Connect with us

Društvo

Nova Željezara Zenica pred ključnim odlukama, IZMEĐU STEČAJA I OPORAVKA

Nakon što je Vlada Federacije BiH imenovala vanrednu upravnicu u Novoj Željezari, nadležni sud bi uskoro trebalo da verifikuje to imenovanje, dok je za 25. jun zakazano ročište u vezi sa stečajnim postupkom koji je ranije predložila uprava kompanije.

Kazao je to za “Nezavisne novine” Rašid Fetić, predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica, ističući da se radnici trenutno nalaze u svojevrsnom vakuumu i čekaju odluke suda i nadležnih institucija.

Radnici se nadaju pokretanju proizvodnje u septembru
“Radnici se nadaju da bi proizvodnja u Novoj Željezari mogla ponovo biti pokrenuta u septembru”, rekao je Fetić.

On pojašnjava da radnici podržavaju aktivnosti pokrenute kroz poseban zakon o Željezari, naglašavajući da je cilj sačuvati fabriku, radna mjesta i omogućiti nastavak proizvodnje.

“Raspoloženje je sigurno bolje nego prije mjesec dana, kada se intenzivno govorilo o gašenju i zatvaranju fabrike. Radnici podržavaju odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i pozdravljaju poteze koji imaju za cilj spas Željezare, očuvanje radnih mjesta i, u konačnici, industrije u Federaciji BiH”, rekao je Fetić.

Vanredni upravnik kao ključni korak
Govoreći o narednim koracima, istakao je da će jedan od ključnih trenutaka biti imenovanje vanrednog upravnika, koji će preuzeti upravljanje kompanijom i odgovornost za donošenje važnih odluka.

“Vanredni upravnik će imati sve nadležnosti i preuzeti odgovornost za vođenje kompanije. Potrebno je formirati kvalitetan tim, nastaviti saradnju sa institucijama i krenuti u nabavku sirovina kako bismo najkasnije do jeseni ponovo potpalili visoku peć”, kazao je Fetić.

Dodao je da Sindikat ne razmišlja samo o trenutnom rješavanju problema, već i o dugoročnoj budućnosti jednog od najvažnijih industrijskih giganata u zemlji.

“Ne razmišljamo kratkoročno. Vjerujemo u budućnost Željezare. Uz određena ulaganja i stručne ljude moguće je osigurati njen opstanak. Najvažnije je da postoje ljudi koji žele sačuvati ovu fabriku”, poručio je.

Fetić je naveo da radnici i dalje obavljaju neophodne aktivnosti u pogonima te da će za ponovno pokretanje proizvodnje biti potrebno osigurati znatna sredstva za nabavku osnovnih sirovina.

“Radnici su iskoristili dio godišnjeg odmora, ali su se vratili u fabriku i rade ono što je potrebno. Najveći izazov biće nabavka koksa i rude, za šta će biti potrebno između 50 i 60 miliona KM. Nakon toga možemo osigurati proizvodnju za naredna dva do tri mjeseca”, rekao je.

Prema njegovim riječima, dodatna ulaganja biće potrebna i u postojeće proizvodne kapacitete.

“Na visokoj peći i u Čeličani postoji oprema i materijal koji zahtijevaju određena ulaganja u narednom periodu. Vjerujem da bismo novu godinu mogli dočekati u znatno pozitivnijoj atmosferi i sa jasnijom perspektivom za fabriku”, kazao je Fetić.

Radnici vjeruju u opstanak Željezare
Osvrćući se na postupak pred sudom, rekao je da očekuje profesionalno postupanje institucija te da bi cijeli proces konačno trebalo da bude okončan.

“Nemam razloga ni da vjerujem ni da ne vjerujem sudu. Oni treba da postupaju po svojoj savjesti i ovu agoniju privedu kraju”, poručio je.

Među zaposlenima i dalje prevladava uvjerenje da treba vjerovati u opstanak fabrike, iako konačan ishod zavisi od sudskih i institucionalnih odluka.

“Stečaj nije dobra opcija i smatramo da nije osnovan. Vrijeme će pokazati”, kazao je Fetić, dodajući da i u slučaju otvaranja stečajnog postupka očekuju da on bude vođen na način koji bi omogućio nastavak proizvodnje.

Podsjetimo, u februaru ove godine pokrenut je prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečajnog postupka nad Novom Željezarom Zenica.

Za privremenog stečajnog upravnika imenovan je Jasmin Hadžirašidović iz Zenice.

U međuvremenu, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je 11. juna Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica.

Kako je ranije za “Nezavisne novine” rekao Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona, usvajanje zakona predstavlja priliku za oporavak kompanije, ali ne i konačno rješenje njenih problema.

“Neki ga nazivaju zakonom za spas Željezare, ali ovo je prije zakon za posljednju šansu. Usvajanjem ovog zakona apsolutno nisu riješeni problemi koji su nas doveli u ovu situaciju, ali se otvara nova perspektiva”, kazao je Mujkanović.

Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Hljeb u pojedinim pekarama poskupio preko noći

U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

-Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

–Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama – kaže ona za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

-Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe – govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

-To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

-Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

SPEKTAKL NA PETRIĆEVCU: Romana Panić stiže na „Petrovdanske dane“

Ljubitelje dobre muzike u petak, 17. jula, očekuje koncert naše sugrađanke i popularne pop pjevačice Romane Panić, koji će biti održan u okviru manifestacije „Petrovdanski dani Petrićevca“.

Koncert počinje u 20.00 časova na sportskim terenima kod Osnovne škole „Miloš Crnjanski“ na Petrićevcu, gdje će publika imati priliku da uživa u dobro poznatim hitovima i odličnoj atmosferi.

„Petrovdanski dani Petrićevca“ već godinama okupljaju veliki broj posjetilaca kroz sadržaje koji njeguju tradiciju, ali i donose kvalitetan zabavni program za sve generacije. Manifestaciju organizuju Mjesna zajednica Petrićevac i Parohija petrićevačka, uz podršku Grada Banjaluke.

Svi su dobrodošli, poručuju organizatori ističući da posjetioce očekuje veče ispunjeno muzikom, druženjem i lijepom atmosferom.

Nastavi čitati

Društvo

JOŠ IMA ŠANSE ZA UPIS: Na fakultetima UNIBL slobodno 720 mjesta

Tačno 720 slobodnih mjesta ostalo je na fakultetima koji djeluju u okviru Univerziteta u Banjaluci, a budući studenti, koji nisu upisali željeno zanimanje, do 16. jula imaju pravo upisa na neki od srodnih studijskih programa bez ponovnog polaganja prijemnog ispita.

“Studentske službe će kandidatima izdati potvrdu o položenom prijemnom ispitu, a koju kandidati do 16. jula zajedno sa konkursnom dokumentacijom mogu predati na studijski program na kojem je ostalo slobodnog mjesta za upis. Upis kandidata će biti završen do 17. jula ove godine”, saopštili su sa banjalučkog Univerziteta.

U nastavku lista fakulteta i broj slobodnih mjesta:
Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet – 32
Ekonomski fakultet – 32
Elektrotehnički fakultet – 96
Mašinski fakultet – 77
Medicinski fakultet – 72
Poljoprivredni fakultet – 24
Pravni fakultet – 42
Prirodno-matematički fakultet – 80
Rudarski fakultet – 26
Tehnološki fakultet – 34
Fakultet političkih nauka – 30
Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta – 19
Filozofski fakultet – 39
Filološki fakultet – 91
Šumarski fakultet – 26

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno