vic o Josipu Brozu Titu. Njena priča postala je jedno od najpoznatijih svjedočanstava o Golom otoku

O Golom otoku, zloglasnom zatvoru za političke zatvorenike iz perioda SFRJ, mnogo se govorilo, ali i danas postoje brojne nepoznanice o životu iza njegovih zidina. Mnogi su na tom izolovanom ostrvu završili zbog ispričanog vica, otpjevane pjesme ili jednostavno zato što su se našli na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.

Jedna od najpoznatijih priča vezanih za Goli otok jeste sudbina novinarke Ženi Lebl, Beograđanke jevrejskog porijekla, koja je sa samo 22 godine osuđena na dvije i po godine robije zbog vica o Josipu Brozu Titu.

U vrijeme kada je služila kaznu, o njenom slučaju gotovo da se nije govorilo, a o iskustvima sa Golog otoka nije se smjelo javno pisati. Tek mnogo godina kasnije njena priča dospjela je u javnost. Jedan od tekstova o Ženi Lebl objavila je 2013. godine Politika, list u kojem je nekada radila, a prenio ga je i Blic.

Kako se navodi, kolega joj je ispričao šalu da je Jugoslavija pobijedila na međunarodnom takmičenju u cvijeću jer je uzgojila ljubičicu tešku 100 kilograma, aludirajući na stihove pjesme “Druže Tito, ljubičice bijela, tebe voli omladina cijela”. Kada je taj vic prepričala u redakciji, ubrzo su po nju došla dvojica pripadnika UDBE.

Optužena je da govori protiv Tita i da nije prijavila “narodnog neprijatelja” od kojeg je čula sporni vic. Nakon hapšenja odvedena je u zatvor UDBE Glavnjača, zatim u logor Ramski rit, potom u Zabelu, na Sveti Grgur i na kraju na Goli otok.

Od aprila 1949. do oktobra 1951. godine prošla je kroz pet zatvora. Tokom tog perioda od nje je zahtijevano da prizna krivicu i promijeni svoje stavove. U međuvremenu je isključena i iz Udruženja novinara.

Kada je konačno puštena na slobodu, posljedice zatvorskog života bile su vidljive. Njen brat Saša, vidjevši je nakon izlaska iz zatvora, rekao je da izgleda kao povratnica iz Aušvica.

Po povratku u Beograd nije nailazila na razumijevanje okoline. Podršku je imala uglavnom u krugu najbliže porodice, pa je izlaz iz teške situacije pronašla u odlasku iz zemlje. Nakon brojnih administrativnih prepreka uspjela je da dobije pasoš i preko Italije se preseli u Izrael, gdje je nastavila život u Haifi.

Važan trenutak dogodio se u proljeće 1986. godine, kada se u Jerusalimu srela sa književnikom Danilom Kišom. Tokom njihovog razgovora pridružila im se Eva Nahir Panić, takođe nekadašnja zatočenica Golog otoka. Potresen svjedočenjima dvije žene, Kiš je tada prvi put saznao da su na Golom otoku postojali i logori za žene.

Smatrao je da ta priča mora biti zabilježena kao dokumentarno svjedočanstvo. Rezultat toga bio je serijal “Goli život”, koji je režirao Aleksandar Mandić. Emitovan je u februaru 1990. godine i tada je široj jugoslovenskoj javnosti prvi put detaljnije predstavljena sudbina žena zatočenih na Golom otoku i Svetom Grguru.

Danilo Kiš nije dočekao emitovanje serijala, niti objavljivanje knjige “Ljubičica bela”, koju je upravo on podsticao Ženi Lebl da napiše. Knjiga je u Izraelu postala bestseler, a 1990. godine objavljena je i u Srbiji.

U njoj je Ženi Lebl opisala surovu svakodnevicu logora, glad, žeđ, poniženja i psihička maltretiranja kojima su bile izložene zatvorenice. Njeno svjedočanstvo otvorilo je javnosti temu o kojoj se decenijama ćutalo.

Jedan od najpotresnijih citata iz knjige glasi:

“Samo žedni znaju cijeniti vodu. Bile smo okružene morem, a žedne do ludila”.

Ženi Lebl rođena je 1927. godine u Aleksincu, a njena porodica se 1933. preselila u Beograd. Do posljednjih dana života bavila se istraživačkim radom, ostavljajući iza sebe dragocjena svjedočanstva o jednom od najmračnijih poglavlja jugoslovenske istorije.

Related Topics:

Društvo

U SRIJEDU POČINJE JESEN! Prvi dani donose mraz i kišu

Kalendarska jesen počinje u srijedu, 23. septembra, u ponoć, a prvi dani novog godišnjeg doba donose kratkotrajno zahlađenje, izjavila je Srni meteorolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Milica Đorđević.

“Prvog dana jeseni jutro će biti hladno i može biti slabog mraza na planinama u nekim predjelima, gdje se očekuje od četiri do devet ili 10 stepeni, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 17 do 23 stepena Celzijusova”, najavila je Đorđevićeva.

Ona je rekla da se i u četvrtak, 24. septembra, očekuje hladno jutro i slab mraz na planinama, dok će tokom dana biti malo toplije uz temperaturu vazduha do 27 stepeni Celzijusovih, ali će poslije podne i uveče doći do zahlađenja sa kišom, koje će se nastaviti i u petak, 25. septembra, ujutro.

“Petak bi trebalo da bude pravi jesenji dan uz hladnije i tmurno vrijeme, uz povremenu kišu i maksimalnu temperaturu vazduha od 13 do 20 stepeni Celzijusovih”, navela je Đorđevićeva.

Đorđevićeva je najavila da se od sljedećeg vikenda očekuje ponovni rast temperature, kao i ugodni i topli dani.

Nastavi čitati

Društvo

OVO VIŠE NIJE ŽIVOT, OVO JE BANKROT! Krediti probijaju 11 MILIJARDI KM! Narod se zadužuje da bi jeo i ogrijao dom!

I dok se stanovnici zemlje bore za golo preživljavanje, političke elite zaokupljene su borbom za pozicije uoči izbora. Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja “Don” iz Prijedora ističe da domaće političke elite ne nude odgovor i rješenja.

Životni standard tek na trećini prosjeka Evropske unije, višegodišnji snažni inflacioni udari dodatno pojačani nakon američke intervencije na Bliskom istoku, neujednačenost rasta mjesečnih primanja s dinamikom porasta troškova života, uz generisanje sve većih financijskih obveza za većinu porodica u BiH te kontinuirano izbjegavanje politike da provede reforme s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta – razlozi su konstantnog rasta zaduženja građana BiH vidljivog kroz nenamjenske potrošačke kredite.

Brojka takvih kredita “opasno” se približava nevjerojatnih 11 milijardi maraka, te jasno progovara o niskom životnim standardu čije su posljedice posezanje za zaduživanjem za svake iole značajniju finansijsku obavezu, počevši od opremanja djece u školu, nabavke ogrjeva, redovnog servisiranja automobila, ulaganja u opremanje domova, dok o onim nepredviđenim nije ni potrebno trošiti riječi.

Život na kredit već duže vrijeme nije tek zgodna uzrečica primjenjiva na nekolicinu, ona postaje surova realnost s kojom se sve veći broj porodica u Bosni i Hercegovini suočava. Uvidom u posljednje podatke Centralne banke BiH vidljivo je da je na kraju jula ove godine iznos nenamjenskih potrošačkih kredita bio 10 milijardi i 858,6 miliona maraka, dok je samo godinu prije ta brojka iznosila 9 milijardi i 933 miliona KM.

Skok od gotovo milijardu maraka u samo godinu dana na ilustrativan način progovara o ekonomskoj realnosti Bosne i Hercegovine zarobljene u prošlosti i opterećene konstantnim perpetualnim političkim krizama bez početka i kraja.

Murisa Marić, izvrši direktor Udruženja “Don” iz Prijedora ističe da se prilikom konstatovanje ekonomske relanosti u BiH često voli posezati za izgovorom da je ona posljedica svjetskih kretanja. Međutim, upozorava da veći dio krivice  za ovo stanje snose domaće političke elite koje ne nude odgovor i rješenja.

Umjesto da prioritet djelovanja bude poboljšanje ekonomske slike i životnog standarda, politike u BiH uglavnom su usmjerene na održavanja stanja krize u kojemu je bilo kakav privredni napredak u startu onemogućen.

Od pretjerane zavisnosti od uvoza pa do srozavanja proizvodnje, BiH je zemlja u kojoj je teško govoriti o perspektivama, a jesen i zima koji su pred nama dodatno će opteretiti ionako krhku financijsku situaciju najvećeg broja porodica.

U vremenu kada je dizel na gotovo 4,00 KM, a potrošačka korpa odavno prelazi 3.000 maraka, građani su u izuzetno nezahvalnoj situaciji prilikom potrage za odgovorom na pitanje kako se suočiti s financijskim obvezama.

Marić navodi i neke od primjera u kojima će idući mjeseci donijeti nove finansijske obaveze, poput nabavke ogrjeva, ali i škole odnosno fakulteta, što će posebno osjetiti građani koji ne žive u gradu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Biće slabe kiše, ali i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje svježije, vjetrovito i umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno uz slabu kišu i lokalne pljuskove.

Slaba kiša će ujutro i prije podne padati samo ponegdje na zapadu i sjeveru, a poslije podne nešto jača na istoku, dok će u Hercegovini biti pretežno sunčano, saopšteno je iz Republičkog hidrometeroološkog zavoda.

Duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar, a u Hercegovini jaka do olujna bura. Minimalna temperatura vazduha biće od sedam od 13, na jugu do 16, u višim predjelima od tri, a maksimalna od 15 do 21, na jugu oko 24, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno